Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj novosti po datumu

582 Online novosti

30-12-2016

Od čega će živjeti? Od 1. siječnja u Babinoj Gredi bez otkupa mlijeka


Od nedjelje, 1. siječnja, vlasnik minimljekare Družba u Babinoj Gredi, Pavo Barić, prestaje otkupljivati mlijeko. Nakon što je krajem prošle godine smanjio proizvodnju sira, sada ju je odlučio potpuno prekinuti. Ta nagla odluka šokirala je dugogodišnje kooperante koji žive isključivo od mljekarstva i kojima je to jedini prihod, a najviše su pogođene obitelji u naselju Kladavcu.
- Ovo mi je bio najtužniji i najteži Božić u životu. Kao grom iz vedra neba na Badnjak nam je stigla obavijest od Pave Barića o obustavi otkupa mlijeka, i to već od Nove godine. U potpunom sam šoku! Nikakvog nagovještaja o tako nečemu nije bilo. Noćima ne spavam od brige kamo s mlijekom jer mi na Kladavcu u posebno smo teškoj situaciji - ispričao nam je Vinko Barić, koji ima 12 krava i trenutačno dnevno proizvodi oko 100 litara mlijeka.

Čekaju na Općinu
Naselje Kladavac sedam je kilometara udaljeno od općinskog središta, smješteno uz šumu, na pola puta između Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Vinko kaže da su kontaktirali i Vindiju i Meggle, ali nitko od velikih otkupljivača ne želi dolaziti na Kladavac i svakodnevno se u kamionu truskati makadamskom cestom zbog 300-tinjak litara mlijeka.
- Jedino nam preostaje nadati se da ćemo s Vindijom moći dogovoriti da mlijeko vozimo u oko 17 kilometara udaljene Gundince. To selo, za razliku od Babine Grede, ima otkupnu stanicu za male mljekare, gdje oni svakodnevno dovoze svoje mlijeko u veliki laktofriz i kamion ga potom kupi. Ako nas ne prime u Gundincima, ne znam što ćemo, drugog izlaza nemamo osim da rasprodajemo stoku i počnemo živjeti od socijalne pomoći - očajan je kladavački mljekar, koji napominje da ljudi imaju kredite i da su sada na koljenima. Dodaje da je razočaran i izostankom reakcije općinske vlasti koja zatvara oči pred takvim problemima i koja se svojih sumještana sjeti jedino kada treba pokupiti glasove.

Uništila ih politika
Vlasnik minimljekare Družba Pavo Barić jučer nam je rekao da je odlučio napraviti stanku i dobro razmisliti o svemu.
- Nakon 21 godine neprekidnog rada, bez ijednog slobodnog dana, i stalne borbe za tržište s nelojalnom konkurencijom, ali i onima koji mi od samog početka rada podmeću i zatvaraju mljekaru, odlučio sam se malo povući. Mjesec, dva otići ću na godišnji odmor. Moram napraviti neku rekonstrukciju i vidjeti što i kako dalje, hoću li i kada ponovno početi rad i na koji način. Žao mi je tih ljudi od kojih sam otkupljivao mlijeko, posebice su u teškoj situaciji proizvođači s Kladavca, pokušavam pronaći način kako s njima nastaviti suradnju. Ali jednostavno si moram uzeti malo vremena - poručuje Barić.
Ljudi su mu, kaže, u mljekaru svako jutro dovozili mlijeko od sedam do osam sati, a druge otkupljivače moraju satima čekati jer ne znaju kada će naići. Kaže da je situacija u mljekarstvu katastrofalna i nije nimalo optimističan. Tvrdi da se događa upravo ono na što je prije desetak godina i upozoravao, kada su ga mnogi zbog toga dočekivali na nož, a to je da nestaju mali proizvođači i da selo umire - uništila ih je politika.
IZVOR

01-10-1911

Novosti


Utopili te konji
Babogredski žitelj Vlada Knežević vozeč se uz Savu htjede da napoji konje. Utjera ih u Savu ne znajuć da je odmah pri kraju dubljina. Brzica zahvati i konje i kola tako, da se sam on teškom mukom spasio, dok su se konji vrijedni 1.000 K. utopili u Savi.

Tučnjava.
Đuro i Mato Babić iz Babinegrede baš se dobro razveseliše i ponapiše u gostioni. Veselje završiše svadjom se izvodi i u tučnjavu.
— Mata povadi nož da će Đuru, a ovaj ti ne bude lijen, dohvati od nekog motiku pa ti mog Matu ošamari čestito po glavu. Presjekao mu nos i cijeli obraz naneo mu tešku, životu pogibeljnu ozlijedu. Izgovara se dakako pijanstvom.
— Istodobno veselili se u gostioni i žitelji Antun Kuković. Mika Zolić. Baća Antun se dobro pripio koju zgodu upotrebi Mika i izvadi mu iz džepa novčarku sa 30 K novaca. Prizvana oružniška obhoda pronašla je novac skup sa novčarkom. — Mika pijan — dakako da ne doznaje od kuda se stvorila u njega tuđa novčarka i novac.
IZVOR

14-01-1913

Čedomorstvo


Iz Babinogrodo javljaju: Ovomjestnoj oružničkoj postaji povjerljivo je prijavljeno još priie 2 godine da se babogredska Ciganka Tonka Nikolić profesionalno bavi protjerivanjem utrobnih plodova, osobito kod djevojaka i mladjih žona.
Dne 31. pr. mj. povjerljivo je opot saobćeno oružničkoj postaji, da se ista Ciganka vidjeva zalaziti u kuću ovomjostne žitoljke Kate Stivaničević. Požuriv se, nebi li još za friška traga uhvatio ciganku na đjelu, odkrije oružnički postajevođnik zaista sam zločin. 16-godišnja djevojka Jozija Peričević iz Kruševice zatrudnjela je. Osjetiv, da će skoro roditi, a u nakani, da zataji porod i diete, dodje u Babinugredu k svojoj sestri Kati Stivaničević. Odmah bi prizvana ciganka Tonka, koja pristupi operaciji, Istu noć porodi Jozija Poričović živo i potpuno razvijeno muško čedo, koje ciganka Tonka uz pripomoć Kate Stivaničević odmah odnose iz sobe, zamota u krpe i ostavi u kućaru (kiljeru) za vrata, gdje je diete odmah u jutro po oružnicima mrtvo pronadjono. Sudbeno-liečničkom razudbom ustanovljeno je, da je diete zlonamjerno ostavljeno nepodvezano pupkovine, te uslied krvarenja morado poginuti. Okrivljene su uhićene i priznaju svoj zločin, to su osim Jozije Peričović, koja se nalazi u kućnoj njezi, predane sudu u Županji.
IZVOR

20-12-2016

Mali proizvođači sira udružuju se i šire pristup tržištu


Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, u suradnji sa Savjetodavnom službom, organizirao je u Babinoj Gredi petodnevnu edukaciju o proizvodnji sira na obiteljskim gospodarstvima za 20-ak polaznika. Cilj je očuvati tradicionalnu, karakterističnu i izvornu proizvodnju sira i članovima OPG-a omogućiti da kroz stručno osposobljavanje unaprijede proizvodnju. Teorijski dio prezentacije odnosio se na zdravlje sireva, kvalitetu mlijeka, osnove sirarstva, tehnologiju prerade, instrumente za preradu i ispravno označavanje proizvoda. U praktičnom dijelu radilo se više vrsta sireva - polutvrdi, škripavac, kuhani, svježi sir, te drugi mliječni proizvodi, kao što su maslac, aromatizirana sirutka i pripravci od svježeg sira. Kao najveći problem proizvođači su istaknuli tržište.

Svatko za sebe

- Imamo na stotine proizvođača, ali svatko radi za svoje osobne potrebe i ljudi jako teško trže svoje domaće proizvode. Zato idemo ka tome da se udružimo i zajedničkim snagama nešto pokrenemo, da ljudi pokušaju od proizvodnje sira živjeti ili bar dobrim dijelom popunjavati svoj kućni budžet - kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ Andrija Matić.
Županija se trudi pomoći proizvođačima u prepoznavanju ključnih procesa proizvodnje i pronalasku načina za plasman proizvoda jer potražnja za sirom premašuje ponudu. Matić napominje da Hrvatska danas potroši više sira nego što ga proizvede i da u tome vidi šansu obiteljskih gospodarstava.
Među polaznicima edukacije bila je i Ana Kesić, koja se već 15 godina bavi proizvodnjom sira. Plasira ga na županjsko tržište, ima svoje stalne kupce i uhodan posao i kaže da je zadovoljna.
- Naši su poljoprivrednici na edukaciji dobili niz različitih informacija, najviše tehnološke prirode, o preradi različitih vrsta sireva, o zakonskoj lekslativi vezano uz objekte koje trebaju imati ako se žele baviti tom proizvodnjom. Zastupljen je bio i dio ekonomskih tema koji je važan za poljoprivredu - kazala je Anđelka Pejaković iz Savjetodavne službe Zagrebačke županije.

Sirarska manifestacija

Edukacija je bila besplatna, a Županija je svim polaznicima dodijelila par bijelih čizama, bijeli radni mantil i bijelu kapu kao simboličnu nagradu za namjeru da proizvode u skladu s prihvatljivim standardima. Vrlo je bitno i to, napominje pročelnik Matić, što polaznici završetkom edukacije stječu dokument kojim su prihvatljiviji za natječaje iz EU izvora, a Županija će, naglasio je, pomoći njihovu kandidaturu. Certifikatom će OPG-ovi podignuti vrijednost svog proizvoda, ali i uspješnost na projektima kojima se namjeravaju prijaviti za dobivanje potpora.
I načelnik Babine Grede Josip Krnić smatra da ljude koje imaju manje OPG-ove treba poticati da ne prodaju mlijeko kao sirovinu, nego da sami rade sir kao dodatni proizvod. Ali da krenu i u proizvodnju začinskog bilja i svega onoga čime ga mogu oplemeniti i od toga proizvoda napraviti brend.
O tome da je Babina Greda, koja u Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjači po stočnome fondu, poznata po proizvodnji sira najbolje svjedoči i lani pokrenuta manifestacija Dani kulina i sira. A zbog važnosti proizvodnje i iskazanog velikog interesa proizvođača, Babogredci su prihvatili prijedlog Županije o održavanju samostalne sirarske manifestacije u Babinoj Gredi, koja će od sljedeće godine biti na županijskoj razini.

Babogredci otišli, ideja o mini sirani propala

Upravitelj zadruge “Babogredski feniks” Mato Petričević podsjeća da je postojao dogovoreni projekat o izgradnji mini pogona za preradu sira koji bi koristili svi zadrugari, ali je u dvije godine čak 700 Babogredaca otišlo iz sela i 30 posto ljudi je napustilo postojeću proizvodnju koju su imali.
IZVOR

27-06-1883

Preuzv. g. biskup Strossmayer na krizmi u kotarih: kopaničkom i županjskom.


Oko 5 sati projuri biskupska kočija kroz oba jur spomenuta slavoluka, kroz dvored školske djece, držeće u rukama male trobojnice, te kroz redove mnogobrojnog klečećeg i blagoslov čekajućeg naroda, put Babinegrede. Pratnju biskupovu sačinjavala povorka od kakovih 15 kola. Kad se kočije ganule, poče burno klicanje naroda i školske mladeži, kojem nebjo ni kraja ni konca. Tek što iz sela izašli, poče i kiša pomalo se spuštati, koja putnike pratila tja do cilja putovanja — Babinegrede.

Na medji babogredako— gundinačkoj dočeka visokog gosta banderium i izaslanici obćine babogredske, sa činovnici i sa honoracijori te velike i bogate obćine. Načelnik paku obćine pozdravi u ime svijuh preuzvišenog g. biskupa sa srdačnom dobrodošlicom. Na to konjanici, kojih bijaše veliki broj, a na čelu ima dva domobranca i jedan husar u vojničkom odielu, obkoliše odmah biskupske kočije i prednja kola pratnje, te duga povorka nastavi put svoj dalje.

Jer je put mjestimice krivudast i uzan, a konji jahača nevjesti urednu jahanju, mogla se lahko kakova nesreća dogoditi. Tako se konj jadnog domobranca oskliznuo na jednom mostu i posrnuo, te ima samo vještini svojoj jahač zahvaliti, da se izbavio iz očite i velike pogibelji. Jednom opet jahaču konj posrnuo, te ga s ledja na zemlju bacio, a konj poplašen, počeo se plesti medju konje prednjih kola, te bi se i opet moglo lahlo nesreća dogoditi, da nije od ustalili jahača u brzo uhvaćen. Iz toga sliedi, da nikako nijo umjestno da pri sličnih sgodah banderium obkoli kola odlikovanoga, jer se pri tom može lahko i nehotice pripetiti kakova nesreća. S toga mislimo, da bi bilo najprikladnije i najsigurnije, kad bi u buduće sličnom prilikom banderium jašio pred kolima odlikovanoga, a to bi imalo i puno više smisla, jer ovako više izgleda da ga eskortiraju, nego da mu počast iskazuju.

U Babinojgredi učinjeno su velike pripreme za sjajni doček nadpastira, ali je to nepozvana kiša većim dielom osujetila.

Visoki gost unišo je u Babinugredu kroz krasno iskićeni slavoluk i u prkos kiši, čekao ga brezbroj naroda u svečanom ruhu, osobito oko crkve i oko župskog dvora. Burno klicanje svjetine postiglo je svoj vrhunac kad je biskupska kočija stala pred Župskim stanom, a u isti mah zasvira u Krajini čuvena guslačka banda štitarska: „ljubimo te naša diko.“ Tanki glasovi proizvadjani od vještih guslača, rek'bi da nadglasiše podmukli rik topovah.
Kiša jo sveudilj još padala, nu čim se je veliki svećenik poslije blagoslova iz crkve vratio u župski dom, obori se ona tolikom žestinom, da bi čovjek mislio oblak se provalio. To je potrajalo preko tri četvrta sata. Što je moglo, sklonulo se pod župske hodnike, a ostali narod udario listom u bieg kud koji mogao.

Rodoljubivi i gostoljubivi župnik vlč. g. Gj Gamprl dao izneti vina na šk-fovo, da so okriepe oni njegovi župljani, koji su se u njegovom domu od kiše zaklonili. Medjutim guslači guslahu i pjevahu rodoljubne pjesme hrvatsko, a kad bi oni umuknuli, prihvatile bi djevojke pjevajući svoje narodne pjesme. Čim je kiša malo prestala, pohrlila odmah sva mladež napolje na tratinu pred župski dvor, a za njimi guslači. Dok si udario dlan o dlan, savilo se veselo kolo, koje sve to više raslo i razvijalo se. Mladjarija ja veselo skakala po mokroj tratini, pripjevajuć si razno kolske poskočice. Narod so počeo opet skupljati, pridošao i jedan gajdaš, te udri onda oduševljeno kolo za kolom, sve do njeko doba noći. Sutradan teklo jo sve svojim redom, kao i u ostalih župah.

Po podne ostavi preuz. g. biskup Babinugredu, te uz veliku pratnju konjanika i kola, uz oduševljeno klicanje naroda, proveze se kroz drugi slavoluk put Štitara. Na granici Štitarskoj čekahu ga kotarski pristav g. Stenzi, župnik Gabro Babić u ime dekanata, obćinsko zastupstvo štitarsko sa mnogimi koli i konjanici. Tu ga pozdravi sa srdačnom dobrodošlicom u ime svećenstva dekanata županjskoga župnik G. Babić, a štitarski obćinski bilježnik u ime obćine štitarske. Tad se poredaše babogredski i štitarski konjanici pred biskupovom kočijom, u za njom nepregledna povorka babogredskih i štitarskih kolah — i sve se krene put Štitara.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 [51] 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>