Novosti online

- klikni na foto za povećanje -

 

Online novosti (459)  

- poredaj po redoslijedu unosa u bazu podataka



<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 > >>

30-01-2020

Spot za pjesmu “Tri šokca’’ snimljen na Stankovom stanu


U malom pitom slavonskom selu Babina Greda, na Stankovom stanu snimljen je spot za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘, tri legende slavonske šokačke pjesme.

Dolaskom na stan sve je bilo onako kao što treba biti, odnosno sve u duhu Slavonije. Prvo što ćete zamijetiti to je ono slavonsko blato, no kad dođete do samog stana, osjetila se ona toplina i zajedništvo koje ima samo Slavonija. Na ulazu kruh, mast i nezaobilazna paprika, krvavica, čvarci i kiflice. Nešto dalje bila je pečena slanina i kobasica na rašljama, mirisi na sve strane. Kad je slanina počela pucketati i kad su bili gotovi slavonski specijaliteti, krenulo se snimanje spota za pjesmu ‘‘Tri Šokca‘‘.

Prvo trebamo krenuti od tri pjevača, ta tri šokca o kojima je i napisana pjesma, a snimljen je i spot, a to su Stipo Gašparović iz Starih Mikanovaca, Ilija Babić iz Babine Grede te Mata Pavić iz Gorjana.

- Moja karijera je jako duga, član sam Muške pjevačke skupine KUD-a ‘‘Šokadija‘‘ iz Starih Mikanovaca, i mnogo je toga iza mene. Da sada počnemo pričati, ne bismo dugo završili, a ljudi su došli na snimanje spota. Godine su učinile svoje i naši prijatelji su nas počastili da pod stare dane ostavimo nešto za mlade. Ovaj nastup mi mnogo znači i hvala svima koji su bili uključeni u organizaciju - rekao je Stipo Gašparović.

Tekst pjesme napisao je Ilija Babić-Ilja iz Babine Grede, član Muške pjevačke skupine ‘‘Babogredci‘‘ iz Babine Grede.

- Čast mi je biti u spotu s Matom i Stipom, s dvije najveće legende slavonske šokačke pjesme, i pratim ih već 30 godina, a prije nekih deset godina počelo je naše intenzivno druženje. Bili smo prošle godine zajedno s našim pjevačkim skupinama u Vinkovcima kod Udruge Vinkovački šokački rodovi, otpjevali svaki svoju pjesmu, sa sve tri pjevačke skupine. To je jako dobro zvučalo, što me posebno inspiriralo. Sjetio sam se odmah riječi moga dobrog prijatelja Tihomira Ivanetića, koji mi je prije godinu dana ponudio: ‘‘Ajde čika Ilja da probate napraviti za tri legende šokačke pjesme jednu pjesmu‘‘. Čim sam došao kući, tu noć nisam spavao, pisao sam tekst pjesme ‘‘Tri Šokca‘‘ u koju sam pokušao ukomponirati sve vrijednosti nas trojice. Kad sam to poslao Ivanetiću, on je rekao da je tekst odličan i krenulo se u ideju za spot. Ivanetić je našao vrhunske stručnjake i vjerujemo da će naš spot imati dobar prijam kod slušatelja, a moja želja je da se družimo i pjevamo bar još 15-ak godina, ako ne i više - rekao je Ilija Babić iz Babine Grede.

Kad govorimo o ekipi koja je bila uključena u snimanje spota: izvođač je ‘‘Tri Šokca‘‘ feat.Rockoko Orchestar, tekst i glazbu potpisuje Ilija Babić-Ilja, aranžman Krunoslav Dražić, glazbeni producent Tihomir Ivanetić (Rockoko studio), redatelj spota Mario Šulina (Produkcija Nova), Damir Butković, član Rockoko Orchestra (zadužen za oblikovanje vokalnih dionica). Izdavač je Croatia Records, a za dva tjedna očekuje se premijera na CMC TV-u te će se pjesma izvest i na Festivalu ‘‘Šokačke pisme‘‘ u Županji.

MLADI KOJI DOLAZE
Prema riječima Mate Pavića iz Gorjana, člana Muške vokalne skupine ‘’Bećarine’’ KUD-a ‘’Tena’’ iz Đakova drago mu je da može sudjelovati u spotu i da je to ono što će ostati iza njih za mlade koji dolaze.

- Počeo sam pjevati još u školskim danima, pa se nastavilo kroz kulturno-umjetničko društvo. Nije bilo televizora kao sada, nego smo se mi momci sastajali na ulici i pjevali. Obišao sam ono što se kaže ‘’pola svijeta’’ s mojim glasom. Moja poruka mladima je da svi oni koji imaju imalo talenta da se bave folklorom i pučkim pjevanjem, jer nikada ne znaš gdje vas to može odvesti, ja sam s malo novca mnogo toga prošao, i to je ono što me ispunjava - rekao je Mata Pavić iz Gorjana. U spotu osim muških pjevačkih skupina nastupile su snaše iz Udruge ‘’Šokadija’’ Babina Greda.
IZVOR

21-01-2020

U inovativnu proizvodnju šparoge idu prvi u državi


Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks", osnovana krajem 2016., okuplja 15 zadrugara, među kojima je 12 branitelja. Nijedan od njih nije u mirovini niti prima invalidninu, to su ljudi koji su se vratili svome poljoprivrednom gospodarstvu i žive od svoga rada.

Odlučili su iskoristiti postojeće kapacitete i osigurati dohodak, a uskoro će im se pridružiti i novi članovi. Krenuli su u preradu, konfekcioniranje, sušenje i stavljanje mesa i mesnih prerađevina na tržište. Uspješno su zaokružili cijelu priču i zadruga jako dobro funkcionira. Osigurali su rasplodni materijal, odlučili su se i za vlastitu proizvodnju hrane za stoku, a pokušat će i brendirati svoj poznati babogredski kulin.

Jadranski hoteli
Upravitelj Mato Petričević vjeruje da je zadruga postavljena na zdrave noge, a kako bi ostvarila prirodan rast i mogla dalje zapošljavati, odlučili su se i na uzgoj šparoga. Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini bioelektrane u Babinoj Gredi. Šparoge su prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti jer na tržištu je velika potražnja za ranim urodom kakav će ondje imati. Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti. Energana će postaviti sustav grijanja i osigurati njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga će odraditi agrološki dio.

- Uzet ćemo polovinu površine koju su nam vlasnici energane nudili, a koja se prostire na ukupno 9,5 hektara. Šparoga je kultura dugog vijeka, a kompletnu investiciju i sve što ćete uložiti i staviti u zemlju morate obaviti do prve sadnje. Za ukupnu površinu to bi nas koštalo oko 2 do 2,5 milijuna kuna, što nam je puno i tražili smo da se čestica podijeli i ponudi još nekom korisniku - pojasnio je.

Proizvodnja će biti tempirana prema zahtjevu kupca, što su "prepisali" od njemačkog proizvođača.

- Stupili smo u kontakt s tri hotelijerske tvrtke, u Istri, na Lošinju i u Makarskoj. Ponudili smo da odrede datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, a na temelju iskazanih potreba ići ćemo s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju možemo prodati, neovisno o vanjskim uvjetima. Datum berbe tempirat ćemo prema narudžbi kupaca i imat ćemo robu kada je nema nitko - kazuje Petričević.

Nadopunjavat će se
Tako će se, ustvrdio je, nadopunjavati i s Vinkovačkom šparogom, odnosno zadrugom u Cerni koja se već bavi proizvodnjom i plasmanom šparoge, povećati im vrijeme ponude i plasmana robe na tržište sa 60 na 120 dana. Oni imaju sortirnicu i hladnjaču, što je vrlo bitno jer se šparogi, napominje, u roku od četiri sata od berbe temperatura mora spustiti na plus 8 stupnjeva Celzijevih, a do tada mora biti oprana i posložena, iskonfekcionirana.

- Oni već imaju ugovore s trgovačkim lancima i moći će im i ranije ponuditi višak naše robe jer oni u to vrijeme još nemaju svoje šparoge. Kod nas će berba završiti prije nego što kod njih krene. To će najvjerojatnije funkcionirati na bazi reciprociteta jer ako se uspijemo "uglaviti" u tri velike hotelske kuće, onda će one biti i kupci šparoge koju mi nemamo, a ima je Vinkovačka šparoga, odnosno njihova zadruga. Zajedničkim bi djelovanjem troškove transporta, koji su jedna od većih stavki u cijeni koštanja, trebali srezati na minimum - ističe Petričević.

Napominje da je riječ o pilot-projektu, odnosno inovaciji, i u roku od dvije godine trebali bi utvrditi stvarno stanje i kapacitete zemljišta za proizvodnju šparoge i na temelju rezultata obaviti potrebne korekcije. U prvoj će godini ići na sadnju dvogodišnjih kruna koje će se odmah u prvoj godini staviti u eksploataciju. Trebali bi imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase, a ostalo će ići u ponik da bi se razmnožio nasad. Oko 15. ožujka trebali bi krenuti sa sadnjom, a prva bi berba šparoga bila početkom svibnja.

- U prvoj godini nećemo koristiti sve benefite inovativnog uzgoja koje očekujemo. Ali ćemo imati prvu berbu, analizu rezultata kvalitete i presjek stanja, na temelju čega ćemo puno više znati s čime točno raspolažemo i u kojem smjeru ići - zaključuje.

EKOLOŠKI - U TLO HUMUS IZ STAJNJAKA
U 2021. šparogom bi trebali imati zasađeno cijelo polje s formiranim redovima i tražit će prijelazno razdoblje za ekološku proizvodnju. Do tada će proizvoditi i ekološki prihvatljiv humus iz stajnjaka pomoću kalifornijskih glista kojim će obogatiti tlo i prihranjivati kulturu. “Kad se postave cijevi i formiraju redovi, na dijelu prostora formirat ćemo humusište. Imamo energiju i zimi grijano tlo pa ćemo i cijele godine imati radno aktivne životinje koje će proizvoditi humus iz stajnjaka. Lani smo na deponij stavili 10 prikolica stajnjaka, 55 do 60 tona na zrenje kod jednog od zadrugara i ono je spremno za gliste jer je završio proces fermentacije”, pojašnjava Petričević. Zadruga se planira i turistički angažirati, sagraditi kušaonicu kod pogona za preradu mesa i smještajne kapacitete kod pojedinaca u selu.
IZVOR

15-01-2020

Dvorana je "zapela" na 2,3 milijuna kuna


Sporazum o gradnji školske sportske dvorane u Babinoj Gredi je pripremljen. Čim ga potpišu Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda, ide objava natječaja za izbor izvođača radova.

Kako bi se raspisala objedinjena javna nabava za kompletan projekt gradnje i opremanja dvorane, moraju biti osigurana sva sredstva, a procijenjena vrijednost je 30 milijuna kuna s PDV-om. Sporazumom se sve tri strane obvezuju osigurati svoj udjel sufinanciranja - Ministarstvo približno 19 milijuna kuna, a ostatak u jednakim iznosima Županija i Općina.

Građevinska dozvola
Kako doznajemo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, Jadranke Mustapić-Karlić, Županija je svoj dio riješila.
- Mi smo uredno odradili sav papirnati dio, konačno je dobivena i građevinska dozvola. Županija je osigurala traženi iznos, 5.294.118 kuna, župan Božo Galić je potpisao očitovanje i poslali smo ga Ministarstvu. Sada se treba očitovati i Babina Greda i potpisujemo sporazum. Mi smo već krenuli u proceduru savjetovanja prije objave natječaja za izbor izvođača radova – pojašnjava pročelnica.

Vukovarsko-srijemska županija i Općina Babina Greda još su 2017. godine osigurale po tri milijuna kuna, no pojavila se potreba za dodatnim sredstvima zbog, kako nam je pojasnila Mustapić-Karlić, proteka vremena i poskupljenja i materijala i usluga. Iz Ministarstva su od Županije i Općine zatražili dodatnih po 2,3 milijuna kuna kako bi se zatvorila financijska konstrukcija.

Babogreci ogorčeni
Načelnik Josip Krnić nam je kazao da je u ponedjeljak dobio prijedlog sporazuma, ali da ne može ništa potpisati jer za to nema odluku Općinskog vijeća. Poručuje da Općina nije u mogućnosti namaknuti još 2,3 milijuna kuna, koliko se od njih traži. Prije tri godine kod HBOR-a uredno je digla namjenski kredit od tri milijuna kuna kako bi osigurala svoj udjel u sufinanciranju i od tada plaća kamatu na rezervirana sredstava, za što su do sada utrošili oko 300 tisuća kuna. Napominje da traženi iznos od dodatnih 2,3 milijuna kuna nije ni uvršten u općinski proračun za 2020. i da se općinski vijećnici ne slažu s novim zaduženjem Općine.


- Dobiveni prijedlog sporazuma stavit ću na dnevni red sljedeće sjednice Općinskog vijeća i neka vijećnici donesu konačnu odluku, ja se ni sa kim neću svađati. Ali još nikada nije zabilježeno da je jedna općina morala dati toliki novac za dvoranu, za kapitalni objekt. Pa 5,3 milijuna kuna je 60 posto našeg godišnjeg proračuna! - uistvrdio je Krnić. Dodaje da imaju puno drugih obaveza, izdataka i potreba, gradi se i dječji vrtić koji i Općina sufinancira, tu su i udruge, život u selu...
Negoduju i mještani i poručuju da je sramotno što se od Općine ponovno traži novac, prebacuje im se loptica i dovodi u situaciju da će oni biti krivi ako gradnja dvorane ne krene, što je, smatraju, poražavajuće i nekorektno prema mještanima, a posebice djeci.

JEDVA SE RIJEŠILI DUGA ZA PLIN I VODU
Načelnik Josip Krnić upozorava da Općina nema odakle namaknuti novac. "Jedva smo se riješili duga za plin i vodu, godinama smo ga otplaćivali. Proračun je u to vrijeme bio 1,6 milijuna kuna, a dug veći od 2,5 milijuna kuna", ističe. Ako bi Općina zbog dvorane išla u novo kreditno zaduženje, mora se ponovno obratiti Ministarstvu financija i tražiti suglasnost Vlade RH. "Neka oni raspišu natječaj, a javna nabava će pokazati cijenu, 30 milijuna kuna je procijenjena vrijednost dvorane, a na natječaju taj iznos može biti i veći i manji", zaključuje.
IZVOR

09-01-2020

U pogonu Družbe meso crne slavonske svinje


Proizvodnja polutvrdih i tvrdih sireva prema provjerenoj, tradicionalnoj recepturi toga kraja trebala se vratiti u Babinu Gredu, a osim domaćega opskrbljivati i tržište Austrije, Njemačke, Švicarske… Tamošnja Mini mljekara Družba d.o.o., trebala je oživiti proizvodnju, a kao jedinoj iz Slavonije, u travnju 2019. odobrena joj je i potpora iz Programa ruralnog razvoja u iznosu od 7.412.500 kuna za opremanje objekta u svrhu prerade mlijeka. No ta će sredstva ipak ostati neiskorištena.



Neiskrišten potencijal

Vlasnik Družbe, poznati babogredski poduzetnik Pavo Barić, kazao nam je da je odustao od projekta zbog nemogućnosti dogovora s poslovnim partnerima iz Zagreba s kojima je trebao zajednički realizirati investiciju. Planirana vrijednost ulaganja bila je 42 milijuna kuna koje su, uz dobivenu potporu, trebali osigurati dijelom iz vlastitih i dijelom iz kreditnih sredstava. Od investicije u mljekarstvu Barić je odustao, ali pogon Družbe u Babinoj Gredi koji je sagradio još prije 25 godina, kada se iz Njemačke odlučio vratiti u svoje rodno selo i ušteđevinu uložiti u obiteljski posao, ipak neće zjapiti prazan. Preradu mlijeka i proizvodnju sira ondje će uskoro zamijeniti prerada mesa od crne slavonske svinje iz domaćeg uzgoja. Naime, prije nekoliko godina Barić se uz mljekarstvo upustio u novi biznis, za koji vjeruje da ima velikog potencijala i da nije dovoljno iskorišten, a mogao bi oživiti Slavoniju. Počeo se intenzivno baviti uzgojem crne slavonske svinje u naselju Kladavcu, udaljenom sedam kilometara od Babine Grede, koje se prostire uz šumu, i ondje je trenutačno oko 500 jedinki.

Oživiti šljivike

Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Pogon mini mljekare u Babinoj Gredi uz određene preinake prilagodit će potrebama prerade mesa, čiju kvalitetu kupci sve više prepoznaju i koje, uvjeren je Barić, ima budućnost. Ondje će u početku zaposliti četvero - petero ljudi.


- Tehnološki projekt je izrađen, HACCP je završen, papirnato je sve riješeno i sada sve to šaljem u ministarstvo - kaže Barić. Uz vlastiti uzgoj, organizirat će i kooperantsku proizvodnju.


- Radit ćemo s ljudima koji žele iskoristiti svoje šljivike i ondje držati 50 do 100 komada crnih slavonskih svinja, uzgajati ih na otvorenom bez koncentrata, znači isključivo domaći uzgoj. Mi ćemo ih otkupljivati po poštenoj cijeni, prerađivati i plasirati na tržište - ističe. Plan je godišnje preraditi bar 1500 svinja. Radit će tradicionalne suhomesnate slavonske proizvode, butove će odvoziti i sušiti u Dalmaciji, a prema kupcima će ići i s programom svježeg mesa.
Na Internacionalnom sajmu pršuta u Tinjanu Barić se 2018. okitio zlatom u kategoriji dimljenog pršuta i dokazao kvalitetu svojih proizvoda.

DOGOVORIO OD UZGOJA DO KUPACA
Barić je zaokružio cijelu priču, sve je dogovoreno i riješeno, od uzgoja, prerade, distribucije do kupaca. "Dosta nam je tražen pršut i domaća slanina, kobasica, kulenjača. Planiram oživiti i kulin, tu računamo na veće količine. A imamo ekskluzivne restorane u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu koji žele kupovati i određene dijelove svježeg mesa", kaže. Ističe da je na tržištu Dalmacije prisutan više od 20 godina. Za distribuciju robe zadužena je tvrtka u Splitu i ima nekoliko stotina trgovina u koje može plasirati svoje domaće suhomesnate proizvode.
IZVOR

23-12-2019

Traženim, ranim urodom šparoga do kupaca u EU


Gospodarska zona Tečine, koja se proteže uz autocestu A3 Zagreb - Lipovac, zamašnjak je gospodarskog razvoja Babine Grede i ogledni primjer kako nekoliko različitih projekata u sinergiji jako dobro funkcioniraju. Investicijski ciklus pokrenut je 2015. puštanjem u rad termoelektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura.Riječ je o investiciji nizozemsko-turskog konzorcija Unit Investment i hrvatske tvrtke Uni Viridas, u vlasništvu Sunčice Lalić, koji su odaslali poruku i drugim investitorima kako je Babina Greda poželjno mjesto za ulaganja. U Tečinama je, odmah uz kogeneracijsko postrojenje, sagrađen i najsuvremeniji i najveći regionalni centar za sušenje drvne građe, vrijedan 7 milijuna eura. Sastoji se od 32 komore za sušenje drvne građe, 2500 četvornih metara zatvorene hale i sortirnice za prosušenu drvnu građu, 1500 "kvadrata" otvorenog natkrivenog skladišta za sirovu građu i upravne zgrade. Cijeli je kompleks ustupljen na korištenje i upravljanje kroz dugogodišnji najam drvnoj industriji Florian radi stvaranja dodatne vrijednosti i višeg stupnja finalizacije drvnog asortimana. Talijanska Florian Grup jedan je od najvećih inozemnih ulagača u hrvatski drvni sektor i proizvodne kapacitete za preradu drvne građe u najvišim stupnjevima finalizacije, a prisutna je u Hrvatskoj više od 20 godina.



- Projektom je postignut željeni sinergijski učinak između kogeneracije i drvne industrije s obzirom da na ovaj način kogeneracijsko postrojenje kroz potrošnju toplinske energije, koja se između ostalog koristi u centru za sušenje drvne građe, zadovoljava uvjet učinkovitosti od minimalno 50 posto. A drvna industrija Florian ovim je projektom dobila nužno potrebnu kariku u lancu stvaranja dodatne vrijednosti koja im je nedostajala između pilana iz kojih dobivaju sirovu građu te njihovih tvornica za obradu finalnih proizvoda u kojima koriste isključivo prosušenu građu – pojašnjava Sunčica Lalić.



Tim je projektom broj osoba zaposlenih u gospodarskoj zoni Tečine zaokružen na 50. Nakon dužeg planiranja i pripreme, ove je jeseni Uni viridas započeo novu investiciju, na zemljištu iza sušarskog centra, gdje će se na 9,5 hektara proizvoditi šparoge. Riječ je o inovativnom projektu, prvom takve vrste u RH.

Preliminarna obrada tla već je napravljena i prva sadnja kreće odmah početkom godine.

- Šparoge smo prepoznali kao proizvod visoke dodatne vrijednosti. Na EU tržištu velika je potražnja za ranim urodom kakav ćemo ovdje imati - zaključuje Lalić.

SURADNJA S BRANITELJSKOM ZADRUGOM
“Upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda grijat će se nasadi šparoga. Takav pristup proizvođačima će omogućiti rani i povećani urod šparoga i prisutnost na stranom tržištu koje potražuje rani urod koji se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti”, ističe Sunčica Lalić. Suradnja za korištenje polovine grijanih površina ugovorena je s braniteljskom zadrugom Babogredski feniks, čime Uni Viridas potvrđuje stalan trud i zalaganje za doprinos zapošljavanju i razvoju lokalne zajednice. Vrijednost investicije je 1,3 milijuna eura. Ugovor s korisnikom za drugu polovinu površina za uzgoj šparoga je pred potisivanjem. U planu su i drugi vrijedni projekti.
IZVOR

<< < 1 2 [3] 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 > >>