poredaj novosti po datumu

591 Online novosti

11-01-1936

Pobjesneli vučjak odgrizao usne jednom bogatom posjedniku, a jednom čovjeku u Babinoj Gredi pas progrizao stomak

Na nekoliko mjesta u okolini pojavili su se bijesni psi, koji su izujedali nekoliko ljudi. Najjeziviji je bio nalet jednog velikog vučjaka koji je napao bogatog posjednika Franju Feldera iz Rokovaca. Dok se iznenađeni Felder otimao, pas mu je odgrizao obadvije usne. Neki seljaci su uspjeli da ga rastave i ubiju.

Drugi slučaj, gdje je bijesni pas progrizao čovjeku trbuh, dogodio se u Babinoj Gredi. Mijo Bojanić također se nalazio na ulici, kada je nailazio jedan veliki bijesan pas, koji je ga je ugrizao ga za trbuh tako da su mu crijeva izašla napolje. Isto tako ugrižen je u Starim Mikanovcima Mato Gašparović.
IZVOR

---

16-03-2019

Rad počinje Turistička zajednica Babine Grede

Općina Babina Greda raspisala je natječaj za izbor i imenovanje direktora Ureda Turističke zajednice Babine Grede, koja je osnovana već ranije, ali nikada nije zaživjela, i tek su se sada stekli zakonski uvjeti za početak rada. Potreba za Turističkom zajednicom na tom je području velika. Puno je događanja, nadaleko poznatih manifestacija tradicijske kulture, od Konja bijelaca, Dana kulina i sira, Bećarfesta do Stanarskih susreta, te projekata i planova vezanih uz turizam, kojemu se pridaje sve veće značenje. Načelnik Josip Krnić ističe da općini trebaju mladi ljudi s vizijom, koji će predano raditi na razvoju i promociji Babine Brede i otvarati je prema posjetiteljima. Jedna od zadaća TZ-a bit će i stavljanje u funkciju Interpretacijskog centra konjogojstva i osmišljavanje zanimljivih sadržaja. Babina Greda je oduvijek bila poznata po uzgoju konja lipicanske pasmine, a tradiciju i ljubav prema tim plemenitim životinjama Općina je odlučila dići na višu razinu i pretvoriti je u prepoznatljiv turistički proizvod.

Podržalo ih je i Ministarstvo turizma s 300.000 kuna iz sredstava za razvoj centara za posjetitelje, a uloženo je i pola milijuna kuna vlastitih sredstava. Babogredci su odlučili oživiti neiskorišteni kapital u selu i ljudima približiti bogati dio kulturne i turističke ponude svoga kraja. Posjetiteljima žele prezentirati bogatu tradiciju i život Babine Grede, približiti im konjogojstvo, razmišlja se i o osnivanju ekoturističke ulice u Kladavcu, koja će posjetiteljima pružati mogućnost aktivnog odmora u prirodi i korištenje postojećih resursa. U planu je i osnivanje muzeja, tu je i bogata gastroponuda, prije svega starinskih jela, a sve su to aduti za privlačenje turista. Krnić napominje da se mora poraditi na otvaranju privatnih smještajnih kapaciteta, kojih u Babinoj Gredi trenutačno nema, što je veliki problem. Općina će snažno poticati ljude da se otvore, da se naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tome području. U sklopu Programa razvoja gospodarstva, poticat će i OPG-ove da urede sobe za prihvat gostiju, koje moraju biti registrirane, s iznosom do 30 tisuća kuna po smještajnoj jedinici.

Određeni broj ležajeva bit će osiguran i u sklopu uređenja Mihićevih dvora u centru Babine Grede. Riječ je o privatnom projektu rekonstrukcije starog skladišta za mlin, gdje će investitor urediti devet soba, kušaonicu sira, vina, rakija, restoran, dvoranu i druge sadržaje.

- Već je ranije postojala inicijativa, a to bi se s vremenom moglo i dogoditi, da naša Turistička zajednica preraste u područnu turističku zajednicu za Gundince, Sikirevce, Babinu Gredu i Slavonski Šamac i eventualno Štitar, ako budu zainteresirani. Zajedničkim nastupom i umrežavanjem na tome bi se području mogla razviti jedna dobra i prepoznatljiva turistička priča, a i povijesno smo, još od vremena Babogredske kumpanije, međusobno vezani - zaključuje Krnić.
IZVOR

---

19-02-2019

Posavska večera čuva veze raseljenih Hrvata

U Babinoj Gredi održana je tradicionalna Posavska večera, pokrenuta na inicijativu mještana koji svoje korijene vuku iz bosanske Posavine, a uz potporu načelnika Općine Josipa Krnića i zamjenika župana Vukovarsko-srijemske županije Josipa Dabre.

U svome pozdravnom govoru, zamjenik župana Dabro poželio je dobrodošlicu gostima te ih pozvao da se u Vukovarsko-srijemskoj županiji osjećaju ugodno i dobrodošlo, "kao svoji na svome". "Na dvije obale rijeke Save zajednički život stoljećima povezuje naše dvije zemlje i narod u njima, i stoga je potrebno da se držimo zajedno", kazao je Dabro te dodao: "Ovakve večere i zabave idealna su prilika da pjesmom i plesom srušimo granice i premostimo daljine, osnažimo suradnju, potvrdimo zajedništvo te i na ovaj način damo svoj doprinos povezivanju hrvatskog naroda, raseljenog bilo gdje po svijetu. U ovom ubrzanom vremenu pokazali ste kako je moguće odvojiti vrijeme i posvetiti ga važnim stvarima i dragim ljudima, u konačnici posvetiti ga jedni drugima."

Kao svijetli primjer onih koji i danas njeguju i čuvaju veze iseljene i matične zemlje istaknuti su franjevci, među kojima se osobito ističe plehanski gvardijan fra Anto Tomas, koji je došao s KUD-om ‘‘Napredak‘‘ iz Odžaka. Uz goste i domaćine, zaljubljenike u narodni ples i pjesmu, na Posavskoj večeri okupili su se brojni sudionici, a tradicija se iduće godine zasigurno nastavlja.
IZVOR

---

13-02-2019

“Geotermalni izvori” traže istražni prostor za bušenje

Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala strateški je projekt Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije i smjernica razvoja toga kraja. Uvršten je i u Projekt "Slavonija" koji bi trebao pridonijeti razvoju pet slavonskih županija i oživiti istok Hrvatske.

Iako se o geotermalnom izvoru u Babinoj Gredi govori već godinama, pa se i mještani već znaju našaliti na vlastiti račun i reći “o‘ladit će nam se voda dok pokrenemo geotermalni izvor”, priča ide u dobrom smjeru i konačno su uklonjene zakonodavne barijere. Usvajanjem nekoliko bitnih zakona stekao se okvir na temelju kojega će "Geotermalni izvori" d.o.o. sa sjedištem u Babinoj Gredi zatražiti pravo na istražni prostor za početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u tome selu. Tvrtku su 2013. zajednički osnovale Općina i Županija radi razvoja geotermalnog potencijala. Izvor je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Provedena istraživanja ukazala su na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode, no taj je potencijal dugo vremena bio zapostavljen.

Studija konkretan dokaz
"Geotermalni izvori" poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.

- U sljedećih tjedan ili dva podnijet ćemo zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za raspisivanjem natječaja za istražni prostor. Kada prikupi sva potrebna mišljenja od ostalih resornih tijela, Ministarstvo će ga raspisati – pojašnjava mr. sc. Saša Dević, direktor "Geotermalnih izvora".

Izrađena je i studija koja obuhvaća sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i bit će sastavni dio spomenutoga zahtjeva.

- Studija nam je konkretan dokaz postojanja geotermalnog potencijala na ovom prostoru. Prvi pokazatelj su bila prije više od 30 godina obavljena istraživanja INA-e, koja su donekle bila dokumentirana. Ova je studija sada sve to puno preciznije obradila, interpretirala i pokazala postojanje potencijala – ističe Dević.

Napravljena je kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je ogroman, riječ je o desetcima milijuna kuna.

Moguće razne namjene
- Kada se ide bušiti na dva, tri ili četiri kilometra, nikada ne možete znati što dolje ima dok ne probušite, ali prema svim dostupnim podatcima za sada to su temperature i količine koje omogućavaju upotrebu vode za razne namjene, od proizvodnje električne energije pa naniže. S hlađenjem vode mijenja se i vrsta upotrebe. Kada su to temperature od 170 do 80 stupnjeva, voda se koristi u elektrani, od 80 stupnjeva naniže može ići za bilo kakve procesne industrije, za sušare, grijanje staklenika... – pojašnjava.

Dević očekuje da će sve procedure biti završene do jeseni. Ako tvrtka prođe na natječaju, na koji se mogu javiti i drugi zainteresirani prijavitelji, i dobije pravo na istražni prostor, kreće se u izradu daljnje dokumentacije. Istraživanja se trebaju provesti u zakonskom roku od pet godina. Za taj se zahtjevan posao treba osigurati i specijalizirana oprema jer za bušenja na nekoliko kilometara dubine ne postoje gotove cijevi. One se moraju naručiti izravno od proizvođača. Cilj je da se paralelno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako se pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će, primjerice, za grijanje staklenika pa će se odmah krenuti u njihovu izgradnju jer važno je da se voda čim krene van odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih
IZVOR

---

04-02-2019

Vozilo sletio u Beravu i smrtno stradao

Tijekom proteklog vikenda na području PU vukovarsko-srijemske dogodilo se devet prometnih nesreća, od čega šest prometnih nesreća s materijalnom štetom (Vukovar, Vinkovci, Bršadin, Gradište, Ilok, Bošnjaci); dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe lakše ozlijeđene(Bošnjaci, Županja) i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, o čemu više slijedi:

U subotu, 2. veljače, oko 7,50 sati, 67-godišnjak iz Slavonskog Broda upravljao je osobnim automobilom „Renault Clio“, slavonsko-brodskih registarskih oznaka, krećući se kolnikom ulice V. Nazora u Babinoj Gredi, iz smjera Cerne u smjeru centra Babine Grede.

U trenutku ulaska u zavoj, 67-godišnjak je izgubio nadzor nad vozilom te sletio u kanal „Berava“. Na mjestu događaja, 67-godišnjak je preminuo.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 [35] 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 > >>