Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (479)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 > >>

10-02-2021

Prvi će tržištu u 2022. ponuditi ranu šparogu


Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.

Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.


Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.

- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.

- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.

Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.

Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.

“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.
IZVOR

08-02-2021

Kanonska vizitacije Župe Babina Greda


Župu svetog Lovre, đakona i mučenika Babina Greda u četvrtak, 4. veljače 2021. godine u okviru redovite kanonske vizitacije posjetio je nadbiskup mons. Đuro Hranić u pratnji konvizitatora mons. Luke Marjanovića, kanonika i vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata.

Tijekom dana nadbiskup se susreo s brojnim skupinama aktivnijih župljana kao što su: članovi odbora ŽPV-a i ŽEV-a, čitači, ministranti, volonteri Marijinih obroka, članovi lanca Žive krunice te molitelji za svećenička i redovnička zvanja.

Sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji bile su formirane manje skupine za susrete kroz cijeli dan, a po završetku vizitacije u 18 sati je slavljena misa. Nakon toga, nadbiskup Hranić i suradnici zadržali su se u razgovoru sa župnikom Ivanom Tunjićem i pregledu župnih administrativnih knjiga.
IZVOR

29-01-2021

U padu dizalice smrtno je stradao 32-godišnji radnik


Nesreća na radu sa smrtnom posljedicom dogodila se u srijedu u Kopačevu u Baranji. Prilikom izvođenja radova na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", u Ulici Ferenca Kiša 17, smrtno je stradao 32-godišnji radnik. Kako je izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, prilikom izvođenja radova na gradilištu došlo je do destabilizacije i rušenja krana. Prilikom pada krana i tereta jedan je radnik, nažalost, poginuo na mjestu nesreće, a drugi je lakše ozlijeđen.

- Tijekom podizanja građevinskog tereta kran se jednim dijelom srušio na krov susjednog objekta te u trenutku padanja crjepova lakše ozlijedio djelatnika, 37-godišnjeg hrvatskog državljanina, dok se kran s drugim dijelom tereta koji je prenosio srušio na djelatnika, 32-godišnjeg hrvatskog državljana, zbog čega je preminuo na mjestu događaja.


Očevid je na mjestu nesreće obavila očevidna ekipa Policijske uprave osječko-baranjske u suradnji s zamjenikom Općinskog državnog odvjetnika. Tijelo je potom prevezeno u Klinički bolnički centar Osijek, na Odjel patalogije, gdje će se obaviti obdukcija - stoji u policijskom priopćenju.

Kako neslužbeno saznajemo, smrtno stradali radnik je iz Babine Grede, a tvrtka koja je obavljala radove je iz Velike Kopanice. Prilikom pada krana oštećena su i dva parkirana automobila.

Kako doznajemo, do nesreće je došlo nakon što su radnici kranom podizali građevni materijal. Postavljena dizalica u jednom se trenutku počela naginjati, a potom se srušila na susjednu kuću, oštetivši krov i crijep s obje strane. Jedan od palih crjepova lakše je ozlijedio jednog radnika, a pad dizalice bio je koban za 32-godišnjaka, koji je od težine zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.

Tragedija se dogodila na gradilištu Mađarskog doma "Kopačevo", čija je gradnja počela 1. kolovoza, a u tijeku je zidanje objekta od ulice i u dvorištu, a koji će biti na raspolaganju brojnim udrugama iz Kopačeva, uključujući i KUD-a Arany Janos iz Kopačeva te mjesnog ogranka DZMH. Susjedi iz Kišove ulice šokirani su tragedijom.

Nakon završetka policijskog očevida u četvrtak je obavljana sanacija počinjene štete poslije pada dizalice i krana. Na susjednoj je kući preko dijela uništenog krova postavljena cerada kako ne bi došlo do prokišnjavanja, a trajale su i pripreme za uklanjanje prevrnute dizalice.
IZVOR

02-01-2021

Četvero dječice ostalo je bez svojega doma


ečer uoči Stare godine mlada obitelj Nikić iz Babine Grede, u kojoj je četvero djece, u dobi od osam, šest, četiri i godinu dana, ostala je bez svoga doma, nakon što je u njihovoj kući u Radićevoj ulici buknuo požar. Pravodobnom reakcijom i pribranošću supružnika Irme i Ivana, s kojima u kućanstvu živi i Irmin teško bolesni otac, koji ima karcinom pluća, nitko nije ozlijeđen, ali je na objektu nastala velika šteta.

Strah i očaj
Na mjesto događaja odmah je izišao DVD Babina Greda s 18 operativnih pripadnika i tri vozila. Dojavu o požaru primili su u 18.33 sata, a prvo vozilo s vatrogasnim timom na požarište je stiglo za devet minuta i krenula je borba s plamenom stihijom. U požaru su potpuno izgorjeli potkrovlje i kat obiteljske kuće, a intervencijom vatrogasaca vatra je ugašena i spriječeno je njezino širenje na prizemlje.

- Bila sam s djecom dolje u sobi, uspavljivala sam najmlađeg Luku kada sam čula uspaničenog oca kako viče da nam gori kat kuće. Bila sam u šoku, pokupili smo djecu i izletjeli van, gdje nas je dočekao strašan prizor - plameni jezici gutali su naš dom. Taj osjećaj bespomoćnosti, očaja, tuge i straha kakav nas je preplavio teško je opisati i to ne bih poželjela ni najvećem neprijatelju - ispričala nam je Irma. Nikići žive u prizemlju i počeli su uređivati kat kuće. Ondje su im bile smještene stvari, dječje igračke i drugo i sve je u trenu nestalo u plamenu.

- Točan uzrok požara još ne znamo, kažu da je dimnjak. Pretpostavlja se da je vjerojatno zbog potresa, koji se dan ranije dosta osjetio i u Babinoj Gredi, došlo do deformacija dimnjaka koji je napukao pa je došlo do samozapaljenja krovne konstrukcije. A neki opet kažu da su osigurači od struje bili blizu dimnjaka i da su se zapalili, vidjet ćemo - govori očajna žena.

U Kladavcu
U pomoć su odmah priskočili susjedi, prijatelji i drugi mještani. Iz prizemlja su iznesene sve stvari, voda kojom su vatrogasci gasili požar slijevala se po zidovima, od vlage se podigao laminat na podovima i sve će se morati ponovno raditi. Obitelj je trenutačno smještena u naselju Kladavcu kod Ivanovih roditelja, sedam kilometara udaljenom od Babine Grede.

U četvrtak ujutro na mjesto događaja stigli su djelatnici Obrta "Mihić" iz susjednih Gundinaca. Čim su čuli za nemili događaj, odmah su se stavili na raspolaganje nesretnoj obitelji. Vlasnik Željko Mihić kazao nam je da nisu ni trenutka dvojili i da je to čisto ljudska gesta jer uvijek treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija, a posebice kada su u pitanju djeca.

- Ne daj Bože nikome. Dosta radimo u Babinoj Gredi, tu smo, i uvijek smo spremni pomoći koliko je u našoj moći. Cijelo potkrovlje, nagorjele grede, crijep i prostorije u gornjem dijelu kuće morali smo potpuno porušiti, ostao je samo donji dio kuće, a upitno je hoće li i on biti moguć za život. Treba se vidjeti koliko je preostala betonska deka ispucala, u kakvom je stanju i hoće li se i to morati rušiti – zaključio je.
IZVOR

22-12-2020

Temperatura vode bit će pokretač projekata


Privodi se kraju izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekt "Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko-srijemske županije", vrijedne 2,1 milijun kuna, od čega 85 posto sufinancira Europska unija, a ostatak Županija kao nositelj projekta i Općina Babina Greda kao partner.- Za mjesec dva bit ćemo gotovi s dokumentacijom i kreću pripreme za početak bušenja u zoni Krčevine u Babinoj Gredi - kaže Saša Dević, direktor tvrtke Geotermalni izvori d.o.o., koju su zajednički osnovale VSŽ i Općina Babina Greda. Određena je mikrolokacija bušotine, ukupne površine oko 2,2 hektara, koja će biti potrebna za obavljanje svih pripremnih radova za početak bušenja. Zemljište će se potom sanirati i vratiti u prvobitno stanje, a ostaje radni prostor bušotine od nekoliko stotina četvornih metara.

Dvije bušotine
- U planu su dvije bušotine, jedna će biti proizvodna, ako se potvrdi kao pozitivna, a druga utisna, kako bi se voda mogla vraćati u ležište na dogrijavanje. Poanta priče je da mi ne trošimo tu vodu, nama nije bitna voda kao voda, ona je samo medij koji izvlači na površinu toplinu koja nas zanima, a voda se ponovno vraća dolje i nastavlja cirkulirati. Zapravo iz rezervara ništa ne crpiš, stijene u podzemlju konstatntno griju vodu, a nju ne trošiš i to je jedan zatvoreni ciklus – pojašnjava Dević.

Nakon pripremnih radnji potrebno je osigurati novac za početak bušenja, a to najvećim dijelom ovisi o europskim sredstvima. Projekt je već prijavljen i čeka se početak korištenja novca za oporavak gospodarstva, što se očekuje vrlo brzo. Ugrubo, prema procjenama, potrebno je 120 milijuna kuna za dvije bušotine i još neke površinske aktivnosti, a konačan iznos pokazat će javni natječaj.

- U siječnju ili veljači bit ćemo spremni za bušenje, a onda se čeka osiguranje sredstava. Mislim da nije nikome u interesu da se dugo čeka, vodeće članice EU-a žele što prije početi povlačiti sredstva, da se novac krene trošiti, a tu je i naša šansa - napominje. Uz povoljne vremenske i tehničke uvjete samo bušenje ne traje dugo, oko tri mjeseca, a onda kreće ispitivanje bušotine i izrada drugog seta dokumentacije. Radi se analiza, izrada elaborata o rezervama koji će na temelju parametara točno reći koliki je rezervar dolje, kolika je temperatura, kemijski sastav i sve ostalo…

Prema svemu sudeći, riječ je o golemom prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete. Kada se bušotina potvrdi kao dobra, na što upućuju sve do sada napravljene studije, praktički se može krenuti s pripremom za eksploataciju, a sva će se toplina koristiti u zoni Krčevine, koja se prostire na 47 hektara.

Najvažnija energana
Pojedini investitori već su iskazali interes za korištenje toplinske energije i čekaju potvrdu geotermalnog potencijala jer namjena će ovisiti o temperaturi vode. Idealne bi, napominje Dević, bile što više temperature vode, dovoljne za proizvodnju električne energije, bar oko 150 Celzijevih stupnjeva, da se može sagraditi geotermalna elektrana od nekoliko megavata, kao prvi korak korištenja. Nakon što voda iziđe iz elektrane, prohlađena je na određenu temperaturu i tada je spremna za korištenje u industrijske svrhe, prerađivačku industriju, sušarske kapacitete. Svakim načinom korištenja ta se voda hladi i postaje pogodna za staklenike, a s 40-ak stupnjeva za toplice, bazene...

A potom ponovno odlazi u utisnu bušotinu i vraća se u dubinu za dogrijavanje.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji i Općini Babina Greda nadaju se da će cijela zona biti popunjena raznim korisnicima jer će se otvoriti brojne mogućnosti korištenja vode, ovisno o temperaturi koja će im biti potrebna. Bit će u funkciji društveno-ekonomskog razvoja sela, županije, ali i šire regije.

Izvor geotermalne vode kod Babine Grede sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća otkrila je Ina u potrazi za naftom.

PROCJENA GEOTERMALNOG POTENCIJALA
Studijom procjene geotermalnog potencijala potvrđeni su nalazi prijašnjih istraživanja i s gotovo 90-postotnom vjerojatnošću može se računati na kapacitet geotermalne vode od 74 litara u sekundi s temperaturom na ušću bušotine od 125 ºC. To daje kapacitet proizvodnje topline od 27 MW i netoproizvodnju električne energije od 1 MW. Bazna dubina bušotine za izračun je 2600 metara. Analize upozoravaju i na mogućnost dobivanja mnogo viših temperatura (viših od 170 ºC) uz dubinu bušotine od 3800 metara, što bi dalo snagu za geotermalnu elektranu od 15 do 20 MW.
IZVOR

<< < 1 [2] 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 > >>