Škola

- klikni na foto za više -

Po naredbi carice Marije Terezije da se u svakom većem mjestu mora osnovati škola, u Babinoj Gredi je osnovana 1775.godine...više

Kada Babina Greda postaje sjedište kompanije, osnovana je župa, te konačno i trivijalna škola.
Spominje se da je 1775.g.bilo 25 učenika, 15 po naredbi pukovnije i 10 dobrovoljaca.
Zbog stalnih ratova 1792.g se ukida ova škola, a samo neki đaci idu u škole u Vinkovce ili Veliku Kopanicu.
U Babinoj Gredi se ponovno naredbom od 3.11.1816.ponovno osniva i otvara općinsko-njemačka narodna škola. Školarinu su morali plaćati svi krajišnici, a svaka kuća je morala za svog đaka dovesti u školu kola drva za grijanje. Siromašniji su dobivali knjige besplatno, a ostali su ih morali kupovati.

Od 1827. uvedene su opetovnice za djevojke i mladiće. Nju su polazili poslije završene općinske-njemačke škole. Trajala je tri, a poslije dvije godine.
Od 1844. u babogredsku školu kao učitelj dolazi Mijat Stojanović, prvi i jedini Babogredac koji od 1848. postaje zastupnik Hrvatskog sabora. Mijatovo ime značajno je ime u hrvatskoj pedagogiji, etnografiji, novinarstvu, a bio je i jedan od osnivača „Hrvatskog pedagoškog- književnog zbora“, a njegovo ime danas nose babogredska škola i KUD zbog njegovih djela, zasluga i buđenja nacionalne svijesti u ovom dijelu Hrvatske u vrijeme burne 1848.godine. Narodna i njemačka škola radile su do 1871.godine, a tada je narodna pretvorena u dvorazrednu djevojačku, a njemačka u trorazrednu dječačku školu.
U narodnoj školi je radilo sedam učitelja i svi su bili Babogreci.

Novim školskim zakonom iz 1890.godine djevojačka i dječačka škola spojene su u jednu školu-Nižu pučku školu. Te godine su u njoj radili Ivan Martinović, Franjo Kutuzović, Terezija Jajić i Terezija Vranić.Kada je 1894.godine školu preuzeo novi ravnatelj Petar Golubović, naišao je na zapuštenu školsku imovinu, administraciju, a jedan od velikih problema je bio izbjegavanje škole ili neredovito pohađanje nastave. Roditelji su u tome pomagali djeci, jer su im djeca pomagala kod kućnih poslova, a s druge strane su vlasti inzistirale na pohađanju škole. Ovaj problem je zabilježen i u školskoj Uspomenici i isti će se protezati sve do 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća.

Stara školska zgrada, iako vremenom nadograđivana, postala je zbog povećanog broja učenika pretijesna i premala, pa se 1897.g pristupilo izgradnji nove škole koja je otvorena 1899.godine.

1935.g. se zbog naglog rasta broja učenika pristupa izgradnji još jedne školske zgrade koja se nalazila u školskom dvorištu. Imala je 2 velike učionice te spremište. Ta zgrada je srušena prilikom izgradnje nove škole 1993.g.

Zahvaljujući Izgradnji Doma kulture, sve veći broj babogredskih učenika dobiva nove 4 učionice koje iako su dislocirane od matične zgrade, dugo godina služe svojoj svrsi.

1993.g. je konačno riješeno pitanje kapaciteta i trošnih prostorija, te je konačno useljeno u novu školu.

Ravnatelji:

- Franjo Kutuzović - 1893.
- Ivan Tunić 1893. - 1894.
- Petar Golubović 1894. - 1910.
- Franjo Kutuzović 1910. - 1921.
- Dragutin Messing 1921. - 1925.
- Stjepan Ž. Kutuzović 1925. - 1940.
- Katica Čivić 1940. - 1946.
- Stjepan Zagorac 1947. - 1951.
- Mato Krnić 1956. - 1957.
- Nikola Fajdić 1957. - 1961.
- Ivo Iljazović 1965. - 1981.
- Ilija Babić 1981. - 1991.
- Damir Gugić 1991. - 2014.
- Đurđica Babić 2014. -