Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

585 Online novosti

23-03-2021

Raspisan je natječaj za dvoranu u Babinoj Gredi


Nakon savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u predmetu nabave izgradnje i opremanja sportske dvorane OŠ "Mijat Stojanović" u Babinoj Gredi u ponedjeljak je, doznajemo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje Vukovarsko-srijemske županije, Jadranke Mustapić Karlić, objavljen natječaj za izbor izvođača radova.

- Natječaj će biti otvoren 30 dana i ako sve bude prema planu, odnosno ako se predviđeni rok zbog opravdanih razloga ne bude morao pomicati, otvaranje ponuda trebalo bi biti 19. travnja, no sve će ovisiti o situaciji. Stoga je sada teško precizirati kada će radovi početi, jer prethode im pregled i ocjenjivanje pristiglih ponuda, a potom slijedi i žalbeni rok te će tek nakon što se ispuni sva procedura biti izabran izvođač radova - objasnila je pročelnica.

Uvođenje izvođača u posao predviđeno je u roku od mjesec dana od dana potpisivanja ugovora, a rok završetka radova je 24 mjeseca.

Ukupna vrijdnost gradnje i opremanja dvorane je 30 milijuna kuna s PDV-om, od čega će sufinanciranje Vukovarsko-srijemske županije, na temelju odluke Skupštine iz rujna prošle godine, biti sedam milijuna kuna, odnosno po 3,5 milijuna kuna za 2021. i 2022. godinu. Prema tripartitnom sporazumu, Općina Babina Greda sufinancirat će dvoranu s tri milijuna kuna, a ostatak iznosa osigurat će Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Gradnja dvorane je, podsjećamo, počela još 2014., ali je izvođač radova nedugo potom završio u stečaju i napustio gradilište. Krajem 2018. projekt je preuzela Vukovarsko-srijemska županija, a zbog proteka dosta vremena i potencijalne ugroze okolnih objekata na gradilištu morala je krenuti ispočetka. U konzultaciji s građevinskim stručnjacima odlučeno je da se ide u preprojektiranje.

Osnovna škola u Babinoj Gredi dobit će dvodijelnu sportsku dvoranu s proširenim borilištem.
IZVOR

15-03-2021

Na mjestu izgorenog, Nikići grade novi dom


Mlada obitelj Nikić iz Babine Grede s četvero djece u dobi od devet, šest, četiri i godinu dana, koja je večer uoči Stare godine ostala bez svoga doma, nakon što je u njihovoj kući u Radićevoj ulici buknuo požar, a o čemu smo nakon nemilog događaja pisali, dobit će novi krov nad glavom. Pravodobnom reakcijom i pribranošću supružnika Irme i Ivana, s kojima je u kućanstvu živio i Irmin teško bolesni otac s karcinomom pluća, a koji je nedavno preminuo, srećom, nitko nije ozlijeđen, ali je na kući nastala velika šteta.

Dvije sobe
Pretpostavlja se da je vjerojatno zbog potresa, koji se dan ranije dosta osjetio i u Babinoj Gredi, došlo do deformacija dimnjaka koji je napuknuo, pa je došlo do samozapaljenja krovne konstrukcije. U požaru su izgorjeli potkrovlje i kat kuće, a intervencijom vatrogasaca vatra je ugašena i spriječeno širenje na prizemlje. Cijelo potkrovlje, nagorjele grede, crijep i prostorije u gornjem dijelu kuće, morali su se potpuno porušiti, ostao je samo donji dio kuće koji zahtijeva temeljnu obnovu.

- Bila sam s djecom dolje u sobi, uspavljivala sam najmlađeg Luku kada sam čula uspaničenog oca kako viče da nam gori kat kuće. Bila sam u šoku, pokupili smo djecu i izletjeli napolje, gdje nas je dočekao strašan prizor - plameni jezici gutali su naš dom. Taj osjećaj bespomoćnosti, očaja, tuge i straha kakav nas je preplavio teško je opisati i to ne bih poželjela ni najvećem neprijatelju - prisjetila se Irma noćne more koju su proživjeli.

Nakon požara u pomoć su odmah priskočili susjedi, prijatelji i drugi mještani. Iz prizemlja su iznesene sve stvari, voda kojom su vatrogasci gasili vatru slijevala se po zidovima, od vlage se podigao laminat na podovima, i sve će se morati ponovno raditi. Zahvaljujući ljudima dobre volje koji su iznovice pokazali empatiju i veliko srce za one kojima je pomoć najpotrebnija, a posebice su osjetljivi kada su u pitanju djeca, njihovo je dvorište zadnjih dana postalo veliko gradilište. Radovi na novoj kući su se zahuktali i Nikićima, nakon tragedije koja ih je zadesila, polako vraćaju optimizam i vjeru u bolje sutra.

Do ljeta
- Zbog novonastalih okolnosti i situacije, kuću više nećemo dizati na kat, nego smo uz postojeći objekt odlučili nadograditi dvije sobe za djecu i sve to staviti pod jedan krov. Sada ćemo imati približno 100 kvadrata stambene površine i prezadovoljni smo, jer nakon prvotnog šoka, očaja i neizvjesnosti zbog gubitka doma, zahvaljujući dobrim ljudima, rodbini, sumještanima, našoj i drugim općinama i tvrtkama, sve će se ipak dobro završiti – govori Irma. Na račun im je do sada uplaćeno 110.000 kuna, potrošili su 50.000 kuna da objekt stave pod krov. Pred njima je, kaže Irma, još velik posao, treba sve ožbukati, staviti glazure, sušiti, obnoviti kupaonicu… Useljenje očekuje do ljeta, ako financijska situacija to bude omogućila.

- Hvala svima koji su nam priskočili u pomoć te pomogli na bilo koji način, Vukovarsko-srijemska županija dala je 5000 kuna, Općine Babina Greda 10.000 kuna za kupnju materijala, Općina Sikirevci uplatila je 2000 kuna, Općina Ivankovo 3000 kuna, a Dilj je donirao 3400 komada crijepa. Mnogo nam je pomogao i Sokol iz Vinkovaca, gdje mi je zaposlen suprug, donirali su dio građe. Da nije bilo pomoći svih tih dobrih ljudi, i da smo bili prepušteni sami sebi, doista ne znam što bismo i kako dalje - ustvrdila je Irma. Obitelj je privremeni smještaj pronašla u naselju Kladavcu, kod Ivanovih roditelja, sedam kilometara udaljenom od općinskog središta Babine Grede. Nije im, kaže, Irma nimalo jednostavno, svako malo moraju odlaziti u selo, odvoziti djecu u predškolu i u školu, prostor je skučen, ondje je loš signal, ali nekako se snalaze i izdržat će do povratka kući.

- Nestrpljivo očekujemo taj dan da se ponovno vratimo u naše selo, u našu kuću, i da ponovno nastavimo ondje gdje smo stali. Teško mi je što sam ostala bez oca, bio mi je jako velika potpora, teško mi je zbog svega što smo proživjeli, ali tako je valjda moralo biti. Još jednom zahvaljujem svima koji su nam pomogli i koji su uz nas - zaključuje.
IZVOR

13-02-2021

Karla Babić iz Babine Grede - „Šokački cvit 2021.“


Karla Babić iz Babine Grede je „Šokački cvit 2021.“, prva pratilja je Mirna Čolić iz Županje, a druga Ana Sopta iz Nuštra. Za laskavi naslov natjecalo se devet djevojaka odjevenih u bogato tradicijsko narodno ruho svoga kraja, a zbog epidemiološke situacije prouzročene koronavirusom, izbor je održan online.

Otvorene su stare škrinje, bljesnule su zlatare, zabijeljele se široke šokačke rubine, zazlatili se dukati… Brižno čuvane i uštirkane nošnje i prigode u kojima se nose djevojke su na originalan način predstavile stručnom Prosudbenom povjerenstvu koje nije imalo nimalo lak zadatak. Ljepotica Sijela nagrađena je sa 7000 kuna, a pratilje su dobile nagradu od 5000 i 3000 kuna, a sve tri i prekrasnim buketima cvjećarnice Florist-Flora Županja. Sve ostale djevojke dobile su po 1.000 kuna.

Prije izbora „Šokačkog cvita“, po mnogima najatraktivnije priredbe u sklopu manifestacije, održan je program otvorenja 54. Šokačkog sijela koje se pod motom „Inat šokački“ održava online, od 6. do 16. veljače. Na scenski pomno uređenoj pozornici, koju je osmislio veliki zaljubljenik u tradicijsku baštinu županjskog kraja i član Izvršnog odbora Šokačkog sijela Ivan Zlatunić, prikazivala se zanimljiva priča o djevojačko-momačkom prkosu i inatu. A sve zbog odluke roditelja da se djevojka ne može udati za došljaka, za momka u kojega je zaljubljena, već za bogatoga gazdina sina.

Na svečanosti otvorenja iznova su prikazani sva raskoš i ljepota Šokadije i Slavonije, bogatstvo tradicije, narodnog ruha, pjesme, plesa i običaja. U programu otvorenja, koji je zbog poštivanja epidemioloških mjera sniman parcijalno, a potom objedinjen u cjelovečernji program, sudjelovali su profesionalni i glumci iz GAK-a Županja, Prva pjevačka konjica Sinđir, MPS Divandžije, KUD-ovi Tomislav i Kristal-Sladorana te TS Kristali.
IZVOR

10-02-2021

Prvi će tržištu u 2022. ponuditi ranu šparogu


Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.

Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.


Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.

- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.

- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.

Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.

Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.

“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.
IZVOR

08-02-2021

Kanonska vizitacije Župe Babina Greda


Župu svetog Lovre, đakona i mučenika Babina Greda u četvrtak, 4. veljače 2021. godine u okviru redovite kanonske vizitacije posjetio je nadbiskup mons. Đuro Hranić u pratnji konvizitatora mons. Luke Marjanovića, kanonika i vlč. Domagoja Lackovića, tajnika Nadbiskupskog ordinarijata.

Tijekom dana nadbiskup se susreo s brojnim skupinama aktivnijih župljana kao što su: članovi odbora ŽPV-a i ŽEV-a, čitači, ministranti, volonteri Marijinih obroka, članovi lanca Žive krunice te molitelji za svećenička i redovnička zvanja.

Sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji bile su formirane manje skupine za susrete kroz cijeli dan, a po završetku vizitacije u 18 sati je slavljena misa. Nakon toga, nadbiskup Hranić i suradnici zadržali su se u razgovoru sa župnikom Ivanom Tunjićem i pregledu župnih administrativnih knjiga.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 [23] 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>