Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

585 Online novosti

25-08-1978

Žabe za ugodan život


U općini Županja u Slavoniji, nedaleko od Babine Grede, najpoznatijeg sela ovog kraja, nalazi se zaselak Kladavac. To je tipično poljoprivredno selo kao i ostala u ovom kraju, a opet, od poljoprivrede se ovdje ne živi. Glavno zanimanje i izvor života su žabe, koje stanovnici love u obližnjim barama i močvarama. Ovo zanimanje im donosi dobru platu, koja se kreće i do 50.000 dinara godišnje. Lov na žabe opsesija je ne samo starijih, već i onih mlađih, koji se odmah nakon završene osnovne škole ne žele dalje školovati. Jer od lova na žabe može se dobro živjeti. Kilogram žaba sada se prodaje za 25 dinara, što je, kako kažu u ovom selu, pristojno materijalno sredstvo.

Tako žabe iz Kladavca preko raznih poduzeća završavaju na stolovima francuskih i talijanskih restorana, osiguravajući ovim stanovnicima pristojnu zaradu, ali i vječno hodanje u dubokim čizmama, jer žaba ovdje ima na svakom koraku.
IZVOR

30-10-2024

Babina Greda: Kreće gradnja kanalizacije


Na području Općine Babina Greda nakon blagdana Svih svetih počinje dugoočekivana gradnja kanalizacije, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata, koji će znatno podići kvalitetu življenja mještana, unaprijediti uvjete poslovanja gospodarskim subjektima i industrijskim pogonima te riješiti problem onečišćenja prirode.

Projekt će se u 80-postotnom dijelu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a ostatak će osigurati Hrvatske vode, Vinkovački vodovod i kanalizacija (VVK) te Općina Babina Greda. Lani je u rujnu, podsjećamo, VVK-u kao nositelju deset projekata vodoopskrbe i odvodnje, koji će se realizirati na području Vinkovaca i Otoka te sedam općina, dodijeljeno 44 milijuna eura.

Sustav javne odvodnje gradit će se u Starim Mikanovcima i Vođincima, u ukupnoj duljini od 25 kilometara, te u Babinoj Gredi, u duljini od 36 kilometara. Na babogredskom će području biti sagrađene i 22 precrpne stanice i uređaj za pročišćivanje otpadnih voda. Uz priključak na kanalizaciju, sva će kućanstva, koja ga do sada nisu imala, dobiti i besplatan priključak na vodovodnu mrežu, kojih je za sada u selu mali broj, te je cilj povećati ga.

PREDUVJET DALJNJEM RAZVOJU SELA

- Za ovaj se projekt zauzimamo godinama, svjesni smo njegove važnosti i činjenice da bez njega nema daljnjeg razvoja, posebice gospodarstva. Sada nam je najveća briga kako namaknuti novac za svoj udio sufinanciranja, a istovremeno osigurati da Općina i dalje normalno funkcionira - kaže Krnić. Da nisu sada ušli u taj projekt i dobili nepovratna europska sredstva za njegovu provedbu, ustvrdio je, kanalizaciju zasigurno ne bi dobili u sljedećih 20 godina. I zato se, dodaje, svi skupa moraju malo “stisnuti” i provesti ga do kraja.

Kreditno zaduženje
Općina Babina Greda projekt je trebala sufinancirati s oko 1,8 milijuna eura, no nakon provedenog postupka javne nabave utvrđeni je iznos znatno porastao. Na objedinjeni poziv za izgradnju sustava javne odvodnje u tri spomenute općine stigla je samo jedna ponuda, koja je i prihvaćena, te je potpisan ugovor vrijedan približno 38 milijuna eura s PDV-om. Babinoj Gredi pripao je iznos sufinanciranja od gotovo 4,6 milijuna eura, čak dva i pol puta veći od predviđenoga. To je, kaže načelnik Josip Krnić, veliki financijski zalogaj za Općinu, čiji je realni proračun, kada se gledaju izvorni prihodi, milijun eura, ali vjeruje da će uspjeti osigurati novac. Kao rješenje nameće se kreditno zaduženje, no pitanje je hoće li Općina moći dobiti potrebnu suglasnost Vlade RH jer je već kreditno zadužena za postojeće investicije. Od banaka je zatražila dostavu indikativnih ponuda, da vidi čime može raspolagati, kolike su kamate, mogući anuiteti i rokovi otplate, i mogu li se i kako financijski uklopiti. Utvrđeni rok završetka gradnje kanalizacijske mreže je 31. prosinca 2025., no s obzirom na to da je riječ o velikom projektu, u Općini smatraju da ga je nemoguće realizirati u godinu dana, te će poslati zahtjev za produženje roka izvođenja radova. Za takve je projekte realno da traju dvije godine, pa bi 31. prosinca 2026. zapravo bio realan rok.

Kroz Babinu Gredu proteže se i Berava
Kraj septičkim jamama
Izgradnjom kanalizacijske mreže konačno će biti kvalitetno riješen problem zbrinjavanja otpadnih voda na području Babine Grede. Sanitarne otpadne vode na babogredskom području skupljaju se u septičke jame, čiji je kapacitet premalen. Dijelom se izlijevaju i često ispuštaju u melioracijske i prometne kanale, što negativno utječe na okoliš i čini realnu opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i izvor opasnosti za zdravlje ljudi.

To je, napominje načelnik, posebno važno jer je Babina Greda zaštićeno vodonosno područje. Prema procjenama, više od 70 posto vode iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije nalazi se pod tim selom. Krnić je dosadašnjih godina često upozoravao na lošu naviku sumještana da otpadne i fekalne vode ispuštaju u Beravu, koja, kako kaže, mnogima služi kao septička jama. Riječ je o kanalu koji se u duljini od 15-ak kilometara proteže duž Babine Grede, od Gundinaca pa sve do Krajc kanala u Cerni. Sada će konačno i taj problem biti riješen.


IZVOR

06-08-2024

Hrvati se masovno vraćaju kući iz Njemačke, objasnili zašto se sada bolje živi u domovini


Mještani Babine Grede, mjesta u županjskoj Posavini, desetak godine su gotovo svakodnevno gledali svoje mlade obitelji kako napuštaju rodni kraj i idu na rad u Njemačku. Danas se taj trend okreće. Sve više ljudi se vraća u svoj rodni kraj, a lokalni vrtić postaje premalen za sve povratnike.

Ljudi su nekoć najviše odlazili zbog lošeg stanja u poljoprivredi. “Litra mlijeka je nakon rata bila 3,5 kune, a poslije rata par godina došla je na 80 lipa. Nije bilo druge nego spakirati kofere i otići u Njemačku,” kaže Ivan Vuković iz B
Radnih mjesta bilo je malo, a plaće nedovoljne za pristojan život, potvrđuje Hrvoje Mašić, sumještanin. S godinama su se problemi sve više gomilali, piše RTL Danas.

Stanarine otišle gore
Do 2015. godine u Njemačkoj se moglo dobro zaraditi, no nakon invazije Rusije na Ukrajinu, situacija se preokrenula.
“Nakon 4-5 godina tamo su se stvari promijenile. Stanarine su otišle gore, režije su otišle gore, plaće su malo otišle. Dok platim od plaće stan, režije, hranu, sve… Meni je bolje u Hrvatskoj”, govori Hrvoje Mašić.

Život u Njemačkoj više nije isplativ ni za Zdravka Vukovića. “Stan od 55 kvadrata koštao je 1200 eura, plus režije 200 eura. Hrana za troje djece iznosila je oko 600-700 eura, a vrtić za troje djece po 350 eura.” Njemački mentalitet i način života značajno se razlikuju od slavonskog. “Nema druženja, pomoći, svatko radi za sebe,” dodaje Darko Vuković.

Zadržali svoje običaje
Iako su napustili Hrvatsku, Slavonci su i Njemačkoj zadržali svoje običaje. “Okupljali smo se, roštiljali, čak i pekli janjce kako bismo se opustili,” prisjeća se Ivan Vuković. No, željeli su takav život i za svoju djecu. “Vratili smo se zbog djece, ali i zbog sebe jer je ovdje život ljepši,” kaže Hrvoje Mašić.

Povratak u Babinu Gredu donio je spoj poslovnih iskustava iz Njemačke i kvalitetu života koju su željeli. “Vodili smo gradilišta i skupili veliko znanje, pa smo otvorili firmu. Sada sve ide kako treba,” zadovoljan je Zdravko Vuković.


Zdravko i Darko, zajedno s ocem Ivanom, pokrenuli su vlastiti posao. “Gradimo tvrtku i zato što smo složni, sve funkcionira savršeno,” ističe Darko Vuković. Povratak sinova i unuka uljepšao je život i djedu Iliji. “Ljepše je, ipak sam ja djed, pa me dirne kad vidim unučad,” kaže djed.

Sve više ljudi vraća se u Babinu Gredu. Vrtić, otvoren prije nekoliko godina, već je prenatrpan, pa se planira izgradnja novog. Općina čini sve kako bi postala privlačna za doseljavanje, a rode koje su već stigle najavljuju nove dolaske i nove početke, piše RTL.
IZVOR

22-04-2024

Prevozila djecu bez sjedalice s 2,24 promila pa izazvala prometnu nesreću


Iz dana u dan svjedočimo građanima koji ne razmišljajući o posljedicama sjedaju za upravljače osobnih vozila iako znaju da su prethodno konzumirali alkohol. Tako je proteklog vikenda samo na području PU vukovarsko – srijemske policija u prometnu zatekla 16 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija od 2,24 promila zabilježena je kod 34-godišnje vozačice osobnog vozila iz Babine Grede koja je u petak prethodno izazvala prometnu nesreću u Babinoj Gredi.

Prema navodima policije ta nesreća se dogodila u petak, oko 20.40 sati kada je uslijed neprilagođene brzine kretanja vozilom udarila u traktor s prikolicom županjskih registracijskih oznaka, koje je na kolniku nepropisno parkirao 52-godišnjak iz Babine Grede. Međutim, niti to nije sve jer se 34-godišnjakinja na stražnjem sjedištu osobnog automobila nalazilo se dvoje djece koja pri tome nisu bila smještena u sigurnosne sjedalice niti vezana sigurnosnim pojasom.

- U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno jedno dijete, dok je očevidom utvrđeno kako se na vozilu kojim je upravljala 34-godišnjakinja nalazio i zglobno-rastavni uređaj za vuču vozila, a nije vuklo priključno vozilo – navode iz policije.
IZVOR

16-04-2024

Asfalt u Kladavac stigao prekasno - ljudi su otišli


Dugi niz godina tražili su asfaltiranje ceste koja će im biti poveznica sa svijetom, njihovoj djeci osigurati prohodan put do škole, oživiti prometno izolirano i zapostavljeno naselje u kojemu žive te im konačno otvoriti nove egzistencijalne mogućnosti i dati razlog da ostanu na svojim ognjištima. Godinama su se žalili lokalnim i županijskim vlastima, o čemu je Glas Slavonije često pisao, a 60 je stanovnika u proljeće 2017. potpisalo peticiju s apelom za pomoć Vladi RH da im se omogući život dostojan 21. stoljeća, naslovljenu "Dvanaest i pet za raj koji umire". A kada je konačno 13. rujna 2019. prvi sloj vrelog asfalta prekrio prve metre makadamske ceste duge više od 11 kilometara, bio je to povijesni dan za stanovnike Kladavca, smještenog između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Ali, pokazalo se, za revitalizaciju toga naselja - prekasno.

Godinama su Kladavčani muku mučili s udarnim rupama na dotrajaloj makadamskoj cesti koja im je uništavala automobile, traktore i bicikle, a dodatno su je habala teška vozila Hrvatskih šuma. Ljeti su se gušili u prašini, a za loših vremenskih prilika cesta je bila teško prohodna jer se nakon svake kiše i snijega pretvarala u kaljužu i njome se samo traktorom moglo proći. Bili su odsječeni od susjednih sela. Najviše su ispaštali učenici - kladavački osnovnoškolci nastavu pohađaju u Prkovcima i Retkovcima, a srednjoškolci u Vinkovcima. Izostajali su s nastave sve dok se blato ne osuši. Za lošeg vremena ondje nisu mogli ni vozilo Hitne pomoći ni pogrebnici. Godinama su Kladavčani upozoravali da im cesta život znači, ali vrijeme je prolazilo, obećanja su ostajala samo na riječima i ljudi su odlazili, više nisu imali razloga ostati…

U mirnom naselju smještenome uz šumu, okruženom prirodnim bogatstvom i plodnom ravnicom danas živi oko 25 stanovnika, "posljednjih Mohikanaca", kako ih je nazvao jedan od njih - Franjo Blažanović.



Rođen je u Kladavcu 1966. godine i kada je išao u tamošnju osnovnu školu, prisjeća se, bilo je 45 učenika od prvog do četvrtog razreda. Radio je 25 godina kao djelatna vojna osoba u sustavu MORH-a u Vinkovcima, Đakovu… i u tom je vremenu putujući do susjednih Retkovaca potrgao tri automobila. A zbog udarnih je rupa na cesti dva puta godišnje morao kupovati nove automobilske gume. "Asfalt nas je i ukopao i zbog njega se narod i rasuo. Moj pokojni otac je više od 20 godina grebao i rukama i nogama za običnu cestu. I tek je 80-ih godina napravljen dio ceste od Prkovaca do mosta. A onda smo i u svojoj državi tri desetljeća čekali da dobijemo asfalt. Mnogima je to bilo previše i od 200 mještana koliko nas je bilo nakon rata danas nas je svega 23", govori Franjo. Da su mnogo ranije dobili cestu, sve bi, uvjeren je, bilo drukčije. O odlasku iz Kladavca supruga i on ne razmišljaju. Četvero im se djece poudalo, poženilo, svatko je otišao na svoju stranu. Dodaje da je u naselju ostalo još samo nekoliko mlađih ljudi i vjeruje da će i oni otići, što ga, priznaje, jako žalosti.

Razočarani su i supružnici Zvonimir i Marija Blažanović, također rođeni Kladavčani.

"U Kladavcu su danas još samo tri đaka, dva osnovca i jedan srednjoškolac, i to će zasigurno biti i posljednji. Mlađi su otišli, nit‘ se ovdje više tko ženi nit‘ udaje, nit‘ doseljava, a nekada nas je bilo puno…", priča Zvonimir. O kolikom padu broja stanovnika je riječ ilustrirao nam je podatkom da je u vrijeme bivše države i malo poslije njegova kuća nosila broj 111, a danas je na njoj ploča s brojem 11.

“Desetljećima nam je najveći problem bio nedostatak asfalta. I sada kada smo ga konačno dobili i kada smo već bili izgubili svaku nadu, treba nam stanovnika", govore. Imaju, kažu, i struju, telefon, pokretna ih trgovina opskrbljuje kruhom i namirnicama... "Nakon što je stigao asfalt, u godini dana odselilo nam je 15-ak duša. I kako stariji umiru, život u Kladavcu polako nestaje, a tu bojim se, pomoći nema", zaključio je Zvonimir.

Kladavac će, kažu nam sugovornici, zapravo postati izletište za ljude koji se žele malo odmaknuti od užurbane svakodnevice i uživati u prirodi, miru i tišini, daleko od gradske buke. A u domovima posljednjih kladavačkih Mohikanaca polako će se gasiti svjetla, jedno za drugim...
IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>