Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

582 Online novosti

10-10-1953

Za kandidate nećemo kulačke demagoge!


Na poziv jedne grupe ljudi, sastavljene većinom od doseljenika iz pasivnih krajeva Hercegovine i
Dalmacije, koji su napravili kuće izvan ulice Maršala Tita u Babinoj
Gredi na općenarodnoj imovini, održan je predizborni sastanak, na kojeg su došli politički aktivisti Kotarskog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda kotara Županja, i to:
Franja Lešić i Štipa Lešić, koji su se tada nalazili u Babinoj Gredi.
Ovi su ljudi tražili da im drugovi nešto kažu o izborima, o kandidatima o kojima raspravlja orga-nizacija Socijalističkog saveza, kao i o uspjesima i poteškoćama u socijalističkoj izgradnji i perspektivi našega društva.
Sastanak, prema dogovoru, bio je zakazan u pola tri sata po podne u središtu ovog naselja. Do prije određenoga časa, skupila se neko-licina ljudi, a ostali su radili oko kuća kućne poslove stalno izgle-dajući njihov dolazak.
Idu. Evo ih — povika ova grupa, koja je bila na mjestu. Došli su, svi radosni. Ukućani žele da im iznesu klupe da sjednu, ali nema ih dovoljno za sve, nego samo za nekoliko, a ostali moraju, domaći, sjesti na travu. Ne -ne. Mi ćemo sjesti s vama na travu -izražavali su skromnost i zahvalnost došli drugovi.
Ja sam mislio da ne će doći više nitko, osim ovih ljudi, koji su dočekali. Međutim, kada su ostali vidjeli da su pozvani drugovi došli, na jedanput je krenula masa i muškaraca i žena, starih i mladih, pozivajući usput one, koji su radili oko kuća. Od male grupe stvorila se velika, pravi skup. Došli su da
čuju riječ svojih drugova.
Najprije se počelo govoriti o intimnim pitanjima, a zatim, na stalno traženje, počelo se govoriti o onome, što je najviše interesiralo ove ljude i zbog čega su došli ovi drugovi.
Drug Franja Lešić opširno je govorio o svim fazama kroz koje je prošla naša zemlja od oslobođenja do danas, a zatim o daljnjem našem socijalističkom putu i perspektivi naših radnih ljudi, pa i njih samih u Babinoj Gredi.
Izlaganje druga Franje Lešića bilo je stalno ispresjecivano odobravanjem. Prešlo se i na kandidate. Mi hoćemo najbolje ljude komuniste za kandidate, iskrene i poštene ljude.


Mi ne ćemo kulačke demagoge, jer ih dobro poznajemo, iskusili smo ih na svojim leđima -bio je odjek ovoga skupa.
Govorilo se o osobama drugova Mirka Lacković i Mate Verić, Stipe Radovanović i Tene Verić. Drug Franja im je govorio o tim ljudima, a oni su potvrđivali riječi druga Franje. Takve ljude mi hoćemo, koji će se znati boriti za radni narod i bolji život u novom socija-lističkom društvu. Mi smo za njih čuli, jer se u selu o njima govori kao najboljima -bio je odgovor ovoga skupa.

Potom se prešlo na poteškoće ljudi, kao i o nepravilnom radu nekih kulačkih elemenata, koji su se uvukli u Općinski odbor da bi zaštitili svoje lične interese, a najviše u pogledu poreza, jer su pojedinci svoj porez nametnuli siro-tinji. Oni su to i javno govorili, da su veći plaćali porez, sada treba da ˝povuku deblji kraj mali˝. Ovo nam je pouka koga ćemo sada birati.
IZVOR

04-08-1989

VELIKI NARODNI ZBOR U BABINOJ GREDI


Središnja proslava Dana ustanka naroda i narodnosti SR Hrvatske za Slavoniji ju i Baranju održana je u
Babinoj Gredi, a ujedno je obilježena i 45. godišnjica Županjskog bataljona. Tim povodom održana je i svečana sjednica Domicilnog odbora Županjskog bataljona, a poslije toga i smotra boraca tog bataljona. Na velikom narodnom zboru, kojemu je prisustvovalo oko pet tisuća mještana Babine Grede, boraca, omladine i radnih ljudi i građana iz cijele slavonsko-baranjske regije govorili su Zvonimir Luić, predsjednik Domicilnog odbora Županjskog bataljona i predsjednik SO Županja, Stjepan Domankušić, general-pukovnik, i Ivica Račan, član Predsjedništ va CK SKJ.


U organizaciji OK SSRNH Vinkovci i Općinskog odbora SUBNORa Vinkovci ovoj svečanosti u Babinoj Gredi prisustvovalo je i preko stotinu boraca, omladine i građana s područja vinkovačke općine. Prije organiziranog odlaska na središnju pros-lavu Dana ustanka za Slavoniju i Baranju delegacija
DPO i DPZ, u sastavu: Marijan Grizelj, predsjednik OK SKH Vinkovci, ’ Đuro Uzelac, predsjednik općinske boračke organizacije i Ivan
Grčić, predsjednik OK SSRNH Vinkovci, položila je vijenac na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u gradskom parku.


Na proslavi je bilo i preko stotinu boraca, omladine i građana općine Vinkovci
Najveći dio govora Ivice Račana, člana Predsjedništva CK SKJ, na velikom narodnom zboru u Babinoj
Gredi odnosio se na sve aktualnije pitanje međunacionalnih odnosa u Jugoslaviji, kao i na sve izraženiji nacionalizam.
IZVOR

25-07-1989

SREDIŠNJA PROSLAVA DANA USTANKA ZA SLAVONIJU I BARANJU


Susjedna općina Županja domaćin je i organizator jedinstvene proslave Dana ustanka naroda i narodnosti
SRH za Slavoniju i Baranju.
Ova središnja proslava održat
će se u četvrtak, 27.srpnja, u
Babinoj Gredi, a bit će u znaku obilježavanja velikih događaja iz naše povijesti: 48. godišnjice Dana ustanka naroda i narodnosti SRH, 70. godiš-njice Osnivačkog kongresa
KPJ, 70. godišnjice kongresa sindikalnog ujedinjenja i 70.
godišnjice osnivanja SKOJa.

Ujedno će to biti i proslava 45. godišnjice Županjskog bataljona.


Programom proslave predviđeno je niz prigodnih kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija. Sve općine, pa tako i vinkovačka, organizirat će odlazak omladine, boraca i radnih ljudi i građana na ovu regionalnu proslavu
Dana ustanka naroda i narodnosti SRH. Ovakve manifestacije imaju karakter njegovanja tradicije NOBe i tekovina socijalističke revolucije, učvršći-vanja bratstva i jedinstva, ravnopravnosti svih naroda i narodnosti, te jačanja jugosla-venskog socijalističkog patriotizma, stoje i te kako značajno u ovim burnim političkim vremenima u našoj zemlji.


Za sudionike ove proslave iz općine Vinkovci bit će organiziran prijevoz autobusima radnih organizacija. Polazak je 27. srpnja u 8,30 sati ispred OK
SSRNH Vinkovci, a kako se očekuje središnjoj proslavi Dana ustanka naroda i narodnosti
SRH za Slavoniju i Baranju u Babinoj Gredi s područja vinkovačke općine prisustvovat će preko 200 boraca, omladine, radnih ljudi i građana.


Iz vrlo bogatog programa ove proslave izdvojit ćemo samo neke manifestacije. Tako je za 10,30 sati predviđeno polaganje vijenaca na spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u središtu Babine Grede, a za 11 sati planiran je veliki narodni zbor, na kojemu će, kako se očekuje, govoriti Ivica Račan, član Predsjedništva SKJ.
I na području naše općine ovaj veliki praznik naroda i narodnosti SR Hrvatske bit će obilježen prigodnim svečano-stima u mjesnim zajednicama, te polaganjem vijenaca na spomenobilježja iz naše NOBe.
IZVOR

10-03-2000

PREMINUO VJENCESLAV HOŠČEK, BABOGREDSKI ŽUPNIK


Nakon duge i teške bolesti, u Svećeničkom domu u Đakovu u nedjelju, 5. ožujka, preminuo je Vjenćeslav Hošček, župnik u Babinoj Gredi.
Velečasni
Vjenćeslav Hošček rođen je 1939. godine u Doboju. Teologiju je studirao u Đakovu, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1964. godine. Nakon jednogodišnje kapelanske službe u Slavonskom Brodu, bio je tri godine župnik u Erdeviku, osam godina u Račinovcima, četrnaest u Ilači i deset posljednjih godina u Babinoj Gredi.

Ukop velečasnog Hoščeka obavljen je 6. ožujka u Đakovu. Istoga dana, svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi Svetoga
Lovre u Babinoj Gredi, u kojoj je bilo izloženo tijelo, od svoga župnika oprostio se veliki broj
župljana.
IZVOR

29-08-2008

Izložba skulptura Antuna Kneževića


U okviru VI Stanarskih susreta, održanih u nedjelju. 23. i 24. kolovoza, u organizaciji udruge za promicanjc i očuvanje šokačke baštine Šokadija, u Babinoj Gredi, u predvorju OŠ M. Stojanović, otvorena je izložba 34 skulpture Antuna Kneževića, rođenog Babogredca koji živi u Rijeci. Rođenje 1941. godine, likovnim stvaralaštvom bavi se od 1963. godine, a izlaže od 1971. godine. Izrađuje skulpture u kamenu, om ljudske figure i životinjske likove, a tematika mu je povijesna, religiozna i erotska.

Izrađuje i reljefe i bakru kao i minijature u materijalima kao što su životinjski rog, kost i drvo.
Kako u tekstu kataloga zagrebačke izložbe skulptura od mramora 2001. godine piše Višnja Slavica Gabout: Antun Knežević je kipar koji oblikuje po mjeri srca i po diktatu emocija, meko i čulno u suglasju s vibracijama svoje duše i u ritmu pulsiranja svoje intime...
Ilija Babić, autor predgovora izložbe u Babinoj Gredi piše: Može li netko biti sretniji od iskonskog Babogredca kad mu se u zavičaj vraća iskreni prijatelj, produhovljeni sumještanin koji je svoje emocije, senzualnost, asocijacije i maštovitost utkao u drvo, kost, jelenski rog i kamen i stvorio skulpture ljudskih figura, životinjskih likova, povijesnih i religioznih svetinja, te erotskih minijatura punih mekoće i jednostavnosti u izraženim pokretima... Ponosni smo što se na ovaj način vraća u rodno selo, među poznanike uz koje su otkucaji srca brži i zvonkiji, s ljubavlju koja je sve snažnija sa samicom koja ga uz more svojim cilkom odvodi pod Banov dol, na stanove uz Beravu i evo, u stvaran susret s nama u zgradi u kojoj je naučio čitati i pisati...
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 [100] 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>