Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (407)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 > >>

09-08-2018

Općinska uprava se krajem rujna seli u svoju novu zgradu


Završena je gradnja nove zgrade u koju će krajem rujna useliti općinska uprava Babine Grede. Prostire se na oko 280 četvornih metara i smještena je na lokaciji bivše mljekare u središtu sela. Ukupna vrijednost investicije je 3,7 milijuna kuna, a riječ je o takozvanoj pasivnoj kući koja troši vrlo malo energije jer se pri projektiranju i gradnji uklanjaju toplinski gubici i maksimizira slobodno dobivanje energije.

Sjednice Vijeća uživo
Konstrukcijski dijelovi stropa i vanjskih zidova su niske toplinske provodljivosti što daje optimalne mjere toplinske zaštite, a stolarija je s prekinutim toplinskim mostom i ugrađenim IZO staklima, čime se postiže znatno manji utrošak energije za pokrivanje energetskih potreba objekta u odnosu na standardnu gradnju. Nova upravna zgrada je A+ energetskog razreda, ima fotonaponske panele na zelenom krovištu, dizalice topline, izolaciju, najmanji utrošak grijanja, proizvodit će struju sama za sebe, a višak će isporučivati u energetski sustav. Tijekom određenog broja godina, ističe općinski načelnik Josip Krnić, ona bi sama sebe trebala isplatiti.
- Za troškove struje i plina u staroj zgradi godišnje izdvajamo 80-ak tisuća kuna, što znači da ćemo u 10 godina uštedjeti 800 tisuća kuna samo za grijanje, ističe. Sredstva za novu zgradu osigurala je Općina, zahvaljujući investicijama na području Babine Grede, prije svega bioenergani i zapošljavanjima u poduzetničkoj zoni, što je dovelo do boljeg punjenja proračuna, a gradnju su sufinancirali Ministarstvo regionalnog razvoja sa 100.000 kuna i Fond za energetsku učinkovitost s 240.000 kuna.

- Velika je novost i live stream koji će mještanima omogućiti uživo praćenje sjednica Općinskoga vijeća jer su u dvorani ugrađene kamere, mikrofoni i napravljeni svi preduvjeti. Rad Općinskog vijeća bit će maksimalno transparentan - ističe Krnić.
Prijavljuju Dječji vrtić

U novoj upravnoj zgradi bit će i sjedište tvrtke "Geotermalni izvori" koju su prije pet godina osnovale Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda radi stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala, što je uvršteno u projekt Slavonija i odobreno im je 1,7 milijuna kuna. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća ukazala su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i tvrtka poduzima sve potrebne aktivnosti kako bi se započelo s realizacijom toga projekta. A u pripremi su i drugi projekti. Lovačka udruga nositelj je projekta civilne streljane olimpijskih normi koja će biti na Kladavcu, vrijednog 4.000.000 kuna. Babogredci na natječaj iz Mjere 7.4. prijavljuju i dječji vrtić, objedinjena je dokumentacija, ishođena građevinska dozvola, a investicija je vrijedna 8.000.000 kuna. Kapacitet vrtića koji bi se trebao prostirati na oko 700 četvornih metara, plus uređen vanjski prostor i parkiralište, bit će 52 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. Za EU fondove priprema se i projekt reciklažnog dvorišta, a uskoro će se krenuti i s gradnjom kanalizacije. Sadašnja zgrada Općine, koja je sagrađena davne 1800. godine i pod zaštitom je, trebala bi postati ne samo muzej babogredske kumpanije nego i gastromuzej koji bi oživio i stare zanate i obrte.

- Muzej bi na neki način zaokružio priču bogate kulturne i gastronomske ponude u našemu selu. Želimo pokrenuti turistički dio Babine Grede, gdje će nam dolaziti ljudi iz Europe, iz susjednih zemalja, kod nas ostajati bar tri dana i učiti kako jedno malo mjesto može biti energetski neovisno i okrenuti se k prirodnim resursima - zaključuje Krnić.

Otvorenje krajem kolovoza
Krajem kolovoza bit će otvoreno multifunkcionalno igralište iza Hrvatskog doma kulture, s pripadajućim sadržajima i spravama za vježbanje koje će učenicima i mještanima puno značiti s obzirom na kronični nedostatak sportskih sadržaja i činjenicu da Babina Greda još nema sportsku dvoranu. Uređenje je stajalo 800 tisuća kuna, od čega je 700 tisuća kuna osigurala Općina i 100.000 kuna Ministarstvo regionalnog razvoja. Raspisan je i natječaj za uređenja platoa ispred DVD-a. Općina je osigurala 350.000 kuna, a Županija će radove, čija je ukupna vrijednost 800 tisuća kuna, sufinancirati s 200 tisuća kuna.

Veći prihodi
Načelnik Josip Krnić zadovoljan je situacijom u općinskom proračunu. „Novca ima, zahvaljujući mjerama Vlade gdje je decentralizacija učinila svoje. U prvih šest mjeseci 2018. godini uprihodovali smo sedam milijuna kuna, koliko je ukupno bilo u 2017. godini“, zadovoljno ističe.
IZVOR

01-08-2018

Čivić: Želio bih ostati u Hrvatskoj i baviti se istraživanjem


Među genijalnom četvorkom, koja je krajem prošloga tjedna na jubilarnoj 50. Međunarodnoj kemijskoj olimpijadi postigla svjetski i do sada najbolji hrvatski uspjeh, nalazi se i maturant osječke III. gimnazije. Babogređanin Janko Čivić iz Bratislave i Praga vratio se kući sa srebrnom medaljom, a rezultat njegova tima, koji je pobrao čak četiri medalje, odjeknuo je Hrvatskom.


Izmaknula je u travnju na drugom prestižnom najtecanju našem Janku još jedna medalja – brončana. S istim je timom, naime, prvi put u povijesti, predstavljao Hrvatsku na 52. Mendjeljejevoj olimpijadi u Minsku. "Gubitak" medalje u Bjelorusiji motivirao ga je da se još bolje pripremi za olimpijadu u Češkoj i Slovačkoj. A samo za odlazak na dva natjecanja, Janko se morao naći u društvu četvero najboljih u Hrvatskoj iz kemije. Naime, kako bi se uopće kvalificirali u svjetsku kemičarsku elitu, srednjoškolci su morali najprije riješiti zahtijevan petosatni ispit na engleskom jeziku kojim su se provjeravala njihova znanja, vještine i sposobnosti u teoriji iz kemije. Svaka zemlja slala je tim od četvero najdarovitijih.
- Ispit na Kemijskoj olimpijadi provodio se dva dana i sastojao se od praktičnog i teorijskog dijela – svaki se pisao pet sati, također na engleskom jeziku. Vremena ipak nije bilo dovoljno jer su pitanja bila iznimno teška i komplicirana – kaže Janko koji, unatoč intenzivnim pripremama, nije očekivao medalju. Nakon kvalifikacija, sam se pripremao svaki dan po nekoliko sati, a na pripreme je putovao i u Zagreb.
- Kada sam odlazio na Olimpijadu, nisam imao prevelika očekivanja. I dalje mi je nevjerojatno da sam osvojio srebrnu medalju - priča s oduševljenjem. Odlikaš Prirodoslovno-matematičke gimnazije u kemiju se zaljubio u drugom razredu srednje škole. Prirodni predmeti najbolje mu leže pa ne čudi što "rastura" i u biologiji, fizici, matematici, ali i informatici. Tijekom školovanja sudjelovao je u brojnim županijskim i državnim natjecanjima iz tih predmeta, ali i na šahovskim natjecanjima sa ŠK "Šokadija" iz Babine Grede. Zahvalan je što su mu nastavnici izlazili u susret.
- Sretan sam što sam imao profesore koji su imali dovoljno razumijevanja kako bih se mogao kvalitetno posvetiti pripremama za natjecanja. Mnogi kolege nisu imali tu privilegiju – istaknuo je. A sudjelovanje na najtecanjima itekako se Janku isplatilo - plasman na državno natjecanje iz kemije omogućio mu je izravan upis na Kemijski odsjek Prirodoslovno-matematičog fakulteta u Zagrebu.
- To mi je omogućilo da bez stresa i opušteno pristupim državnoj maturu i više vremena posvetim pripremema za olimpijadu. Iako nisam morao, uz obvezne predmete na višoj razini te izbornu kemiju, pisao sam fiziku i biologiju, jer sam želio – kaže budući brucoš istraživačkog studija kemije. Državnu maturu kao alat za pravednu provjeru cjelokupnog znanja učenika prije odlaska na studij podržava, no smatra kako su pogreške koje se svake godine događaju nedopustive. Školama zamjera što ne dopuštaju učenicima da se više bave onime što ih zanima i u čemu se krije njihov potencijal.
- Smatram da bi neki predmeti poput likovnog ili glazbenog, posebice u našoj - prirodoslovno-matematičkoj školi, trebali biti opcija, a ne obveza. Učenicima se trebati dati mogućnost da više vremena posvete baveći se predmetima i područjima u kojima su dobri - zaključuje budući brucoš zagrebačkog PMF-a.

Hrvatskoj četvorki četiri medalje
Sjajni tim hrvatskih maturanata s 50. Međunarodne kemijske olimpijade, uz srebrnog osječkog maturanta Janka Čivića čine brončani Matko Petrović iz zagrebačke XV. gimnazije, Borna Šimić iz slavonskobrodske Gimnazije "Matija Mesić i Ilija Srpak iz varaždinske Prve gimnazije, koji je također osvojio srebrnu medalju. Riječ je o maturantu koji iza sebe ima već 17 Oskara znanja. Njegovo ime svi su zapamtili nakon govora koji je održao na ovogodišnjoj dodjeli - uputio je snažnu kritiku hrvatskom školstvu i političarima prozvavši ih za "forsiranje prosječnosti i gašenje izvrsnosti" te oduševio javnost.

Rad u laboratoriju
- Najviše me zanimaju organska i fizikalna kemija - nisam ljubitelj anorganske kemije, gdje ima puno učenja napamet. Volio bih se baviti istraživanjima u laboratoriju na jednom od instituta, poglavito u Hrvatskoj. Naravno, ako mi se pruži prilika - kaže srebrni kemičar.Janko je budući brucoš istraživačkog smjera studija kemije zagrebačkog PMF-a, gdje je imao izravan upis

IZVOR

22-06-2018

Plan za 2018. samo zatrpati jamu i razvesti instalacije


Završila je još jedna školska godina, a šest metara duboka jama na gradilištu buduće sportske dvorane u Babinoj Gredi i dalje zjapi. Unatoč očekivanjima mještana, ove godine još nije ni lopata zakopana. Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija tog projekta, odlučila je zatrpati građevinsku jamu. Na preprojektiranje su se odlučili zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i nesigurnosti do sada izvedenih radova zbog proteka vremena. Početkom ožujka na radnom sastanku županijskih i općinskih čelnika razmotreno je pet ponuđenih opcija, a zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci inzistirali. Što je u međuvremenu napravljeno i kada će gradnja biti nastavljena pojasnila je Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ-a.
- Radi se punom parom, ali najteže je za nekim tko je sve odradio protuzakonski sada ispravljati krive Drine. Završen je poseban projekt zatrpavanja jame i ako sve bude u redu, ovog bi ljeta počeli radovi. Nema tu roka, ići ćemo najbrže što možemo zakonski i administrativno, poštujući procedure. Sve je to izuzetno složeno, u početku nam je izgledalo puno jednostavnije, ali nije baš tako - napominje i dodaje da se moralo napraviti i idejno rješenje za preprojektiranje. Projektant ga je predstavio vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću, vidjeli su ga i općinski načelnik i ravnateljica škole i pročelnica napominje da nije bilo primjedbi. Očekuje da će do kraja srpnja projektant ishoditi i pripremiti glavni projekt.
- Plan je za ovu godinu zatrpavanje jame s temeljnom pločom i razvod instalacija. Sve ide na natječaje i mora proći zakonske rokove, i uz najbolju volju i naše želje ne ide brže - ističe pročelnica Mustapić-Karlić i napominje da se sve radi u suradnji s Općinom Babina Greda i OŠ Mijata Stojanovića.

Načelnik Krnić nezadovoljan dinamikom
Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan dinamikom aktivnosti vezanih uz nastavak gradnje dvorane. Očekivao je da će do ljeta jama biti zatrpana i da će se paralelno i projektirati i rješavati građevinske dozvole za izvođenje radova po etapama. Napominje da će od župana tražiti da Općina i Županija, kao vlasnik i osnivač škole, naprave sporazum. Njime će se Županija uz bjanko-zadužnicu obvezati da će, ako se dvorana ne sagradi prema usvojenom idejnom rješenju i u slučaju bilo kakvih komplikacija, preuzeti obvezu vraćanja kredita od tri milijuna kuna koji je Općina digla za gradnju dvorane, što je, napominje, zasigurno presedan u Hrvatskoj. “Dužnost mi je kao načelniku zaštititi interese Općine”, kaže Krnić. Gradnja dvodijelne dvorane sa zatrpavanjem postojeće šest metara duboke jame stajat će 18.484.400 kuna bez PDV-a.
IZVOR

17-06-2018

Nakon nekoliko piva Nigerijac postao - Ante iz Babine Grede


Prije utakmice pjevali smo i slikali se s navijačima Nigerije u gradu. Jedan od njih počastio nas je pićem i ostao je s nama. Njegovi su otišli, ali njemu su se svidjele hrvatske pjesme pa je s nama pjevao. Ili je barem pokušao, ha, ha, rekao nam je hrvatski navijač koji je snimio veselog Nigerijca kako viče:

'Ja sam Ante iz Babine Grede'.

Rijeke hrvatskih navijača iz centra Kalinjingrada slijevale su se prema stadionu Baltika gdje je Hrvatska 2-0 pobjedom protiv Nigerije otvorila Svjetsko prvenstvo.

Uoči, tijekom i nakon utakmice nije zabilježen niti jedan jedini incident.

Ulice Kalinjingrada bile su prepune 'kockica, nigerijski navijači bili su debelo u manjini, ali ni oni nisu štedjeli grla. Na nekoliko mjesta u centru grada hrvatski i nigerijski navijači zajedno su pjevali i slavili. Pivo se točilo u potocima, a kad je tako, vrlo brzo dođe do situacije da Nigerijac postane - Ante.

'Ostao je s nama'
- Kad već nije otišao sa svojim navijačima, rekli smo mu: 'Ti si sad jedan od nas'. I dali smo mu ime Ante jer to ime nosi puno Hrvata. Kad je saznao da smo iz Babine Grede, počeo je svima govoriti da je on Ante iz Babine Grede - dodaje navijač.
IZVOR

12-06-2018

Osigurali sirovinu, sve mesne perađevine prodaju


U listopadu 2016. u Babinoj Gredi osnovana je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga “Babogredski Feniks” koja okuplja 15 zadrugara - 12 branitelja i tri seoske žene. Upravitelj Mato Petričević, koji je ujedno i predsjednik Eko-etnogastroudruge “Babogredski krug”, pojašnjava da je ideja nastala u trenutku kada su shvatili da mladi ljudi koji imaju afiniteta i znanja vezanih uz poljoprivredu napuštaju selo.

- To je bio okidač za skupljanje ljudi oko zajedničkog cilja kako bismo oživili selo, stvorili dodanu vrijednost i pokušali pronaći rješenje da zadržimo mlade. Zaključili smo da nam je prijeko potrebna zadruga kao gospodarski subjekt jer kroz nju možemo zaokružiti i finalizirati našu proizvodnju i pokazati da se i u selu može živjeti od svoga rada - pojašnjava Petričević.

Kulin šampion
Uzeli su u najam registrirani pogon za preradu mesa, organizirali proizvodnju sirovine i ispunili sve zakonom propisane uvjete. Bave se preradom, konfekcioniranjem, sušenjem i stavljanjem mesa i mesnih prerađevina na tržište. Zadruga jako dobro funkcionira i sve što proizvede odmah i proda. Zadrugari su iskoristili svoja privatna poznanstva i kontakte s građanima i ugostiteljima pa robu plasiraju izravno kupcima, bez posrednika i ne idu preko trgovačkih lanaca.

- Prve godine, kada smo tek počeli rad, otkupili smo višak koji su ljudi imali i preradili oko 30 tovljenika, to nam je bila test-proizvodnja. U 2017. ugovorili smo onoliko koliko su ljudi mogli proizvesti, 70-ak komada je prerađeno, stavljeno na tržište i u cijelosti prodano - priča Petričević. Istovremeno se radilo i na ispitivanju tržišta, kakve su potrebe, o kojim količinama je riječ i s kim bismo mogli uspostaviti trajnu poslovnu suradnju. Zadruga je kupila 46 nazimica s podrijetlom kao sirovinsku bazu za proizvodnju certificirane robe. Riječ je o čistim pasminskim svinjama, od crne slavonske, velikog jorkšira i švedskog landrasa, koje će za 2019. godinu zadrugari staviti u proizvodni ciklus. U sljedećoj godini planiraju dobiti i certifikat za slavonski kulen/kulin i preraditi 250 tovljenika.

- Tržište vam traži garanciju za ono što ste isporučili, najtraženiji proizvod je slanina, zatim kobasica, iako su to količine koje najmanje možemo proizvesti. Kulin je apsolutni šampion, ali tržište traži ujednačenost u proizvodnji, kvalitetu i jamstvo za isporučenu robu. Sve to nudimo našim kupcima i u slučaju nezadovoljstva, plaćenu robu mogu vratiti, dobiju svoj novac natrag i samim tim osigurali smo si oblik dobre reklame - pojašnjava Petričević.

Planiraju kušaonicu
U roku od najmanje 15 mjeseci napravit će kušaonicu za predstavljanje vlastitih proizvoda, investiciju će najvjerojatnije realizirati preko Ministarstva turizma. Zadruga ide i prema Mjerama ruralnog razvoja i nastojat će kroz Europski socijalni fond zaposliti administratora i radnike za marketing i prodaju. Glavni kupci su im građani, poduzetnici i ugostitelji na zagrebačkom području, a intencija je širenje prema Jadranu.

- Svi pričaju o povezivanju zelene i plave Hrvatske, ali tu postoji problem. Gdje god dođete i odradite prezentaciju, ugostitelji su u pravilu zadovoljni i ponudom i uvjetima. Međutim, kada ponovno dođete nakon dva mjeseca i pogledate jelovnik koji oni nude svojim gostima, vidite da ondje nije posebno istaknuta naša ponuda autohtonih domaćih proizvoda. Oni su ih zapravo uzeli više pro forme jer za njih je to novi proizvod i rizik - tvrdi Petričević.

Napominje da primorski dio Hrvatske nudi pršut kao svoj glavni proizvod jer ga ima naviku konzumirati i ponuditi svojim gostima.

- Mi prije svega moramo marketinški pripremiti strategiju promocije naših proizvoda, ali moramo osigurati uvjete da možemo taj dio priče odraditi, a da time ne dovedemo sebe u gubitak - zaključuje upravitelj “Babogredskog Feniksa”.

Cijena se ne mijenja pet godina
Zadrugari su se dogovorili da će u prvih pet godina prodavati robu po istovjetnim cijenama: 60 kuna za kilogram slanine i suhe kobasice, suhi kare ili peka je 100 kuna za kilogram, buđola ili suhi vrat je 90 kuna, a cijena kulina je 200-tinjak kuna za kilogram. Cijena domaće šunke ovisi o njezinoj starosti i kreće se od 55 kuna za kilogram uskrsne do 165 kuna za kilogram tri godine stare šunke.
IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 > >>