poredaj novosti po datumu

583 Online novosti

03-01-2018

BABINA GREDA UPISALA SE NA KARTU USPJEŠNIH INVESTICIJA

Slavonsko mjestašce Babina Greda kroz povijest je bila poznata po mnogočemu, među ostalim i kao rodno mjesto omiljene mesne delicije - u jednom tamošnjem drevnom spisu prvi je zabilježeni zapis riječi “kulen”. Ipak, u 21. stoljeću Babina Greda bi u Hrvatskoj najpoznatija mogla biti po svojoj elektrani.

A ta elektrana, koju će zapaziti svaki vozač najistočnijih dionica najprometnije hrvatske autoceste, po mnogočemu je posebna. I po svojoj snazi, i po tehnologiji na kojoj se temelji, i po modelu kojim je realizirana i - na koncu - po efektima koje je izazvala u sredini gdje je podignuta. Ili, kako će reći načelnik općine Babina Greda Josip Krnić: “Ovaj je projekt našu općinu i našu gospodarsku zonu stavio na mapu. Kad je elektrana realizirana, investitori su dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte.

Sad smo na korak do ostvarenja nove velike investicije - gradnje tvornice autodijelova koja bi zaposlila sto ljudi”. Elektrana, objekt u koji je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić - uložila pedesetak milijuna eura, izravno zapošljava oko trideset ljudi, a neizravno u komplementarnim sušionicama drva i kooperantskim tvrtkama još barem pedesetak, no njezino značenje znatno premašuje te gabarite. Pa, po čemu je tako važna Uni Viridasova elektrana? Postoji barem tri odgovora na to pitanje.

Prvi je svakako njezina snaga. Radi se o uvjerljivo najjačoj elektrani na drvnu biomasu u Hrvatskoj. Njezinih instaliranih 9,7 megavata (električne) snage, uz visoki stupanj efikasnosti, znači da elektrana godišnje proizvodi oko 77,6 tisuća megavatsati električne energije godišnje, što je između 50 i 70 posto ukupne potrošnje struje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Da bi takva značajna količina energije mogla biti proizvedena, potrebno je oko 80 tisuća tona drvne sječke - usitnjenog drvnog materijala koji ne može biti korišten kao tehničko drvo. Opet, u prijevodu, to znači da baš svakog dana u elektranu treba dostaviti oko 220 tona tog materijala. Radi se o golemom logističkom izazovu.

Finska tehnologija

Drugi veliki izazov koji proizlazi iz tako snažne elektrane jest zbrinjavanje topline. Naime, kako je toplinska energija nusproizvod energetskog korištenja drva, domaća regulativa uvjetuje kako ukupna efikasnost elektrana na biomasu koje država subvencionira poticajnom otkupnom cijenom za električnu energiju mora biti veća od pedeset posto. Smisao tog pravila je da se ostvari maksimalna dodana vrijednost iz drvnog resursa, no problem je bio što su se pravila oko toga tijekom posljednjih desetak godina više puta mijenjala.

Utoliko, mijenjale su se i studije izvodivosti projekata, a u Babinoj Gredi famozni toplinski konzum osiguran je gradnjom sušionice drva, objekta sastavljenog od 32 komore za sušenje drva, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Radi se o investiciji od sedam milijuna eura, a pokazala se pogođenom s obzirom na recentnu zabranu izvoza nesušene drvne građe iz Hrvatske uzrokovanu željom da se istrijebi jedan nametnik.

S obzirom na to, elektrana danas osjetno nadmašuje traženi prag od pedeset posto efikasnosti, a rade se i planovi za korištenje rezidualne topline iz rashladnog sustava za potrebe poljoprivredno proizvodnje u plastenicima. Dakako, taj doseg ne bi bio moguć bez adekvatne tehnologije, a to je druga točka po kojoj je ova elektrana značajna. Naime, za razliku od većine sličnih elektrana u Hrvatskoj koje se temelje na političkom procesu, elektrana u Babinoj Gredi temelji se na tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju. Konkretno, primijenjeno je rješenje renomirane finske kompanije Valmet, a koje zbog niza detalja pokazuje iznimno kvalitetne performanse.

Pojednostavljeno rečeno, glavna značajka te tehnologije jest sloj vrlo specifičnog pijeska koji se nalazi na samom dnu kotla, a koji uz visoku temperaturu i dotok zraka kola po kotlu i tako pospješuje izgaranje. To rezultira s više prednosti. Kao prvo, takve elektrane vrlo su fleksibilne što se tiče kvalitete čvrstog goriva koje se koristi, te dobro podnose biomasu s višim stupnjem vlage kao što je riječ u Babinoj Gredi.

Kao drugo, efikasnost izgaranja je iznimno visoka, a goriva masa ne zahtijeva nikakvu dodatnu potpalu. Kao treće, takva tehnologija omogućava vrlo lako čišćenje i uklanjanje pepela, a kako je korištenje procesnih aditiva svedeno na minimum, pepeo zadovoljava kvalitete da bude korišten kao organsko gnojivo, odnosno dodatak za poboljšanje pH faktora tla. Na koncu, štetne emisije u ispušnim plinovima su vrlo niske. Također, elektrana funkcionira s visokim stupnjem efikasnosti rada. Kako kaže voditelj elektrane Zlatko Rašo, elektrana je godišnje u pogonu više od 6200 sati.

“Mogu reći kako je postrojenje izuzetno pouzdano, ali i fleksibilno u svom radu. Osim standardnog godišnjeg remonta koji radimo preko ljeta, obično radimo i jednu kraću pauzu radi tekućeg održavanja, no ukupno na razini godine uspijevamo i premašiti razine koje su definirane ugovorom”. Ugovor o kojem Rašo govori jest ugovor o projektiranju, nabavi i gradnji elektrane (EPC, eng.) temeljem kojeg je Uni Viridasovo postrojenje izgrađeno. Radi se o, pojednostavljeno rečeno, modelu “ključ u ruke”, gdje jedan entitet preuzima odgovornost za cjelokupno funkcioniranje elektrane od njezine gradnje do rada.

U slučaju babogredske elektrane, taj partner baš je finski Valmet, koji je isporučio ključnu opremu, upravljao procesom gradnje, a sada i upravlja elektranom u skladu s preuzetim obvezama. Radi se o ulagačkom modelu koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijedak, no osnovna mu je karakteristika da u značajnoj mjeri investitora oslobađa rizika realizacije projekta. A taj manji rizik, dakako, i košta.

“Ovaj model svakako je u startu skuplji nego klasični način razvoja projekta, no iskustvo koje imaju naši turski partneri ukazuje kako je to najbolji model. Nepotrebno je da se ulagač bavi gradnjom i upravljanjem elektranom, kad se taj posao može prepustiti tvrtkama koje su u tome specijalizirane. U našem slučaju, logično je da Valmet, koji je i isporučitelj tehnologije, upravlja elektranom, te je održava. Naši rezultati, a posebno visoka dostupnost rada elektrane, pokazuju kako je to bio dobar izbor”, kaže investitorica Sunčica Lalić, koja je inače u procesu gradnje sličnog, ali manjeg, objekta snage pet megavata u Grubišnom Polju.

Poticane cijene

S obzirom na pozitivna iskustva, ali i naučene lekcije iz Babine Grede, ne treba sumnjati kako će i taj projekt biti uspješan, barem tijekom sljedećih četrnaest godina koliko traje subvencionirano razdoblje. Što će biti nakon, još nitko ne zna. Uz aktualnu cijenu sječke na koju i dalje otpada dominantni dio troškova, bez poticane cijene ovakvi objekti ne mogu operativno pozitivno poslovati. Državi jamačno nije u interesu izgubiti bazne proizvođače sposobne da još barem deset godina stabilno proizvode, no da bi to bilo moguće, novi tržišni model morat će biti razvijen...
IZVOR

---

01-01-1880

Iz Babine Grede

U novosagrađjenoj kući pod br. 750 u Babinojgredi dne 18. o. m. udova Mara Gregorović, sin njezin Ivan udovac 23 god. star i ciganče Luka Nikolić 13 god. star njihov sluga, jedini obitavaoci te kuće pošto su dobro radi velike studeni natrpali u peć drva — polegaše i tako čvrsto zaspaše kao da se neće više probuditi do sudnjega dana.
Kad je sutradan susjeda došla po nekakvom poslu u spomenutu kuću, otvori vrata, ali ih odmah i zatvori jer ju silni zagušljivi dim koji je iz sobe sukljao skoro onesvijestio.
Na njezinu viku strči se svjetina razlupa prozore, otvori vrata, uniđe u sobu, ali tu na krevetu nađu ležeću ženu i dječaka posve mrtve, Ivana onesviješćenja gdje se silno muči disanjem.

Zagušio ih je ugljik izveden time što se je zapalio stup u zidu koji je u neposrednom dodiru bio sa peću, a oblijepljen mazom nije mogao planuti.
Svi pokušaji mjesnoga i okružnoga liječnika, da Ivana osvijeste i životu privedu ostadoše bez uspjeha, ugljik mu otrovao posve pluća i on umre sutradan tj. 19. u desetoj uri u jutro.
IZVOR

---

16-04-1912

Ubio brata

Žitelji Antun i Adam Lešić iz Babine Gede žive već više godina, premda su rodjena braća, u ljutoj mržnji. Nisu nikad jedan s drugim ni rieči progovorili. Pred Uzkrs se ponovno posvadiše i zaprijeti jedan drugome, da će „jedan u groblje, jedan u roblje".

Preko Uskrsa trebao mlađji neoženjeni brat Adam ići na stan (salaš) svinjama, te zamijeniti brata Antuna, koji je imao doći kući. Adamu se nije dalo uskrsovati u šumi na stanu pa nije išao. To je razljutilo starijeg brata Antuna. Uzeo je sjekiru u ruke, pođje u selo da sudi bratu Adamu. Prevalio je 10 kilometara do sela i stigao na večer kući. Adama nije bilo kod kuće nego u selu na divanu. Adam zasjedne u kuhinju za vrata i čeka preko 2 sata, dok se nije Adam vratio, Došav ovaj oko 10 sati kući, ne sluteći zla, udje u kuhinju, otvori vrata od sobe da će ući, ali ga u taj mah zahvati Antun sjekirom po glavi i Adam pade preko praga u sobu. Zahvativ ga još nekoliko puta sjekirom, vrati se, kao da se nije ništa ni dogodilo i opet natrag na 10 kilometara udaljeni salaš. Adamu je raskoljena glava da, mozak proviruje, presječeni prsti, odsječeno uho i više drugih ozljeda tako da je uprkos brzoj liječničkoj pomoći za dva dana ozljedama podlegao i na sam je USkrs sahranjen.

I tako zaista ode jedan u grobjlje, a drugi u roblje, a žalobni stari roditelji kukaju doma.
IZVOR

---

11-03-1913

Iz Babine Grede

Pišu iz Babine Grede: U utorak 1. o. mj. dogodio se je u 10 sati u noći kod nas grozan zločin.
Ratar Iva Šokčević, star 32 god. izbo je na ulici svog suseljana Šimu Kneževićas nožem tako da je na mjestu mrtav ostao. Čini seda se desilo ovako:
U krčmi Vjekoslava Hubera pili su Iva Šokčević, Šimo Knežević, Andrija Šokčević i Blaž Katušić. Tom zgodom posvadili su se ubojica i pokojni jer mu je ovaj rekao da je s njegovom ženom imao ljubavne odnošaje. Ta je prepirka sretno prošla i pokojni uputi se s Katušićem kući. Usput navrate se u krčmu Marije Ergović na pivo. Kada je pokojni drugi put izišao iz krčme na ulicu, čuju oni u krčmi neki tutanj. Istrčavši napolje opaze Kneževića na zemlji ležati. Zadnje su mu riječi bile, da je uboden u srce.
U to je došla oružnička obhodnja da obavi izvide.

Obć. liečnik gosp. dr. Bjelić pregledao je lešinu i ustanovio da je uboden u lijevo rame tako da je od zadobivene rane umrieti morao, i umro.

Ubojica priznaje svoje grozno djelo. Ubo ga je zato što mu je u krčmi rekao da je s njegovom ženom ljubakao. Veli nadalje da ga je pokojni, kada je izašao iz krčme, ćušio, a on mu rekao: „Ne ćeš više nikoga ćuškati", našto ga je nožem izbo.
Na upit ophodnje zašto je nosio sa sobom tako velik nož, odgovorio je da mu je to njegov brat i otac.

Ubojica Iva Šokčević je uhićen i predan sudu.
IZVOR

---

04-12-2017

Mjesto u kojem se zaboravilo na demografsku obnovu: Prvi vrtić će dobiti za najranije tri godine

Oko 40 posto hrvatske djece ne ide u vrtić jer ga u svojim sredinama nemaju. Naime, svaki treći hrvatski grad ili općina nema vrtić. Jedno od takvih mjesta je Babina Greda. Upravo je zbog toga jedan od mještana u rubrici Vaš glas napisao da je "Babina Greda još jedno u nizu mjesto iz kojeg se ljudi iseljavaju." Nakon nekoliko pokušaja i obećanja iz Općine, mještani još uvijek nisu uspjeli dobiti vrtić.

Lucija živi u Babinoj Gredi, selu pokraj Županje s tri i pol tisuće stanovnika. Ona ne ide u vrtić jer ga u Babinoj Gredi i okolici nema. Najbliži vrtić udaljen je 20 kilometara.

"Radim u Vinkovcima. Svako jutro sam ju po svakakvom vremenu vozila. Cesta ceranska pa se ledi i jako je loša", rekla je Lucijina mama Marija Stojanović.

Marija se za dva mjeseca vraća s porodiljnog na posao. Kamo će s Lucijom i njezinim mlađim bratom još uvijek ne zna. "Muževa obitelj ima OPG, zvog čega imaju jako puno posla. Roditelji mi žive u Zagrebu", rekla je Marija.

U najboljem slučaju vrtić će dobiti za tri godine

Općina namjerava graditi vrtić, ali uz uz pomoć europskoga novca. "Iduće godine ide projektna dokumentacija. Prvi natječaj koji će nam dozvoliti da kandidiramo dječji vrtić, računamo na mjeru 7.4.", rekao je Josip Krnić, načelnik Babine Grede.

U najboljem slučaju, da sve ide glatko, u Babinoj Gredi još tri godine neće biti izgrađen dječji vrtić. Zaposlene majke iz Babine Grede nude rješenje. Pronašle su privatnog koncesionara koji je voljan otvoriti vrtić za najmanje 40 djece, uz uvjet da općina uredi dvije prostorije za vrtić.

Međutim, općina nije uspjela pronaći prostor kojeg bi preuredila u vrtić. "Moramo znati da se dječiji vrtić ne može otvoriti kako mi to mislimo. S obzirom da je to specifična djelatnost, imaju točno zakonski uvjeti koji se moraju ispuniti da bi bio dječiji vrtić", rekao je Krnić.

Majke su ogorčene, jer se u isto se vrijeme gradi nova općinska zgrada.

"Mislimo da ni naš načelnik i svi ostali koji su u vrhu ne bi trebali imati ništa protiv toga da se prvo napravi vrtić, a da se onda završi ta zgrada općine", rekla je Barica Gavrić, jedna od majki.


IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 [42] 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>