Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

582 Online novosti

19-01-2001

TRAŽE IZGRADNJU PJEŠAČKOG PRIJELAZA PREKO AUTOCESTE


Projektom izgradnje dionice autoce-ste od Velike Kopanice do Županje, pokraj Babine Grede planirana je gradnja čvorišta, ali ne i pješačkog prijelazu preko autoceste. Tako bi Babina Greda
ostala podijeljena na dva dijela. To je bila i tema konferencije za novinare Općinske organizacije SDP Babina
Greda, koja je održana u četvrtak. 11.siječnja, na gradilištu južnog traka autoceste. Babogredci ni sada nemaju
adekvatno uređen prijelaz preko auto-ceste, pa nekoliko učenika s velikim rizikom prelazi autocestu, a i mjesno
groblje je s druge strane. Prikupljeno je i 1.600 potpisa na peticiju, a od Ministarstva prometa, pomorstva i veza zahtijeva se gradnja montažnog pješačkog prijelaza prijeko autoceste. Ako im Ministarstvo ne udovolji, problem Će na
dnevni red Hrvatskog sabora staviti Branko Tušek saborski zastupnik SDP-a, koji je također bio n.i«.,m na
ovoj konferenciji za novinare.

IZVOR

22-05-2010

Islanđani ulažu u babogredske toplice?


Ni u ovim kriznim vremenima ne jenjava interes potencijalnih ulagača za aktivaciju geotermalnog izvorišta u Babinoj Gredi. Investitori s Islanda ovih su dana boravili u tome selu i, prema informacijama kojima raspolažemo, spremni su uložiti bajoslovnih 200 milijuna eura! Babogredci, kao uzorni domaćini, ugostili su ih, doznajemo, u etnoambijentu na Čabrinom stanu, a Islanđani su navodno oduševljeni viđenim. Obišli su cijelu Europu i ni jedna lokacija nije im se učinila pogodnijom ni aktraktivnijom od Babine Grede.
Zamjenik načelnika Željko Kopić potvrdio nam je nedavni posjet islandskih investitora, no ističe kako ništa konkretno nije dogovoreno jer prije pokretanja bilo kakvih aktivnosti najprije treba riješiti nekoliko stvari. Prije svega, predmetno zemljište još uvijek je u državnom vlasništvu, a izvorište u vlasništvu Ine. Upravo su se zbog tih okolnosti Vukovarsko-srijemska županija i INA-Naftaplin zajednički uključili u akciju pronalaženja investitora za aktivaciju geotermalnog izvorišta u neposrednoj blizini Babine Grede. Ondje se nalazi nepresušan izvor vode, izvorište na dubini između 1.500 i 1.800 metara, čija temperatura na dnu dostiže čak 121, a na površini 90 Celzijevih stupnjeva. Riječ je o drugoj po izdašnosti bušotini u Hrvatskoj koja je u energetskom smislu puno jača od, primjerice, izvora termalne vode pokraj kojih su sagrađene Tuheljske ili Varaždinske toplice. Županijski čelnici uvrstili su ga u Strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije. Inače, aktivacija izvorišta iznimno je skup projekt jer za njegovu realizaciju, osim postojeće bušotine, nužno je postaviti još jednu kako bi voda mogla cirkulirati, ponovno se vraćati u podzemlje i zagrijavati. Također je potrebno izraditi i rudarsko-geološki elaborat i utvrditi točan kemijski sastav vode i njezina paleontološka svojstva kako bi se točno precizirala buduća namjena izvorišta - lječilišni turizam ili nešto drugo. Sve to zahtijeva golema financijska sredstva koja se mogu osigurati jedino uz pomoć strateškog partnera.
Općinski su čelnici za turističko-rekreativnu sportsku zonu oko bušotine, odnosno izgradnju termalnog lječilišta i pratećih hotelsko-ugostiteljskih sadržaja, osigurali 52 hektara državnog zemljišta, a na tome će području biti omogućeno i podizanje staklenika. Babogredci vjeruju da će njihovo mjesto u skorijoj budućnosti biti nadaleko poznato po ljekovitim toplicama i izvorištu termalne vode. A tome u prilog ide i podatak da je Babina Greda već i službeno uvrštena na popis mjesta s ljekovitim topličkim
elementima u Hrvatskoj.

rema preliminarnim procjenama Sektora za istraživanje INA-Naftaplina, koji je još prije nekoliko godina obavio ispitivanja, na babogredskom izvorištu se može očekivati proizvodnja oko 200 prostornih metara vode u satu, što odgovara proizvodnji više od 25 tona nafte na dan.
Druga po izdašnosti bušotina u Hrvatskoj jača je od onih pokraj kojih su sagrađene Tuheljske ili Varaždinske toplice
IZVOR

12-05-2010

Guši nas uvoz jeftinih sireva


Nakon dugogodišnjeg rada u Njemačkoj, Babogredac Pavo Barić odlučio je vratiti se u rodno selo i svoju ušteđevinu uložiti u otvaranje Mini mljekare Družba s ciljem razvijanja obiteljskog posla. Otada je prošlo 14 godina, tijekom kojih se Barić imao brojne probleme, no uvijek je, kaže, pronalazio izlaz iz nekada naizgled nerješivih situacija.
- Unatoč nestabilnom tržištu, dampinškim cijenama koje nas guše i nelojalnoj konkurenciji, mljekara radi punim kapacitetom. Dnevno prerađujemo 10.000 litara mlijeka, s dnevnim ulazom od šest tisuća litara. "Družba" je specijalizirana za proizvodnju svih vrsta sira, od svježeg do polutvrdih i tvrdih, a zbog skupe proizvodnje i neisplativosti odustali smo od proizvodnje jogurta i vrhnja - ističe Barić, koji je zatvorio cijeli ciklus proizvodnje, od sirovine do prodaje gotovog proizvoda.
Posjeduje vlastitu farmu mliječnih krava, a dostatne količine mlijeka za preradu osigurava i od stotinjak kooperanata iz sela i okolice. Prije nekoliko godina otvorio je i lanac vlastitih prodavaonica diljem Hrvatske, u kojima se prodaju već prepoznatljivi sirevi.
- Iako smo nastojali kompletirati proizvodnju i prodaju - otvorili smo vlastite farme i trgovine te uposlili 28 djelatnika, sučeni smo s brojnim problemima. Najviše nas guši prevelik uvoz, a ako se on nastavi dosadašnjim intenzitetom, proizvodnja u Hrvatskoj bit će potpuno ugušena i domaći proizvođači jednostavno će nestati - smatra Pavo Barić.
Ističe da se i mlijeko upitne kvalitete, baš kao i meso, uvozi u našu zemlju po niskim cijenama. Primjerice, kilogram sira uvozi se u Hrvatsku za samo 2 eura i 10 centi.
- Zemlje iz kojih uvozimo daju poticaje svojim proizvođačima za izvoz u izvaneuropske zemlje, sir se uvozi po vrlo niskoj cijeni od samo 15-ak kuna za kilogram, a i njima je, kao i nama, za proizvodnju kilograma sira potrebno 10 litara mlijeka - pojašnjava Barić.

Unatoč teškim uvjetima poslovanja, babogredski poduzetnik na zatvaranje svoje mini mljekare ni ne pomišlja. Naprotiv, u Družbi se već nekoliko mjeseci intenzivno radi na prilagodbi europskim standardima kako bi nesmetano mogla raditi i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, Barić upozorava na problem legalizacije staja jer proizvođači koji nisu legalizirali svoje objekte u EU više neće moći raditi.
IZVOR

10-05-2010

Očevom puškom 11-godišnjak u igri ubio najboljeg prijatelja


Očevom puškom pronađenom na tavanu 11-godišnji je M. K. u nedjelju oko 16,30 sati ubio svoga godinu dana mlađeg susjeda i najboljeg prijatelja M. P. Do tragedije je, kako je policija utvrdila, došlo dok su se dječaci igrali s karabinom koji je bio napunjen streljivom.

Očevom puškom pronađenom na tavanu 11-godišnji je M. K. u nedjelju oko 16,30 sati ubio svoga godinu dana mlađeg susjeda i najboljeg prijatelja M. P. Do tragedije je, kako je policija utvrdila, došlo dok su se dječaci igrali s karabinom koji je bio napunjen streljivom.

Obitelj M.K. je, doznaje se od susjeda, u Babinu Gredu doselila iz obližnjih Sikirevaca. Otac J. K. je kao pripadnik specijalne policije prošao sva hrvatska ratišta, a prije nekoliko godina je umirovljen. No, zbog niske mirovine radio je s vremena na vrijeme po gradilištima diljem Hrvatske. Trenutno je na Rabu dok supruga M. K. od prije radi u Italiji.


O 11-godišnjem dječaku M.K. i drugom godinu dana starijem bratu brine 19-godišnja sestra koja u trenutku tragedije nije bila kod kuće. Viđena je kako s tamburom odlazi prema središtu Babine Grede pa se pretpostavlja kako je s KUD-om otišla svirati na neku zabavu.

- Poput velikog broja građana iz ovoga dijela Hrvatske roditelji su, kako bi prehranili obitelj, posao morali potražiti daleko od kuće. Tragedija je ovo od koje se skoro neće oporaviti ne samo obitelji nesretnih dječaka nego i cijelo selo, kazao je još uvijek u šoku jedan od susjeda napominjući za M. da je drag i odgovoran te da se iako najmlađi od troje djece uvijek ponašao najzrelije.

Riječi hvale susjedi imaju također i za stradalog M. P., učenika trećeg razreda.


IZVOR

04-05-2010

Bez babogredskog vašara i nakupaca iz Dalmacije bili bismo na koljenima


Nakon što je inspekcija još u rujnu prošle godine Babogredce upozorila da su dužni registrirati stočni sajam ili će ga ukinuti, općinski čelnici prionuli su poslu kako bi ispunili tražene uvjete i spriječili njegovo gašenje.

Tradicija duga 120 godina
Riječ je o nadaleko poznatom sajmu, s tradicijom dugom čak 120 godina, koji se održava svakog 10. i 25. u mjesecu i koji je među najjačima u ovom dijelu Slavonije. Veterinarska inspektorica upozorila je na to da stočni sajam na dosadašnji način više ne može funkcionirati jer ne udovoljava propisima i ne zadovoljava standarde određene za takvu vrstu prodaje stoke. Jedini način, poručila je, kojim Babogredci mogu sačuvati svoj sajam i nastaviti tradiciju jest da ga registriraju, odnosno zadovolje zakonom propisane uvjete koji su prilično rigorozni i za čiju će prilagodbu trebati vremena.
- Nismo ni trenutka dvojili i spremni smo učiniti sve što se od nas traži kako bi se prodavači stoke i brojni kupci i posjetitelji i dalje, svakoga mjeseca, okupljali u našem selu i trgovali. Ipak je riječ o jedinom sajmu takve vrste u Vukovarsko-srijemskoj županiji i odlučili smo ga registrirati. Počeli smo s prilagodbom traženim uvjetima, ogradili prostor gdje se održava sajam, omogućili vođenje evidencije i kompletan nadzor ulazaka i izlazaka i prodaje stoke, a ovih će dana biti postavljene barijere - pojasnio je zamjenik načelnika Babine Grede Željko Kopić.

Registracija za dva mjeseca?
- Mnogo je toga odrađeno, no komisija koja je ovih dana obišla prostor upozorila je na još neke nedostatke koje smo dužni otkloniti, što će biti i učinjeno. Najvažnije je da je registracija sajma u postupku i najkasnije za dva mjeseca očekujemo rješenje - optimističan je Kopić.
Babogredci s kojima smo razgovarali kažu da ne mogu niti zamisliti ukidanje sajma, a šokirala ih je, priznaju, već i sama mogućnost da bi do toga moglo doći.
- Ma vašar je naš prepoznatljivi znak i nešto čime se mi Babogredci ponosimo. Svaki 10. i 25. u mjesecu naš je dan, neki ga nazivaju i praznikom! Odemo među ljude, a dođe ih, hvala dragom Bogu, sa svih strana, porazgovaramo se, požalimo jedni drugima i, ako je sreće, pazarimo! Pa što bi svi mi koji se bavimo svinjogojstvom ili govedarstvom? Kome bismo prodali stoku da nema ovog našeg sajma? Kao ozebli sunce čekamo nakupce iz Dalmacije koji redovito dolaze u Babinu Gredu. Iako oni redovito diktiraju cijene naših svinja i teladi, kojima smo vrlo često i nezadovoljni, da njih nema, bili bismo doslovno na koljenima
stvrdio je Martin iz Babine Grede.

Babogredac Ivan nada se kako će sljeci i ove godine imati bar neke koristi od predstojeće turističke sezone. Ako ih Dalmatinci, na što ne žele ni pomišljati, iznevjere i svoje mesnice i restorane ne opskrbe slavonskim mesom nego onim iz uvoza, crno im se piše!
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 [104] 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>