Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj po datumu objavljene novosti

544 Online novosti

13-09-2022

Peta obljetnica djelovanja Marijinih obroka u Župi Babina Greda


U Župi sv. Lovre, đakona i mučenika, u Babinoj Gredi 10. rujna proslavljena je peta obljetnica djelovanja Marijinih obroka, prisjećajući se 2017. godine, kada su volonteri započeli s prikupljanjem sredstava kroz razne akcije te ih uplatili za hranu djeci u Africi.

Program obilježavanja te male, ali značajne obljetnice započeo je u župnoj crkvi klanjanjem koje je predvodio župnik Ivo Tunjić. Uz domaće volontere, nazočili su i župljani te gosti iz Slavonskoga Broda, na čelu s regionalnom koordinatoricom Marijinih obroka za Slavoniju Đurđicom Lucić, koja se nakon klanjanja prigodno obratila nazočnima. Zahvalila je volonterima i svima koji sudjeluju u projektu Marijinih obroka, a volonteri su joj uzvratili zahvalom te joj uručili prigodan dar.

Okupljeni su potom pogledali prezentaciju o prikupljenim sredstvima i aktivnostima volontera tijekom godina te o novootvorenoj kuhinji u Zambiji koja nosi naziv „Sveti Lovro – Babina Greda”, koja hrani 404 djece. Nakon toga je pušten video s porukama volontera i svjedočanstvima zašto su se odlučili za volontiranje.

Uslijedila su svjedočanstva dviju redovnica koje su u Hrvatsku stigle iz Benina; jedna prije osam godina, a druga prije pet godina. Obje rade u bolnici sv. Rafaela na Strmcu kod Nove Gradiške i obje su posvjedočile koliko taj obrok djeci uistinu znači i koliko im je potreban te su potaknule sve sadašnje i buduće volontere na daljnje aktivno djelovanje. Otpjevale su pjesmu „Ovo je dan“ na francuskom jeziku, službenom jeziku u Beninu, a zatim je svaka od njih otpjevala na svome materinjem jeziku.

Druženje je nastavljano u župnom dvorištu gdje su volonteri uz pomoć aktivnih župljana i župljanki pripremili okrjepu.

Volonteri Marijinih obroka Babina Greda tom su prigodom zahvalili svim župljanima na pripremi hrane i svega onoga što su donijeli i darovali. Tijekom slavlja postavili su štand na kojemu su prikupili sredstva kojima su osigurali cjelogodišnji obrok za 44 djece.
IZVOR

06-09-2022

Ivana Ravnjak otišla u misije na Ekvador


Župljanka Župe sv. Lovre, đakona i mučenika iz Babine Grede Ivana Ravnjak početkom rujna 2022. godine otišla je u Ekvador, u misiju Krist Misionar Molitelj koju je prije 21 godinu osnovala s. Lenka Čović, također rodom s ovih prostora.

Misija ima dvije lokacije, jedna kuća ima jaslice za najmanje, a druga ima internat za djevojčice, uz koji se nalazi vrtić, osnovna i srednja škola koju pohađa oko 400 djece. Djeca u školu kreću s 5 godina, osnovna škola traje 10 godina, a srednja škola 3 godine. Sestre u Misiji susreću se s velikim problemima kao što je uključivanje i sudjelovanje djece u bandama, droga, prostitucija i slične situacije, a s kojima se bore bez imalo straha jer znaju da je Bog uz njih i da imaju Njegovu pomoć i zaštitu u svakom trenutku. No, uz održavanje vjeronauka, tečajeva za brak i slično, sve navedene situacije prevelik su posao za četiri sestre i tri novakinje. Stoga su volonteri u misijama jako važni i potrebni.

Ivana ima 30 godina, diplomirala je engleski jezik te je aktivan član župske zajednice u Babinoj Gredi. Redovito je sudjelovala na misnim slavljima kao čitač, a kao volonter uključena je u rad Marijinih obroka. Spoznavši potrebu volontiranja u misijama prijavila za odlazak. Prošavši sve pripreme, otišla je početkom rujna, a planirani povratak u Hrvatsku predviđen je za početak prosinca 2022. godine.

Župljani Župe sv. Lovre zahvalni su Bogu na njezinoj ustrajnosti, vjeri, želji i volji te željno iščekuju njezino javljanje i informacije te u konačnici njezin povratak kući, a do tada će je uključiti u svoje molitve, kao i sve ostale misionare i volontere, moleći da im Bog podari vjere, snage, ustrajnosti i razboritosti suočiti se sa svim nedaćama koje se nađu pred njima te moleći Božju zaštitu od svih potencijalnih opasnosti.
IZVOR

22-08-2022

Potpore za razvoj gospodarstva i za poljoprivredu


U Strategiji pametnog sela Općine Babina Greda do 2027. godine među specifičnim ciljevima istaknut je razvoj održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva, prvenstveno dodavanjem nove vrijednosti lokalnim proizvodima i jačanjem prepoznatljivosti identiteta, proizvoda i usluga Babine Grede. Sukladno s tim, Općinsko vijeće donijelo je Program poticanja razvoja i unapređenja gospodarskih aktivnosti za 2022. godinu. Sastoji se od tri mjere za koje je u proračunu osigurano 800.000 kuna, a potpore će se davati na temelju javnog poziva, prema utvrđenim kriterijima.

Potencijalni korisnici tako mogu konkurirati i za potporu za razvoj i unapređenje turističke infrastrukture ulaganjem u smještajne kapacitete na području općine, s ciljem jačanja turizma kao jednog od mogućih pokretača ukupnog razvoja općine. Načelnik Josip Krnić ističe važnost razvoja turističkog proizvoda, posebno u segmentima manifestacijskog, gastronomskog, kulturnog, izletničkog i tranzitnog turizma. Iznos sufinanciranja je do 20.000 kuna po pojedinom korisniku. Osigurane su i potpore za pokretanje, unapređenje i razvoj gospodarskih aktivnosti postojećih i novih subjekata malog gospodarstva te za razvoj i unapređenje uslužnih djelatnosti, a mogu ih iskoristiti za nabavu novih alata, strojeva, uređaja i instrumenata… Potencijalni korisnik mora biti registriran najmanje tri mjeseca do trenutka podnošenja prijave.

Jedan od specifičnih ciljeva u Strategiji pametnog sela, za koje je Babina Greda izabrana 2020. godine, a izradu strategije platila Europska komisija, jest i razviti pametnu, okolišno obzirnu i ekonomski učinkovitiju poljoprivredu. Donesen je stoga i Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. s pet mjera, za koje je, doznajemo od Krnića, osigurano 400 tisuća kuna. Općina će nepovratnim sredstvima sufinancirati projekte u poljoprivredi, a cilj je i povećanje prinosa navodnjavanjem, kao i poticanje uzgoja dohodovnijih kultura (povrtlarstvo, cvjećarstvo)... Programom su predviđene potpore za nove energetske priključke na zgradama poljoprivredne namjene, potpore pčelarstvu, potpore za uzgoj jednogodišnjeg bilja (povrća i cvijeća), sjemena i sadnog materijala, potpore podizanju novih i rekonstrukciji postojećih višegodišnjih nasada i potpora analize tla poljoprivrednog zemljišta.

Maksimalni godišnji iznos potpore u okviru toga programa po prijavitelju ne smije prelaziti 35.000 kuna, a svaki korisnik u 2022. može iskoristiti najviše dvije mjere.

OPĆINA ŽELI RIJEŠITI NAVODNJAVANJE
Krnić navodi da je u selu dosta novih obrta, a neki su se mještani odlučili i vratiti iz Njemačke. “Ljudi se odlučuju otvarati deficitarne obrte, uredno podmiruju obveze prema Općini i odlučili smo im vratiti dio novca, poticati razvoj i nova zapošljavanja”, ističe. Smatra da bi OPG-ovci trebali osnovati udrugu potrošača vode kako bi Općina mogla pristupiti projektu navodnjavanja i iskoristiti postojeći kanal za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. To bi im, kaže, omogućilo okretanje visokodohodovnim kulturama i da mogu imati možda i tri žetve godišnje. “Cilj nam je vratiti i metalnu industriju u Babinu Gredu, i raditi završne proizvode u metalnoj i u drvnoj industrije - dvjema baznima za našu općinu”, zaključuje.
IZVOR

12-10-1939

Selo pretuklo ciganku koja je gatanjem seljanki iznudila 10 000 dinara


U selu Babinojgredi,nedaleko od Đakova, desio se jučer vrlo interesantan slučaj. Ciganka Stana Džanija iuznudila je svojim gatanjem seljanki Evi Kedačić 10 000 dinara u novcu, dukatima i raznoj robi. Seljaci su kasnije Ciganku skoro pretukli i stvari joj oduzeli.

Ciganka Stana Džanija iz sela Živike kraj Nove Gradiške već je duže vremena obilazila slavonska sela, gdje je prosila i gatala. Juče je došla u selo Babinigredu, gde je seljanki Kedačić bacila karte. Gatajući, rekla je Ciganka Evi, da će je snaći velike nesreće, ali ju ona može osloboditi, ako donese zlatan novac. Ne nadajući se zlu, Eva je donijela pet velikih dukata u vrijednosti preko 5000 dinara. Malo zatim, Ciganka je rekla Evi da donese veći komad papirnatog novca. Eva je opet poslušala i donijela jednu novčanicu od 1000 dinara. Ciganka je dalje tražila od Eve njenu spremu i svilene dijelove njene narodne nošnje. Eva je sve slijepo Ciganki donosila, tvrdo uvjerena da će je Ciganka osloboditi svih nesreća, koje joj je prorekla. Ciganka je naposljetku tražila namirnice: mast slaninu i još 1000 dinara. Sve joj je dala, a Ciganka je obećala da će Evi dukate povratit kroz 10 dana.

Kad su seljani doznali za prevaru, dali su se u potjeru za Cigankom i ubrzo ju uhvatili. Oni su Ciganki oduzeli sve stvari i nemilosrdno ju istukli. Jedva da je nešto bolje prošla i Eva. Nju je muž također istukao.
IZVOR

16-06-1996

UBIJENOG SMJESTIO U KALUP I ZALIO BETONOM


Babina Greda mirno je šokačko selo nedaleko od Županje, čuveno po konjima i marljivim ljudima, pa je vijest o nesvakidašnjem ubojstvu među mještanima izazvala iznenađenje. Oba sudionika tragičnog događaja - i ubojica i ubijeni - doseljenici su, pa Babogredci nerado pričaju o svemu što se dogodilo jer, eto, »nisu oni naši već su izbjeglice iz Bosne«. I najiskusniji policajci Policijske uprave vukovarko-srijemske ne pamte da je ubojica tragove ubojstva pokušao prikriti kako je to učinio u Babinoj Gredi. Policajce je također iznenadio motiv, ali sve to nije utjecalo na tijek očevida i istrage - sve prikupljene indicije upućivale su na to da je ubojica devetnaestogodišnji I. B.. izbjeglica iz Donjih Hamića u Bosni i Hercegovini, koji je vrlo brzo i priznao ubojstvo iz koristoljublja.

I. B. podmeće požar
Ubojstvo je otkriveno gotovo slučajno. Naime, u noći od subote na nedjelju, od 8. na 9. lipnja izbio je požar u skromnoj vuklanizerskoj radionici Ediba Smailhodžića uz autocestu Zagreb - Bajakovo, u kojemu je ozlijeđen I. B. Taj detalj nije promaknuo iskusnim policajcima, pa su se zainteresirali što je I. B. radio u radionici i za vrijeme požara i klupko se počelo odmotavati. Ubrzo je, pritiješnjen dokazima, I. B. priznao da je ubio Ediba Smailhodžića (42), a podmetanjem požara pokušao je prikriti tragove zločina. Inspektori za krvne delikte PU vukovarsko-srijemske Miodrag Matičić i Niko Džinić, koji su obavili očevid, ističu kako samo ubojstvo nije neuobičajeno, ali nesvakidašnji je način na koji je ubojica pokušao prikriti tragove. Naime, leš je zacementirao u prostoriji pokraj radionice'
- lako u policiji radim već 22 godine, nisam do sada naišao na ovakav slučaj, a i patolog koji je obavio obdukciju kaže kako u svom iskustvu nije imao sličan slučaj - kaže Niko Džinić.

Smrt u mukama
Sve je počelo u četvrtak, 6. lipnja oko 21 sat, kad je I. B. došao u radionicu, u kojoj je vlasnik i stanovao u skromnoj sobici, te usnulog Ediba željeznom šipkom dva puta udario u glavu, a šipku bacio u Savu. Budući da nije bio siguran je li vlasnika vulkanizerske radionice doista ubio, najlonskim užetom svezao mu je ruke na leđa jer se bojao da će korpulentni Edib pružiti otpor ako dođe k svijesti. Pokazat će se da je oprez I. B. bio potreban jer je nakon nekog vremena Edib umro u mukama, pokušavajući se osloboditi užeta.
I B. je nakon ubojstva otišao kuci u strossmayerovu 27, gdje je živio s majkom, i vjerojatno razmišljao što učiniti s lešom. Sutradan, u petak, I B je kupio tri vreće cementa i vratio se na mjesto zločina. Odvukao je Ediba u prostoriju koja je služila kao kupaonica, polegao ga na trbuh, umotao u deku, pokrio ga kartonom i napravio neku vrstu kalupa, načinio smjesu od cementa i vode te time »zalijevao« pokojnika. Ustanovio je da neće imati dovoljno cementa pa je kupio još dvije vreće kako bi okončao ovaj morbidni posao.
U subotu oko 23 sata otišao je na obližnju benzinsku postaju, kupio deset litara benzina, vratio se u vulkanizersku radionicu, zalio benzinom ležaj na kojemu je ubijen Edib Smailhodžić i gdje je još bilo tragova krvi, ali i cijelu prostoriju, te podmetnuo požar kako bi uništio tragove.
- Mladić je bio neiskusan pa nije znao da benzin ne gori već gore njegove pare. te kad je upalio šibicu ili upaljač, naglo je buknuo požar u cijeloj prostoriji - rekao je inspektor Miodrag Matičić.
- U panici nije mogao pronaći ključ da bi izišao iz prostorije i pritom je i sam ozlijeđen.

Samotnjak i koristoljublje
Budući da se cement stvrdnuo, policajci su imali muke dok su iz betona izvadili leš. Prema podacima kojima raspolaže policija, I. B. je izbjeglica koji se družio s ubijenim i povremeno radio u njegovoj radionici, pa je stekao njegovo povjerenje, a tu se krije i motiv ubojstva.
- Njih dvojica 25. svibnja potpisali su ugovor o najmu radionice kojim Edib daje I. B. radionicu na dvije godine u najam za 200 njemačkih maraka na mjesec - ističu inspektori Matičić i Džinić.
- I. B. se obvezao da će isplatiti najmodavcu 4800 njemačkih maraka i tek tada ima pravo koristiti radionicu.
Ubojstvom i skrivanjem leša u betonsku kocku vjerojatno se htio domoći radionice, a poznanicima bi rekao kako je Edib otišao u Brčko, što je sada malo teže provjeriti. I. B. je bio samotnjak, malo se s kim družio, a potječe iz poštene obitelji - tri brata sudjelovala su u obrani Posavine.

Mladić je u početku negirao ubojstvo, ali je ubrzo sve priznao jer je bio pod strahovitim pritiskom i nije mogao dugo prikrivati zločin.
I. B. oduzeo je ubijenome zlatni lančić, prsten i narukvicu i to sve prodao u Županji, a tim je novcem platio zaostale rate struje za vulkanizersku radionicu. Također je oduzeo Edibov automobil.

O Edibu Smailhodžiću malo se zna. Tek toliko da se dva puta ženio - jedna je žena s troje djece u Brčkom, a druga u Njemačkoj To potvrđuje i Matija Ćivić, prva susjeda koja tek površno poznaje Ediba.
- Ovdje nije imao rodbine i malo smo se družili, ali je s nama uvijek bio dobar - kaže baka Matija.
- Tek u nedjelju ujutro doznali smo što se dogodilo, prije toga nismo ništa neobično zamjećivali.

Sada je vuklanizerska radionica zapečaćena, a ispred nje je poluizgorjeli kauč s tragovima krvi na kojemu je ubijen Edib. Kroz razbijene prozore nazire se prostorija s ostacima betona gdje je I. B. zacementirao vlasnika. Devetnaestogodišnji I. B. u zatvoru je Istražnog centra u Osijeku, ima vremena za razmišljanje kako se zločin ne isplati.

Bio je pristojan i povučen

Majku I. B, Janju B, nismo pronašli kod kuće, ali su nam susjede rekle kako je s njom teško razgovarati jer ima govornu manu, a događaj je još pojačao bolest. Anka Marić, susjeda iz Strossmayerove ulice, ne može vjerovati da je miran mladić iz njihove ulice počinio takav zločin.
- L B. je iz dobre i poštene obitelji. Dva njegova brata bila su na ratištu. Često su posjećivali majku i radili na imanju sve što treba. Otac je umro, pa su oni pomagali majci. I. je bio jako povučen dečko. Jednom sam ga srela na ulici zagrlila ga, jer znam ga od malih nogu, I pitala: 'Kada ćeš se ženiti?, a on se samo nasmijao i prošao dalje - kaže Anka Marić.
- Netko je njega morao na to nagovoriti jer ne bi on to sam učinio.
Druga susjeda, koja nije željela reći svoje ime, također I.-a poznaje kao pristojnog mladića.
- Uvijek je pristojno pozdravljao, a sjećam se da sam ga viđala kako pomaže susjedima kupiti sijeno, cijepati drva i slično. Iznenadila sam se kad sam u novinama pročitala da ima 19 godina jer sam mislila da je mlađi. Nisam ga viđala s prijateljima, uvijek je hodao sam - kaže ta susjeda koja je površno poznavala i ubijenog Ediba Smailhodžiča, za kojega nema baš lijepih riječi.
- Dok je supruga živjela s njim u Babinoj Gredi, Edib ju je često tukao i, navodno, izbio oko.
Iako je benzinska crpka samo dvadesetak metara udaljena od vuklkanizerske radionice koju je zapalio, L B. je po benzin otišao na udaljeniju crpku na autocesti kako bi, vjerojatno, uklonio razlog za sumnju.
- Kad je oko 23 sata došao mladić s dva kanistra po deset litara benzina, nije nam bilo ništa čudno jer često se dogodi da netko ostane na cesti bez benzina. Tome nismo pridavali veću važnost - kažu prodavači na benznskoj crpki.

IZVOR

[1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 > >>