Online novosti (595)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 [112] 113 114 115 116 117 118 119 > >>

16-04-1930

U požaru na ugljenu stradala su dva kovačka šegrta

Stravična nesreća dogodila se u utorak navečer u kući kovača Josipa Leningera iz Babine Grede.
U jednoj sobi boravili su pomoćnici Iija Lalić, Nikola Marjanović i šegrt Jakob Knežević. Navečer su trojica mladića zagrijala peć na drveni ugljen, a kako toplina ne bi izlazila, cijev peći prekrili su krpama.

Sljedećeg jutra kovaču se učini da mladići nisu ustali. Kada je otvorio sobu sobu, Lalića i Marijanovića zatekao je mrtvim, dok je Jakob Knežević bio živ. Knežević je izbjegao smrt jer je ležao tik uz vrata, pa dotok zraka ublažio učinak zagušljivog ugljenog plina.

Policija je pokrenula istragu o tragičnoj nesreći.
IZVOR

---

16-04-1929

Tri svečanosti

U dekanatu Vel. Kopaničkom bile su U travnja tri svečanosti: dvije mlade sv. mise i to vlč. g. Stanka Divića u Andrijcvcima i našeg domaćeg sina Stjepana Bäuerleina u Babinoj Gredi. Osim toga je svjetli g. biskup posvećivao zvona u novoj župi.
Naše je selo unazad 27 godina dalo crkvi i domovini, a napose našoj biskupiji tri mladomisnika: g. Fabu Stojanovića (+ 1924 ), Lovru Kneževića i Stjepana Bäuerleina.

Vet u ranu zoru 14. travnja navješćivali su muškarci veliku radost našega sela i okolice. Došlo je u selo sila naroda, a na slavi bilo je 10 svećenika, koji su ispovijedali dok je mladomisnik od 7 sati do 9 sati svijet pričešćivao. Na đačkoj je misi podijelio sv. prvoprićesnicima i mnogoj drugoj djeci, a pričestilo se toga dana do 500 vjernika.
U 10 je sati mladomisnik otišao kući da se obuče u svečano misničko ruho. a po njega je išla duga procesija sa lijepim brojem svećenika, koji su ga pred rodnom mu kućom i u kući bratski pozdravili.
Mladomisnik je uvijek bio veseo i sabran, a rukovodio ga kod svečane službe božje preč. g. opat brodski Antun Les-kovac, dočim je lijepu propovijed izrekao brodski kateheta vlč. g. Ivan Šalovac. Pod misom je bila pričest roditelja i sestara mladomisnikovih te bližnje i daljnje rodbine, a poslije mise mladomisnik je dijelio mladomisnički blagoslov. Čestitamo mladomisniku i roditeljima svi u selu !

IZVOR

---

25-08-1925

Posveta novih zvona

Odbor za nabavu zvona naručio je dva zvona kod zvonarne u Ljubljani, teška 1053 i 550 kg. Zvona su s ostalim priborom stigla na stanicu Sl. Šamac 16. kolovoza u posebnom vagonu.
18. kolovoza u 8 sati na glas starih zvona i mužara krenulo je dvadeset iskićenih kola s konjanicima u Sl. Šamac. Zvona su dovezena s kolodvora svako zasebno na iskićenim kolima. Zvono veliko vozila su četiri zelenka, a manje zvono četiri vranca od iste matere. Topovi su oglasili dolazak zvona spram groblja, gdje ih je dočekala vatrogasna glazba, vatrogasno društvo, obrtnička zadruga, hrv. kat. prosvjetno društvo „Stojanović“ i sijaset muškaraca i ženskinja. Tu je domaći g. župnik pozdravio zvona i prisutne i progovorio im o važnosti zvona: žive zovu, mrtve oplakuju, oblake rastjeruju. Pred župskom crkvom smještena su zvona, da čekaju na posvetu, koja je imala biti u nedjelju 23. kolovoza.

U subotu na večer u 6 sati došao je autom presvijetli g biskup Msgr. Atun Akšamoviću pratnji bogosl. profesora Dr. Zvonka Markovića u Babinu Gredu. Dočekali ga konjanici, mnogo naroda kolima, a pred župskim dvorom organizacije s narodom. U večer je bila podoknica: vatrogasno društvo i hrv. kat. prosvjetno društvo „Stojanović“, svako sa svojom glazbom, pjevanjem i pozdravom. Presvijetli je zahvalio i izdašnom se potporom sjetio pojedinih društava, a s narodom se ugodno pozabavio još neko vrijeme.

Sutra u 9 sati skupilo se veliko mnoštvo domaćega svijeta i raznih procesija iz susjednih župa. Pri svečanosti sudjelovalo je i okolišno svećenstvo. Kod posvete svirala je vatrogasna glazba i pjevao naizmjence zbor djevojaka rednjača i ženski odsjek hrv. kat. prosvjetnog društva .Stojanović“ pod vodstvom organiste domaćega sina seljaka Josipa Djaković. Nakon posvete stupi na govornicu pred crkvom presvijetli g. biskup, da prozbori narodu o značenju zvona. Narod ga je suznim očima i radosnim srcem saslušao. Po tom je g. župnik ustao i zahvalio svima dobročiniteljima, napose presvij. g. biskupu na izdašnom daru, preč. g. kanoniku Sencu, bivšem župniku u
Babinoj Gredi, a napose odboru za nabavu zvona, od kojih se najviše narodu zadužio stari iskusni i radini muž Đuro Verić i Adam Verić. Njima rame uz rame redovito su radili mnogo dana Đuro Stojanović, Lovro Lešić, Filip Petričević. Ilija Kedačić, Lovro Kopić, Šimo Đaković, Franjo Vuković i Ilija Stivaničević.

Najveće je zvono posvećeno sv. Lovri. patronu crkve i nosi natpis: .Spomen tisuć godišnjice kralja Tomislava i svete Godine“. Drugo zvono s natpisom župnika i crkvenih starih tutora posvećeno je sv. Iliji Kumovao je obima zvonima naš župnik i dekan Josip Š i m u n o v i ć darovavši svotu od 10.000 Dinara. Prikumak velikog zvona bio je Stjepan M i š k o v i ć s darom od 2.500 Dinara, a prikumka drugog zvona gospoda Borčić s darom od 2.100 Dinara. Bila im od Boga nagrada! Tvrtka je isplaćena sa svotom od 92.546 Din , kojoj priznanje, a g. direktoru i monteru svaka čast od sviju nas. Zvukovi zvona Es i G, sa starim zvonom Ais izvrsno harmoniraju.

Poslije svečanoga objeda i nakon večernjice hrv. kat. prosvj. društvo .Stojanović“ u ime svoje i naroda zahvalilo je presvijetlom g. biskupu igrokazom .Na Duvanjskom polju,- tamburicama, deklamacijom i pjesmom. Na polasku biskupovom odigralo se narodno kolo. Presvijetli je razdragan blagoslovio narod i uz klicanje naroda otišao.
IZVOR

---

23-07-1914

Narodno gospodarstvo

Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

---

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini

U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 [112] 113 114 115 116 117 118 119 > >>