poredaj novosti po datumu

590 Online novosti

22-06-2018

Plan za 2018. samo zatrpati jamu i razvesti instalacije

Završila je još jedna školska godina, a šest metara duboka jama na gradilištu buduće sportske dvorane u Babinoj Gredi i dalje zjapi. Unatoč očekivanjima mještana, ove godine još nije ni lopata zakopana. Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija tog projekta, odlučila je zatrpati građevinsku jamu. Na preprojektiranje su se odlučili zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i nesigurnosti do sada izvedenih radova zbog proteka vremena. Početkom ožujka na radnom sastanku županijskih i općinskih čelnika razmotreno je pet ponuđenih opcija, a zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci inzistirali. Što je u međuvremenu napravljeno i kada će gradnja biti nastavljena pojasnila je Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ-a.
- Radi se punom parom, ali najteže je za nekim tko je sve odradio protuzakonski sada ispravljati krive Drine. Završen je poseban projekt zatrpavanja jame i ako sve bude u redu, ovog bi ljeta počeli radovi. Nema tu roka, ići ćemo najbrže što možemo zakonski i administrativno, poštujući procedure. Sve je to izuzetno složeno, u početku nam je izgledalo puno jednostavnije, ali nije baš tako - napominje i dodaje da se moralo napraviti i idejno rješenje za preprojektiranje. Projektant ga je predstavio vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću, vidjeli su ga i općinski načelnik i ravnateljica škole i pročelnica napominje da nije bilo primjedbi. Očekuje da će do kraja srpnja projektant ishoditi i pripremiti glavni projekt.
- Plan je za ovu godinu zatrpavanje jame s temeljnom pločom i razvod instalacija. Sve ide na natječaje i mora proći zakonske rokove, i uz najbolju volju i naše želje ne ide brže - ističe pročelnica Mustapić-Karlić i napominje da se sve radi u suradnji s Općinom Babina Greda i OŠ Mijata Stojanovića.

Načelnik Krnić nezadovoljan dinamikom
Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan dinamikom aktivnosti vezanih uz nastavak gradnje dvorane. Očekivao je da će do ljeta jama biti zatrpana i da će se paralelno i projektirati i rješavati građevinske dozvole za izvođenje radova po etapama. Napominje da će od župana tražiti da Općina i Županija, kao vlasnik i osnivač škole, naprave sporazum. Njime će se Županija uz bjanko-zadužnicu obvezati da će, ako se dvorana ne sagradi prema usvojenom idejnom rješenju i u slučaju bilo kakvih komplikacija, preuzeti obvezu vraćanja kredita od tri milijuna kuna koji je Općina digla za gradnju dvorane, što je, napominje, zasigurno presedan u Hrvatskoj. “Dužnost mi je kao načelniku zaštititi interese Općine”, kaže Krnić. Gradnja dvodijelne dvorane sa zatrpavanjem postojeće šest metara duboke jame stajat će 18.484.400 kuna bez PDV-a.
IZVOR

---

17-06-2018

Nakon nekoliko piva Nigerijac postao - Ante iz Babine Grede

Prije utakmice pjevali smo i slikali se s navijačima Nigerije u gradu. Jedan od njih počastio nas je pićem i ostao je s nama. Njegovi su otišli, ali njemu su se svidjele hrvatske pjesme pa je s nama pjevao. Ili je barem pokušao, ha, ha, rekao nam je hrvatski navijač koji je snimio veselog Nigerijca kako viče:

'Ja sam Ante iz Babine Grede'.

Rijeke hrvatskih navijača iz centra Kalinjingrada slijevale su se prema stadionu Baltika gdje je Hrvatska 2-0 pobjedom protiv Nigerije otvorila Svjetsko prvenstvo.

Uoči, tijekom i nakon utakmice nije zabilježen niti jedan jedini incident.

Ulice Kalinjingrada bile su prepune 'kockica, nigerijski navijači bili su debelo u manjini, ali ni oni nisu štedjeli grla. Na nekoliko mjesta u centru grada hrvatski i nigerijski navijači zajedno su pjevali i slavili. Pivo se točilo u potocima, a kad je tako, vrlo brzo dođe do situacije da Nigerijac postane - Ante.

'Ostao je s nama'
- Kad već nije otišao sa svojim navijačima, rekli smo mu: 'Ti si sad jedan od nas'. I dali smo mu ime Ante jer to ime nosi puno Hrvata. Kad je saznao da smo iz Babine Grede, počeo je svima govoriti da je on Ante iz Babine Grede - dodaje navijač.
IZVOR

---

12-06-2018

Osigurali sirovinu, sve mesne perađevine prodaju

U listopadu 2016. u Babinoj Gredi osnovana je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga “Babogredski Feniks” koja okuplja 15 zadrugara - 12 branitelja i tri seoske žene. Upravitelj Mato Petričević, koji je ujedno i predsjednik Eko-etnogastroudruge “Babogredski krug”, pojašnjava da je ideja nastala u trenutku kada su shvatili da mladi ljudi koji imaju afiniteta i znanja vezanih uz poljoprivredu napuštaju selo.

- To je bio okidač za skupljanje ljudi oko zajedničkog cilja kako bismo oživili selo, stvorili dodanu vrijednost i pokušali pronaći rješenje da zadržimo mlade. Zaključili smo da nam je prijeko potrebna zadruga kao gospodarski subjekt jer kroz nju možemo zaokružiti i finalizirati našu proizvodnju i pokazati da se i u selu može živjeti od svoga rada - pojašnjava Petričević.

Kulin šampion
Uzeli su u najam registrirani pogon za preradu mesa, organizirali proizvodnju sirovine i ispunili sve zakonom propisane uvjete. Bave se preradom, konfekcioniranjem, sušenjem i stavljanjem mesa i mesnih prerađevina na tržište. Zadruga jako dobro funkcionira i sve što proizvede odmah i proda. Zadrugari su iskoristili svoja privatna poznanstva i kontakte s građanima i ugostiteljima pa robu plasiraju izravno kupcima, bez posrednika i ne idu preko trgovačkih lanaca.

- Prve godine, kada smo tek počeli rad, otkupili smo višak koji su ljudi imali i preradili oko 30 tovljenika, to nam je bila test-proizvodnja. U 2017. ugovorili smo onoliko koliko su ljudi mogli proizvesti, 70-ak komada je prerađeno, stavljeno na tržište i u cijelosti prodano - priča Petričević. Istovremeno se radilo i na ispitivanju tržišta, kakve su potrebe, o kojim količinama je riječ i s kim bismo mogli uspostaviti trajnu poslovnu suradnju. Zadruga je kupila 46 nazimica s podrijetlom kao sirovinsku bazu za proizvodnju certificirane robe. Riječ je o čistim pasminskim svinjama, od crne slavonske, velikog jorkšira i švedskog landrasa, koje će za 2019. godinu zadrugari staviti u proizvodni ciklus. U sljedećoj godini planiraju dobiti i certifikat za slavonski kulen/kulin i preraditi 250 tovljenika.

- Tržište vam traži garanciju za ono što ste isporučili, najtraženiji proizvod je slanina, zatim kobasica, iako su to količine koje najmanje možemo proizvesti. Kulin je apsolutni šampion, ali tržište traži ujednačenost u proizvodnji, kvalitetu i jamstvo za isporučenu robu. Sve to nudimo našim kupcima i u slučaju nezadovoljstva, plaćenu robu mogu vratiti, dobiju svoj novac natrag i samim tim osigurali smo si oblik dobre reklame - pojašnjava Petričević.

Planiraju kušaonicu
U roku od najmanje 15 mjeseci napravit će kušaonicu za predstavljanje vlastitih proizvoda, investiciju će najvjerojatnije realizirati preko Ministarstva turizma. Zadruga ide i prema Mjerama ruralnog razvoja i nastojat će kroz Europski socijalni fond zaposliti administratora i radnike za marketing i prodaju. Glavni kupci su im građani, poduzetnici i ugostitelji na zagrebačkom području, a intencija je širenje prema Jadranu.

- Svi pričaju o povezivanju zelene i plave Hrvatske, ali tu postoji problem. Gdje god dođete i odradite prezentaciju, ugostitelji su u pravilu zadovoljni i ponudom i uvjetima. Međutim, kada ponovno dođete nakon dva mjeseca i pogledate jelovnik koji oni nude svojim gostima, vidite da ondje nije posebno istaknuta naša ponuda autohtonih domaćih proizvoda. Oni su ih zapravo uzeli više pro forme jer za njih je to novi proizvod i rizik - tvrdi Petričević.

Napominje da primorski dio Hrvatske nudi pršut kao svoj glavni proizvod jer ga ima naviku konzumirati i ponuditi svojim gostima.

- Mi prije svega moramo marketinški pripremiti strategiju promocije naših proizvoda, ali moramo osigurati uvjete da možemo taj dio priče odraditi, a da time ne dovedemo sebe u gubitak - zaključuje upravitelj “Babogredskog Feniksa”.

Cijena se ne mijenja pet godina
Zadrugari su se dogovorili da će u prvih pet godina prodavati robu po istovjetnim cijenama: 60 kuna za kilogram slanine i suhe kobasice, suhi kare ili peka je 100 kuna za kilogram, buđola ili suhi vrat je 90 kuna, a cijena kulina je 200-tinjak kuna za kilogram. Cijena domaće šunke ovisi o njezinoj starosti i kreće se od 55 kuna za kilogram uskrsne do 165 kuna za kilogram tri godine stare šunke.
IZVOR

---

11-06-2018

Čak 43 uzorka na ocjenjivanju kulina u Babinoj Gredi!

Četvrto ocjenjivanje kulina u sklopu znakovite manifestacije Nema sela nad Babine Grede može se pohvaliti s 43 uzoraka kulina koji su pristigli iz Babine Grede, Županje, Štitara, Drenovaca, Bošnjaka, Tenje, Soljana, Kaptola, Otoka, Privlake, Vođinaca, Starih Mikanovaca, Gundinaca, Piškorevaca, Orahovice, Kutjeva i Alilovaca.

Parametri za ocjenjivanje kulina
U ocjenjivanju kulina su sudjelovali Mato Šimunić, oec., prof.dr.sc. Goran Kušec, dr.vet.med. Mario Francisković i docent Vladimir Margeta, a isto je obuhvaćalo strukturu, boju presjeka, aromu i okus. Prilikom ocjenjivanja strukture u obzir se uzimalo je li uzorak nezreo, mekan, tjesnat i odmrznut te se u toj kategoriji mogla dodijeliti ocjena od 1-3 u jednoj od ponuđenih elemenata. Ista se ocjena mogla dodijeliti u rubrikama poroznosti, zapečenosti, osipanja, odnosno pogodnosti za narezivanje, dobre strukture, vrlo dobre strukture i odlične strukture.

Prilikom ocjenjivanja boje presjeka u obzir su se uzimale različite boje nadjeva, odnosno tamna boja nadjeva, blijeda – svijetlo crvena boja nadjeva, dobra boja nadjeva, vrlo dobra boja nadjeva i odlična boja nadjeva. Kod ocjenjivanja arome i okusa vodilo se računa o tome je li uzorak pokvaren, lužnat, užegao, kiseo, nedovoljno začinjen, previse začinjen, previse zadimljen, dobrog okusa i arome, vrlo dobrog okusa i arome, te odličnog okusa i arome. U sve tri kategorije mogao se odabrati samo jedan kriterij.

Ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti
O čitavom procesu ocjenjivanja kulina razgovarali smo s organizatorom Matom Petričevićem koji je predsjednik Eko-etno-gastro udruge Babogredski krug.

“Za mene kao organizatora kulenijade ocjenjivanje kvalitete kulina znači potvrdu izvornosti, postojanosti recapture i kvalitete kulina kao gotovog proizvoda, te njihove bitne razlike od ostalih proizvoda slične vrste. Iz jednostavnog razloga nisam poslao svoj kulin na ocjenjivanje. Kao dugogodišnji proizvođač kulina smatram da nije primjereno da se i moj uzorak kulina ocjenjuje zato što bi bio ocijenjen relativno viskom ocjenom,a to bi se smatralo kao sukob interesa. S brojem pristiglih uzoraka u cijelosti sam zadovoljan s obzirom na lošu klimatsku godinu i nedostatak sirovinske baze, te odustajanje pojedinih certificiranih i inih proizvođača kulina kao delicije.

Ne preferiram ni jednu ponaosob zasebnu slavonsku županiju, ali smo okupili svih pet slavonskih županija s relevantnim predstavnicima proizvođača od Drave do Save. Time smo ispunili osnovni cilj i stvorili pretpostavke za ujednačavanje proizvodnje i proizvodnih ciklusa, te objedinjavanje svih proizvođača u budućem klasteru prerađivača svinjskog mesa, neovisnog od vrsta“, priča Mato Petričević koji je poslao poruku široj javnosti o poštenju ocjenjivanja kulina upravo stoga što se ni jedan broj nije mogao povezati s nijednim imenom do završetka samog ocjenjivanja.

Rezalo se i radilo punom parom
“Na ocjenjivanju kulina moj zadatak je pomagati u rezanju i razvrstavanju kulina koji nosim komisiji na ocjenjivanje. Nisam kušao ni jedan uzorak jer to nije u redu prema članovima komisije. Oni su su dobili čast kušati prvi kulin upravo stoga što su mjerodavni i kompetentni.”, priča Jakob Verić iz Babine Grede koji se bavi stočarstvom. Vlasnik je 50 svinja, pasmine landras. Uzgaja ih u intenzivnom uzgoju, a hrani ih kukuruzom, žitom, ječmom. Da bi dosegla težinu od 250 kg potrebno je 12 mjeseci. Sve ih proda u Vukovarsko – srijemsku županiju u svrhu proizvodnje kulina. Svinjogojstvom se bavi od 2003. godine, a na temelju toga, komentirao je cijene domaće proizvodnje.

“Ove godine cijena bravaca u klasi od 9 kn po kilogramu, a prošle godine je u isto vrijeme bila 12. Veliki uvoz koči nas domaće uzgajivače. O zelenoj i plavoj Hrvatskoj se priča od moje punoljetnosti, a još uvijek se nije povezala, što me žalosti.", dodaje. Poslije ocjenjivanja kulina, stručna predavanja su održali Roberta Kljenak, mag.ing.agr, docent Vladimir Margeta i prof.dr.sc. Vladimir Kušec.
IZVOR

---

22-05-2018

Usporedno s bušenjem, kreće i korištenje geotermalne vode

U saborskoj su proceduri tri zakona koja će konačno stvoriti zakonodavni okvir za dobivanje suglasnosti za istražni prostor i početak bušenja na području izvorišta geotermalne vode u Babinoj Gredi.

Riječ je o jednom od strateških projekata za Vukovarsko-srijemsku županiju i Općinu Babina Greda, koje su prije pet godina osnovale tvrtku “Geotermalni izvori” s ciljem stavljanja u funkciju razvoja geotermalnog potencijala. Geotermalni izvor kod Babine Grede otkrila je Ina u potrazi za naftom. Istraživanja koja su rađena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća upozorila su na mogućnost postojanja znatnih količina geotermalne vode na području Babine Grede, no taj je potencijal dugo vremena zapostavljen i nije stavljen u funkciju. “Geotermalni izvori” poduzeli su niz aktivnosti u smislu prikupljanja postojeće dokumentacije vezane uz bušotinu kako bi se utvrdilo stvarno stanje i što sve nedostaje za početak realizacije projekta. U suradnji s Rudarsko-geološko-naftnim fakultetom u Zagrebu i stručnjacima iz INA-e, utvrđeno je da postojeći podaci čine dobru osnovu, ali da nisu dostatni za početak eksploatacije te je nužno provođenje dodatnih istraživanja.

Zakonodavni okvir
- Do sada su nam barijera bili i zakoni i prostorni planovi Općine i Županije koji su nam ograničavali daljnje aktivnosti. Geotermalna voda iz Zakona o rudarstvu sada se prebacuje u Zakon o ugljikovodicima i imat će isti tretman kao nafta i plin. Zakon o ugljikovodicima jači je od prostornih planova zbog kojih su nam u ministarstvu dosad uskraćivali suglasnost na pravo za istražni prostor - pojašnjava direktor “Geotermalnih izvora”, mr. sc. Saša Dević.

Drugi je Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture zbog kojega Općina Babina Greda do sada nije mogla u vlasništvo dobiti državnu zemlju oko bušotine na prostoru gospodarske zone Krčevine jer u krugu od 20 kilometara već postoji gospodarska zona koja je popunjena s manje od 66 posto. Izmjenama zakona koje su pred usvajanjem određeno je da na prostoru jedinice lokalne samouprave koja traži zemlju za zonu ne smije biti druga zona koja je popunjena s manje od 66 posto.

Treći je Zakon o upravljanju državnom imovinom.

- Izglasavanjem ovih zakona stvara se zakonodavni okvir koji nam otvara vrata koja su nam do sada bila zatvorena. Bit ćemo odmah spremni podnijeti novi zahtjev za istražni prostor i za dodjelu zemljišta, da riješimo vlasnička pitanja i onda je naša pregovaračka pozicija ipak bolja. Mi smo već počeli pripremu dokumentacije i odabrali izvođača za izradu studije za procjenu geotermalnog potencijala na tom prostoru - kaže Dević.

Studija je sastavni dio zahtjeva i ona će za područje općine Babina Greda puno preciznije reći koliko i čega ima, kakav je to potencijal, kolika je temperatura, količina i kakav je kemijski sastav vode. Obuhvatit će sve do sada raspoložive podatke INA-e i Ministarstva gospodarstva i reći kakva je ekonomska isplativost eksploatacije i na koji način. Studija se radi kako bi se minimizirao rizik kod bušenja jer trošak je golem, a riječ je o desetcima milijuna kuna.

Studija putokaz
Studija će biti završena za dva do tri mjeseca i precizno će utvrditi što se ondje može ili ne može raditi jer je cilj da se usporedno s bušenjem i ispitivanjem odmah radi i gospodarsko iskorištavanje geotermalne vode. Ako pokaže da ima velikog potencijala za proizvodnju električne energije, odmah će se graditi i geotermalna elektrana. Ako nema dovoljno topline za energanu, bit će primjerice za grijanje staklenika, pa će se odmah krenuti u njihovu gradnju, jer važno je da se voda, čim krene van, odmah pusti u nekakvu fazu eksploatacije. Što se tiče osiguranja sredstava za financiranje bušenja, uz nacionalna, postoji i mogućnost povlačenja dijela europskih sredstava. Jedna od opcija je da Geotermalni izvori budu investitor u daljnja korištenja geotermalne vode, u cijelosti ili samo jednim dijelom, ali i ta da se dobiveno saznanje o potencijalu kojim se raspolaže u Babinoj Gredi ponudi zainteresiranim ulagačima na tržištu koji su spremni uložiti vlastita sredstva. U ovom je trenutku, napominje Dević, o tome rano govoriti dok se točno ne utvrdi čime se raspolaže.

Općinski načelnik Babine Grede Josip Krnić naglašava da je riječ o prirodnom bogatstvu koje je neprocjenjiv potencijal za razvoj, privlačenje investitora i milijunska ulaganja na tom području. Getermalni izvor od središta sela udaljen je samo kilometar, a pretpostavlja se da je po izdašnosti i energetski kvalitetniji od izvora uz koje su sagrađene neke najpoznatije hrvatske toplice. Mogućnosti korištenja su, kaže, brojne - od proizvodnje struje, povrća u steklenicima do uzgoja soma, jegulje, a tu su i toplice te brojni popratni sadržaji, što je tvrtka „Geotermalni izvori“ sa sjedištem u Babinoj Gredi uvrstila u vizije razvoja geotermalnog potencijala.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 [39] 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 > >>