Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

582 Online novosti

30-11-2017

Promrzla djeca autobus čekaju na cesti, pod otvorenim nebom


Učenici koji žive na kraju sela, udaljeni i do osam kilometara od središta Babine Grede, izloženi su stalnoj opasnosti, jer školski autobus čekaju pod otvorenim nebom i uz rub prometne ceste kojom prolaze brojna vozila i tegljači.
Riječ je o dionici županijske ceste koja od Babine Grede vodi prema Cerni i Vinkovcima, a koja nema obilježenih niti postavljenih autobusnih stajališta. Najveći problemi nastaju kada nastupe loše vremenske prilike i smanjena vidljivost. Djeca kisnu, a zimi se smrzavaju na snijegu i studeni čekajući autobus. U školu nerijetko dolaze u mokroj odjeći i obući, često promrzla, nakon čega slijede prehlade i izostanci s nastave. Natkrivena autobusna stajališta bila su postavljena 2008. godine, ali ih je nova općinska vlast prema naputku Županijske uprave za ceste morala ukloniti, jer za njih nisu ishođene potrebne suglasnosti i dozvole.

Roditelji su ogorčeni i kažu da ni sami više ne znaju koliko su se puta za pomoć obraćali općinskim čelnicima i tražili da se stajališta vrate, da se i njihovoj djeci osigura mjesto gdje će zaštićeni od kiše i vjetra čekati školski autobus. Upozoravaju da sigurnost djece kao najugroženijih sudionika u prometu svima treba biti prioritet, bez iznimke.

Nevidljivi u magli
Anica Babić majka je dvojice učenika putnika koji pohađaju sedmi razred osnovne škole u Babinoj Gredi i drugi razred srednje škole u Vinkovcima. I ona, kao i ostali roditelji više od 20 učenika iz toga dijela sela svakodnevno strepi za sigurnost svoje djece. Obiteljska kuća Babićevih udaljena je oko šest kilometara od središta sela, a neki učenici žive i dva kilometra dalje.
- Mi smo ovdje građani drugog reda. Ne samo da nemamo autobusna stajališta, nemamo ni pješačke staze, a najgore je to što smo uskraćeni i za javnu rasvjetu. Djeca nam u pola sedam navečer dolaze kući iz škole po mrklom mraku, a ista je situacija i ujutro u šest sati kada idu za Vinkovce. Neki dan je bus prošao pokraj njih i nije ih vidio zbog magle, a na cesti nema nikakvih oznaka. I zapravo je samo dobra volja vozača Poleta što u takvim okolnostima uopće i staju - priča Anica. Djeca idu cestom i najgore je, kaže, kad padne mrak.

- Moji, srećom, samo prijeđu cestu, no susjedova djeca moraju po nekoliko stotina metara po mrklom mraku pješačiti uz rub kolnika do kuće. Kad kiša pada, budu mokri kao miševi. Niti ih tko vidi, niti ih tko čuje! Roditelji ih moraju dočekivati, a prvašiće sami odvoze u školu i dolaze po njih. Ljudi se boje, u stalnom su strahu za svoju djecu - ogorčena je Anica.
Josip i Matija (na snimci), učenici sedmog razreda, jučer su nam, čekajući školski autobus, rekli da im je zapravo najveći problem što nema rasvjete, jer po mraku nije nimalo ugodno ići vijugavom cestom i boriti se s jurećim vozilima.

Pristupna staza
Negoduje i općinski načelnik Josip Krnić koji nam je rekao da je proteklih godina održao niz sastanaka sa županom, predstavnicima ŽUC-a i policijom kako bi se pronašlo rješenje za autobusna stajališta, što je veliki problem, ali pomaka nema.
- Sve smo dogovorili, odredili lokaciju, napravili idejno rješenje, Općina je naručila i nova stajališta, ali policija ne želi dati suglasnost za njihovo postavljanje. Nitko ne želi potpisati, jer nisu ispunjeni zakonski preduvjeti. Ondje nema pješačkih staza, a autobusna stajališta moraju imati uređenu pristupnu stazu - pojašnjava.
Napominje da su u tom dijelu Babine Grede kuće raštrkane, nisu sagrađene jedna pokraj druge i Općina jednostavno nije financijski u mogućnosti napraviti sedam kilometara staza. Ondje su, podsjeća, nekada bili babogredski stanovi, selo se širilo, ljudi su sagradili kuće, legalizirali ih i sada s pravom traže infrastrukturu. Napominje da se staze nemaju gdje ni postaviti, jer se privatne parcele protežu sve do kanala uz cestu.

Na moru može
- Ne znam više što napraviti, ne daju nam da obilježimo autobusna stajališta na cesti bez staza, a na moru ih postavljaju bez problema, na kolniku obilježe mjesto gdje autobusi mogu stati. Stajališta su postavljena i u naselju Topola kod Bošnjaka, ima još primjera u Cvelferiji, a kod nas ne može! Neki dan je auto zamalo zatepao učenika i dijete je još na kraju krivo što ide uz cestu. Revoltiran sam i pitam se što će biti ako neko dijete strada, kao što se dogodilo kod Gunje, kada je pregažen učenik nakon što je na cesti izišao iz autobusa. Zar se mora dogoditi tragedija da nam se dopusti postaviti autobusna stajališta - ogorčen je Krnić. Napominje da se nova cesta od Babine Grede prema Cerni radila prije nekoliko godina i da mu nikako nije jasno zašto prilikom projektiranja na toj dionici odmah nisu isprojektirana i autobusna stajališta i problem bi bio riješen.

Što se tiče javne rasvjete načelnik pojašnjava da su tek sada stvoreni preduvjeti, HEP je postavio novu električnu mrežu, postavljene su bandere i vjeruje da će do Nove godine i taj dio Babine Grede zasvijetliti. No Matija i Josip ipak su skeptični. Kažu da je već bilo mnogo raznih obećanja i da se više neće radovati sve dok se sami ne uvjere u to da je javna rasvjeta konačno obasjala i njihovo naselje.

Dogovora nema, policija se drži zakona: prilazi pa stajališta
Ravnatelj Županijske uprave za ceste VSŽ Željko Galić potvrdio nam je da se u suradnji s Općinom i policijom pokušalo naći rješenje, ali dogovor nije postignut jer se policija držala zakona koji jasno nalaže da moraju biti sagrađeni prilazi autobusnim stajalištima. Napominje da taj problem nije izražen samo u Babinoj Gredi i da ima još dosta lokacija na kojima treba postaviti autobusna stajališta, što zahtijeva mnogo financijskih sredstava. Rješavaju se parcijalno, u suradnji s općinama i uz sufinanciranje ŽUC-a.
- Nastojat ćemo Babinu Gredu uvrstiti u prioritete, pristupiti projektiranju autobusnih stajališta i ishoditi sve potrebne dozvole. Inicirat ću novi sastanak, sjest ćemo ponovno s općinskim načelnikom i policijom, odnosno sve tri zainteresirane strane i vidjeti na koji način krenuti u rješavanje pješačkih pristupa i stvoriti preduvjete za postavljanje autobusnih stajališta koji do sada nisu postojali - kaže Galić.

IZVOR

23-11-2017

Niki u Francuskoj uklonjen zloćudni tumor u mjehuru


Hrabra lavica Nika Grgić iz Babine Grede, o kojoj smo pisali sredinom lipnja, ovoga će vikenda proslaviti svoj drugi rođendan, mjesec dana nakon teške operacije kojom joj je uspješno uklonjen zloćudni tumor u mjehuru.
Operacija je obavljena u Francuskoj, u bolnici u mjestu Villejuif, u predgrađu Pariza.

Nika se svom snagom volje i golemom željom za životom uspjela othrvati i pobijediti opaku bolest. Uz svoju kćerkicu u Francuskoj su cijelo vrijeme bili i roditelji, a u njihovoj pratnji i liječnica s Klinike za tumore u Zagrebu. Ona je odradila najveći posao, pronašla bolnicu, dogovorila operaciju i mladim supružnicima mnogo pomogla prilikom smještaja, razgovora s francuskim liječnicima i oko rješavanja papirologije.

Nika je rođena kao zdrava beba, odlično je napredovala, bila vesela i razigrana, a onda se krajem svibnja sve u trenu urušilo i mlada obitelj počela je proživljavati svoje najteže dane pune očaja, strepnje i neizvjesnosti. Djevojčica se iznenada, kada je trebala vršiti nuždu, počela jako napinjati i grčiti i roditelji su u početku mislili da ima tvrdu stolicu. No, ubrzo se otkrilo da nije riječ o zatvoru, nego o opakoj bolesti u mokraćnom sustavu. Dok ju je majka presvlačila opazila je neku čudnu tvorbu koja je virila iz nje.
U bolnici joj je stavljen kateter jer više nije mogla piškiti.

I liječnici u Vinkovcima, ispričala nam je majka Manuela, prvi put su se sreli s nečim takvim, kontaktirali su profesoricu u Klinici za tumore u Zagrebu i proslijedili joj snimak. Odmah joj je bilo jasno o čemu je riječ. Nika je hitno prebačena u Zagreb gdje su napravljene sve pretrage kako bi se utvrdilo pravo stanje, veličina tumora i je li se i gdje proširio. Metastaze su pronađene na plućima i na kralješcima. Podvrgnuta je kemoterapiji. Jedina moguća opcija, pojasnila nam je majka, bila je da se Niki odstrani mjehur, što bi značilo da će cijeli život morati nositi kateter.
- Operacija kojim bi joj se sačuvao mjehur u Hrvatskoj nije bilo moguće izvesti. Liječnica u Zagrebu maksimalno se zauzela za našu kćerkicu, kontaktirala je liječnike u bolnici u Francuskoj koji izvode takvu vrstu zahvata koji je Niki bio potreban, sve je učinila da joj se pomogne, otputovala je s nama i u Francusku i nemamo riječi kojima bismo zahvalili toj divnoj ženi - kaže Manuela.

- Operacija je bila vrlo teška i složena, djelomice su joj otvorili mjehur, odstranili tumor i ugradili neke silikonske umetke. Imala je i tri katetera. Morali su joj dizati jajnike i uretere. Dva tjedna morala je strogo mirovati i ležati, nije smjela niti sjesti niti ustati. Prošla je zračenje i krenula je i s kemoterapijom. Bilo je jako teško, boljelo ju je, ali je izdržala. Sve smo to skupa proživljavali, bdjeli nad njom i, vjerujte mi, mi kao roditelji to ne bismo nikome poželjeli. Ali uspjeli smo, naše danonoćne molitve su uslišene.
Pretrage su pokazale da tumora više nema. Vjerujemo da će Nika ostati čista, da se tumor više neće vratiti, da će nastaviti normalno živjeti kao zdrava djevojčica. Neka nam dragi Bog bude u pomoći da se ovo više nikada ne ponovi - kaže majka. Nakon povratka iz Francuske Nika je s majkom u bolnici Zagrebu, dobro se osjeća, vesela je, može bez problema piškiti i kosica joj je ponovno počela rasti. Roditelji se nadaju da će rođendan proslaviti u Babinoj Gredi gdje malu lavicu s nestrpljenjem očekuju, posebice njezin stariji brat. Djevojčica će primiti još dvije kemoterapije u Zagrebu i onda slijedi razdoblje održavanja uz lijekove i redovne kontrole.

HVALA LIJEČNICIMA I DOBRIM LJUDIMA
Obitelj Grgić zahvaljuje liječnicima, medicinskom osoblju, svim ljudima dobre volje, svojim sumještanima i svojima onima koji su bili uz njih, pomogli im i financijski i molitvama, hrabrili ih i bili velika potpora u kalvariji koju su proživljavali.
IZVOR

16-11-2017

Grobar mora proći pismeni test o tri zakona i statutu te intervju


Nakon što je dugogodišnji grobar prošlog mjeseca otišao u mirovinu, Općina Babina Greda raspisala je natječaj i ovih će dana biti izabran novi.
Za radno mjesto pomoćnog radnika (grobar) uvjet je niža stručna sprema ili osnovna škola, ali je potrebno na pisanom testiranju pokazati dobro znanje iz Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o grobljima i općinskog Statuta. A sve zato što će odabrani kandidat biti angažiran na čišćenju i održavanju javnih površina, održavanju mjesnog groblja i zgrade za ispraćaj pokojnika, kopanju grobnog mjesta i zatrpavanju nakon pokopa pokojnika te praćenju evidencije grobnih mjesta.
O postupku i pravilima testiranja prijavljenih kandidata na natječaj Općina Babina Greda izvijestila je na službenoj web-stranici. Navodi se da kandidatima za vrijeme provjere znanja i sposobnosti nije dopušteno koristiti se bilo kakvom literaturom, odnosno bilješkama, koristiti mobitel ili druga komunikacijska sredstva, napuštati prostoriju u kojoj se provjera odvija, razgovarati s ostalim kandidatima, niti na bilo koji drugi način remetiti njihovu koncentraciju. Onima koji uspješno polože testove slijedi intervju. Povjerenstvo, stoji u objavljenim pravilima, kroz razgovor s kandidatima utvrđuje njihove interese, profesionalne ciljeve i motivaciju. Nakon provedenog testiranja i intervjua utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu.

Općinski načelnik Josip Krnić kaže da zakon nalaže takvu proceduru pri zapošljavanju pomoćnog komunalnog radnika (grobara) i pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda potpuno je poštuje i sve radi transparentno.
No, kako doznajemo, Babogredci baš i nisu zainteresirani za stalni posao na mjesnom groblju pa Povjerenstvo za odabir kandidata neće imati težak zadatak jer je na natječaj stigla samo jedna prijava. U Općini pojašnjavaju da plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta – 1,06 i osnovice za obračun plaće u visini od 3500 kuna, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
IZVOR

06-11-2017

Babogredci ne mogu naći prostor za vrtić


Roditelji mališana koji su nestrpljivo očekivali početak rada dječjeg vrtića u Babinoj Gredi koji je, prema najavama, svoja vrata trebao otvoriti do kraja godine, ipak će se morati još strpjeti.
Počeli ljetos
Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Petar Pan” Drenovci donijelo je odluku o osnivanju podružnice u Babinoj Gredi. Još su ljetos započeli rješavanje papirologije za ispunjavanje svih kriterija za boravak djece i usluge koje će im pružati ova predškolska ustanova. Plan je bio do kraja godine početi raditi, ali unatoč velikom trudu i nastojanjima da se to i ostvari, u Babinoj Gredi proteklih mjeseci nisu uspjeli pronaći odgovarajući prostor.
Vlasnica i ravnateljica “Petra Pana”, prvog vrtića u Cvelferiji, otvorenog 2014. godine, Lidija Anić, potvrdila nam je da imaju problema s pronalaženjem pogodne lokacije, poručivši da ne odustaje od otvaranja vrtića u Babinoj Gredi i da vjeruje da će se rješenje ipak uspjeti pronaći.
- Prema državnim pedagoškim standardima vrtić mora biti udaljen najmanje jedan kilometar od središta sela, mora imati dvorište, najmanje tri prostorije s tri sanitarna čvora jer tu se radi o dvije odgojne skupine - pojasnila je. - Planirana je jedna jaslička skupina za djecu od jedne do tri godine i jedna vrtićka za djecu od tri do šest godina, za ukupno 35 mališana, s mogućnošću formiranja još jedne skupine, ovisno o interesu roditelja. Vrtić u Babinoj Gredi pružao bi usluge poludnevnog (petosatni) i cjelodnevnog (desetosatni) programa i radio bi od 6 do 16 sati. Jako mi je žao što naš plan do sada nismo uspjeli realizirati. Prostor za vrtić ne smije biti stambene namjene, mora imati sve papire što se tiče legalizacije da bi se uopće mogla dobiti dozvola za rad. Vjerovali ili ne, u Babinoj Gredi je bio samo jedan pogodan prostor, no sve se zakompliciralo jer papiri nisu uredni. Obišli smo potom najmanje 20 poslovnih i stambenih jedinica, ali nažalost ni jedna ne odgovara zahtjevima za otvaranje dječjeg vrtića - razočarana je ravnateljica. Napominje da nekoliko prostora koji su bili pogodni vlasnici nisu spremni dati u najam jer ne žele potpunu prenamjenu u poslovni prostor.
Traže pomoć
Neki su pristali uz uvjet da se vrtić tijekom ljeta zatvori kako bi oni ondje mogli provoditi godišnji odmor, čemu nije moguće udovoljiti. Čak se razmišljalo i o montažnoj kući. Anić je pozvala mještane Babine Grede, ako u svome vlasništvu imaju prostor koji bi bio pogodan i koji bi udovoljavao navedenim kriterijima, da se jave i pomognu u osiguranju osnovnog preduvjeta za rad dječjeg vrtića.
- Ne bih željela odustati jer vidim da u Babinoj Gredi za vrtićem doista postoji velika potreba. I u Drenovcima je trebalo tri godine da se ljudi naviknu i shvate što je zapravo dječji vrtić, da to nije čuvalište, nego odgojno-obrazovna ustanova. U Babinoj Gredi gospodarstvo je puno razvijenije nego na istoku županjske Posavine, puno više ljudi radi i samim tim i veća je potreba za boravkom djece u vrtiću. Čim pronađem pogodan prostor, odmah krećemo dalje i vjerujem da ćemo u najkraćem roku uspjeti sve odraditi i osigurati uvjete za početak rada vrtića - zaključuje.
Načelnik Babine Grede Josip Krnić nam je rekao da će Općina izraditi i kandidirati projekt gradnje dječjeg vrtića na zemljištu u svome vlasništvu koje ima na adekvatnoj lokaciji. Svjestan je toga da će procedura potrajati najmanje dvije godine, ali napominje da Općina želi osigurati i imati svoj prostor za dječji vrtić. Općina neće biti njegov osnivač jer za to nema financijske mogućnosti, nego će raspisati natječaj i dati ga u koncesiju.

Potreba će biti sve veća
Načelnik općine Krnić napominje da će potreba za dječjim vrtićem u Babinoj Gredi biti sve veća. Naime, veliki broj žena u bliskoj budućnosti će dobiti posao jer se očekuje otvorenje tvornice autodijelova i drvne sortirnice i bit će sve veći problem s čuvanjem i boravkom djece dok im mame rade.
IZVOR

02-11-2017

Tražili da se škola u Babinoj Gredi nazove po maršalu Titu


Nakon što je Zagreb ljetos ostao bez Trga maršala Tita, nekome je palo na pamet njegovim imenom nazvati osnovnu školu u Babinoj Gredi! Predsjedniku Skupštine Vukovarsko-srijemske županije Draženu Milinkoviću (HDZ) stigao je dopis od Općine Babina Greda u kojemu se traži da se na dnevni red sjednice uvrsti zahtjev za preimenovanje Osnovne škole Mijata Stojanovića u Osnovnu školu maršala Tita! U obrazloženju stoji kako je Općinsko vijeće Babine Grede nakon rasprave jednoglasno podržalo prijedlog i donijelo zaključak o promjeni naziva škole. Milinković nam je potvrdio informaciju i priznao da mu je dopis već na prvi pogled bio čudan. Pogrešno je napisano njegovo prezime, a pobrkana su i imena osoba u Županiji kojima je dopis također proslijeđen.

- Shvatio sam da je riječ o provokaciji i igrokazu u nečijoj osobnoj režiji pa mi nije ni palo na pamet taj zahtjev uvrstiti kao točku dnevnog reda na sjednici Županijske skupštine - kazao nam je Milinković.
Kontaktirao je načelnika Babine Grede Josipa Krnića (SDP), koji je ostao zatečen i kazao da prvi put čuje za bilo kakvu inicijativu o preimenovanju škole i da Općina s tim nema nikakve veze. Neugodno iznenađen bio je i predsjednik Općinskog vijeća Jakob Verić (nezavisni), čiji se potpis nalazi u dopisu upućenom na adresu Vukovarsko-srijemske županije, kao osnivača škole. U zaglavlju dopisa stoji naziv Općina Babina Greda, a u sredinu je, kazao nam je Verić, umetnut skenirani list papira s tekstom.
- Netko je krivotvorio moj potpis i iskoristio vjerojatno materijale koje šaljem vijećnicima uz poziv za sjednice Općinskog vijeća ili za polaganje vijenaca u određenim prigodama. Odmah sam nazvao predsjednika Skupštine i rekao mu da s tim dopisom nemam apsolutno nikakve veze, da zahtjev o promjeni naziva škole u Babinoj Gredi nikada nije postojao niti je Općinsko vijeće o tome ikada raspravljalo, što potvrđuju i zapisnici s održanih sjednica - pojašnjava Verić. Poručuje da pojedinci u selu očito nemaju pametnijeg posla, jako im je dosadno pa se igraju s takvim stvarima.

Zamoljen za komentar, općinski načelnik Josip Krnić cijeli je slučaj nazvao “hrvatskim idiotizmom i usijanim glavama pojedinaca u selu.” Inače, Babina Greda je jako uporište SDP-a i jedna od rijetkih općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj ta stranka redovito pobjeđuje na lokalnim izborima. A očito je baš ta činjenica inspirirala autora dopisa koji ju je pokušao zloupotrijebiti prišivajući joj razne konotacije.

VERIĆ ĆE PODNIJETI KAZNENU PRIJAVU
- Podnijet ću kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja i neka policija utvrdi tko stoji iza ovoga. Nikada u životu nisam nikoga tužio, ne znam ni proceduru, ali raspitat ću se i neka institucije pravne države odrade svoj posao. Nije ovo prvi put da mi podmeću. Devetu godinu obnašam dužnost predsjednika Općinskog vijeća i do sada sam svašta doživio i bio izložen raznim napadima, ali čovjek se svaki put iznovice iznenadi kad vidi dokle su pojedinci spremni ići - zaključuje Verić.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 [43] 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>