Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj po datumu objavljene novosti

541 Online novosti

14-01-1913

Čedomorstvo


Iz Babinogrodo javljaju: Ovomjestnoj oružničkoj postaji povjerljivo je prijavljeno još priie 2 godine da se babogredska Ciganka Tonka Nikolić profesionalno bavi protjerivanjem utrobnih plodova, osobito kod djevojaka i mladjih žona.
Dne 31. pr. mj. povjerljivo je opot saobćeno oružničkoj postaji, da se ista Ciganka vidjeva zalaziti u kuću ovomjostne žitoljke Kate Stivaničević. Požuriv se, nebi li još za friška traga uhvatio ciganku na đjelu, odkrije oružnički postajevođnik zaista sam zločin. 16-godišnja djevojka Jozija Peričević iz Kruševice zatrudnjela je. Osjetiv, da će skoro roditi, a u nakani, da zataji porod i diete, dodje u Babinugredu k svojoj sestri Kati Stivaničević. Odmah bi prizvana ciganka Tonka, koja pristupi operaciji, Istu noć porodi Jozija Poričović živo i potpuno razvijeno muško čedo, koje ciganka Tonka uz pripomoć Kate Stivaničević odmah odnose iz sobe, zamota u krpe i ostavi u kućaru (kiljeru) za vrata, gdje je diete odmah u jutro po oružnicima mrtvo pronadjono. Sudbeno-liečničkom razudbom ustanovljeno je, da je diete zlonamjerno ostavljeno nepodvezano pupkovine, te uslied krvarenja morado poginuti. Okrivljene su uhićene i priznaju svoj zločin, to su osim Jozije Peričović, koja se nalazi u kućnoj njezi, predane sudu u Županji.
IZVOR

20-12-2016

Mali proizvođači sira udružuju se i šire pristup tržištu


Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, u suradnji sa Savjetodavnom službom, organizirao je u Babinoj Gredi petodnevnu edukaciju o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima za 20-ak polaznika. Cilj je očuvati tradicionalnu, karakterističnu i izvornu proizvodnju sira i članovima OPG-a omogućiti da kroz stručno osposobljavanje unaprijede proizvodnju. Teorijski dio prezentacije odnosio se na zdravlje sireva, kvalitetu mlijeka, osnove sirarstva, tehnologiju prerade, instrumente za preradu i ispravno označavanje proizvoda. U praktičnom dijelu radilo se više vrsta sireva - polutvrdi, škripavac, kuhani, svježi sir, te drugi mliječni proizvodi, kao što su maslac, aromatizirana sirutka i pripravci od svježeg sira. Kao najveći problem proizvođači su istaknuli tržište.

Svatko za sebe

- Imamo na stotine proizvođača, ali svatko radi za svoje osobne potrebe i ljudi jako teško trže svoje domaće proizvode. Zato idemo ka tome da se udružimo i zajedničkim snagama nešto pokrenemo, da ljudi pokušaju od proizvodnje sira živjeti ili bar dobrim dijelom popunjavati svoj kućni budžet - kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Andrija Matić.
Županija se trudi pomoći proizvođačima u prepoznavanju ključnih procesa proizvodnje i pronalasku načina za plasman proizvoda jer potražnja za sirom premašuje ponudu. Matić napominje da Hrvatska danas potroši više sira nego što ga proizvede i da u tome vidi šansu obiteljskih gospodarstava.
Među polaznicima edukacije bila je i Ana Kesić, koja se već 15 godina bavi proizvodnjom sira. Plasira ga na županjsko tržište, ima svoje stalne kupce i uhodan posao i kaže da je zadovoljna.
- Naši su poljoprivrednici na edukaciji dobili niz različitih informacija, najviše tehnološke prirode, o preradi različitih vrsta sireva, o zakonskoj lekslativi vezano uz objekte koje trebaju imati ako se žele baviti tom proizvodnjom. Zastupljen je bio i dio ekonomskih tema koji je važan za poljoprivredu - kazala je Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe Zagrebačke županije.

Sirarska manifestacija

Edukacija je bila besplatna, a Županija je svim polaznicima dodijelila par bijelih čizama, bijeli radni mantil i bijelu kapu kao simboličnu nagradu za namjeru da proizvode u skladu s prihvatljivim standardima. Vrlo je bitno i to, napominje pročelnik Matić, što polaznici završetkom edukacije stječu dokument kojim su prihvatljiviji za natječaje iz EU izvora, a Županija će, naglasio je, pomoći njihovu kandidaturu. Certifikatom će OPG-ovi podignuti vrijednost svog proizvoda, ali i uspješnost na projektima kojima se namjeravaju prijaviti za dobivanje potpora.
I načelnik Babine Grede Josip Krnić smatra da ljude koje imaju manje OPG-ove treba poticati da ne prodaju mlijeko kao sirovinu, nego da sami rade sir kao dodatni proizvod. Ali da krenu i u proizvodnju začinskog bilja i svega onoga čime ga mogu oplemeniti i od toga proizvoda napraviti brend.
O tome da je Babina Greda, koja u Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjači po stočnome fondu, poznata po proizvodnji sira najbolje svjedoči i lani pokrenuta manifestacija Dani kulina i sira. A zbog važnosti proizvodnje i iskazanog velikog interesa proizvođača, Babogredci su prihvatili prijedlog Županije o održavanju samostalne sirarske manifestacije u Babinoj Gredi, koja će od sljedeće godine biti na županijskoj razini.

Babogredci otišli, ideja o mini sirani propala

Upravitelj zadruge “Babogredski feniks” Mato Petričević podsjeća da je postojao dogovoreni projekat o izgradnji mini pogona za preradu sira koji bi koristili svi zadrugari, ali je u dvije godine čak 700 Babogredaca otišlo iz sela i 30 posto ljudi je napustilo postojeću proizvodnju koju su imali.
IZVOR

27-06-1883

Preuzv. g. biskup Strossmayer na krizmi u kotarih: kopaničkom i županjskom.


Oko 5 sati projuri biskupska kočija kroz oba jur spomenuta slavoluka, kroz dvored školske djece, držeće u rukama male trobojnice, te kroz redove mnogobrojnog klečećeg i blagoslov čekajućeg naroda, put Babinegrede. Pratnju biskupovu sačinjavala povorka od kakovih 15 kola. Kad se kočije ganule, poče burno klicanje naroda i školske mladeži, kojem nebjo ni kraja ni konca. Tek što iz sela izašli, poče i kiša pomalo se spuštati, koja putnike pratila tja do cilja putovanja — Babinegrede.

Na medji babogredako— gundinačkoj dočeka visokog gosta banderium i izaslanici obćine babogredske, sa činovnici i sa honoracijori te velike i bogate obćine. Načelnik paku obćine pozdravi u ime svijuh preuzvišenog g. biskupa sa srdačnom dobrodošlicom. Na to konjanici, kojih bijaše veliki broj, a na čelu ima dva domobranca i jedan husar u vojničkom odielu, obkoliše odmah biskupske kočije i prednja kola pratnje, te duga povorka nastavi put svoj dalje.

Jer je put mjestimice krivudast i uzan, a konji jahača nevjesti urednu jahanju, mogla se lahko kakova nesreća dogoditi. Tako se konj jadnog domobranca oskliznuo na jednom mostu i posrnuo, te ima samo vještini svojoj jahač zahvaliti, da se izbavio iz očite i velike pogibelji. Jednom opet jahaču konj posrnuo, te ga s ledja na zemlju bacio, a konj poplašen, počeo se plesti medju konje prednjih kola, te bi se i opet moglo lahlo nesreća dogoditi, da nije od ustalili jahača u brzo uhvaćen. Iz toga sliedi, da nikako nijo umjestno da pri sličnih sgodah banderium obkoli kola odlikovanoga, jer se pri tom može lahko i nehotice pripetiti kakova nesreća. S toga mislimo, da bi bilo najprikladnije i najsigurnije, kad bi u buduće sličnom prilikom banderium jašio pred kolima odlikovanoga, a to bi imalo i puno više smisla, jer ovako više izgleda da ga eskortiraju, nego da mu počast iskazuju.

U Babinojgredi učinjeno su velike pripreme za sjajni doček nadpastira, ali je to nepozvana kiša većim dielom osujetila.

Visoki gost unišo je u Babinugredu kroz krasno iskićeni slavoluk i u prkos kiši, čekao ga brezbroj naroda u svečanom ruhu, osobito oko crkve i oko župskog dvora. Burno klicanje svjetine postiglo je svoj vrhunac kad je biskupska kočija stala pred Župskim stanom, a u isti mah zasvira u Krajini čuvena guslačka banda štitarska: „ljubimo te naša diko.“ Tanki glasovi proizvadjani od vještih guslača, rek'bi da nadglasiše podmukli rik topovah.
Kiša jo sveudilj još padala, nu čim se je veliki svećenik poslije blagoslova iz crkve vratio u župski dom, obori se ona tolikom žestinom, da bi čovjek mislio oblak se provalio. To je potrajalo preko tri četvrta sata. Što je moglo, sklonulo se pod župske hodnike, a ostali narod udario listom u bieg kud koji mogao.

Rodoljubivi i gostoljubivi župnik vlč. g. Gj Gamprl dao izneti vina na šk-fovo, da so okriepe oni njegovi župljani, koji su se u njegovom domu od kiše zaklonili. Medjutim guslači guslahu i pjevahu rodoljubne pjesme hrvatsko, a kad bi oni umuknuli, prihvatile bi djevojke pjevajući svoje narodne pjesme. Čim je kiša malo prestala, pohrlila odmah sva mladež napolje na tratinu pred župski dvor, a za njimi guslači. Dok si udario dlan o dlan, savilo se veselo kolo, koje sve to više raslo i razvijalo se. Mladjarija ja veselo skakala po mokroj tratini, pripjevajuć si razno kolske poskočice. Narod so počeo opet skupljati, pridošao i jedan gajdaš, te udri onda oduševljeno kolo za kolom, sve do njeko doba noći. Sutradan teklo jo sve svojim redom, kao i u ostalih župah.

Po podne ostavi preuz. g. biskup Babinugredu, te uz veliku pratnju konjanika i kola, uz oduševljeno klicanje naroda, proveze se kroz drugi slavoluk put Štitara. Na granici Štitarskoj čekahu ga kotarski pristav g. Stenzi, župnik Gabro Babić u ime dekanata, obćinsko zastupstvo štitarsko sa mnogimi koli i konjanici. Tu ga pozdravi sa srdačnom dobrodošlicom u ime svećenstva dekanata županjskoga župnik G. Babić, a štitarski obćinski bilježnik u ime obćine štitarske. Tad se poredaše babogredski i štitarski konjanici pred biskupovom kočijom, u za njom nepregledna povorka babogredskih i štitarskih kolah — i sve se krene put Štitara.
IZVOR

23-07-1914

Narodno gospodarstvo


Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini


U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 [43] 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 > >>