poredaj novosti po datumu

583 Online novosti

27-06-1883

Preuzv. g. biskup Strossmayer na krizmi u kotarih: kopaničkom i županjskom.

Oko 5 sati projuri biskupska kočija kroz oba jur spomenuta slavoluka, kroz dvored školske djece, držeće u rukama male trobojnice, te kroz redove mnogobrojnog klečećeg i blagoslov čekajućeg naroda, put Babinegrede. Pratnju biskupovu sačinjavala povorka od kakovih 15 kola. Kad se kočije ganule, poče burno klicanje naroda i školske mladeži, kojem nebjo ni kraja ni konca. Tek što iz sela izašli, poče i kiša pomalo se spuštati, koja putnike pratila tja do cilja putovanja — Babinegrede.

Na medji babogredako— gundinačkoj dočeka visokog gosta banderium i izaslanici obćine babogredske, sa činovnici i sa honoracijori te velike i bogate obćine. Načelnik paku obćine pozdravi u ime svijuh preuzvišenog g. biskupa sa srdačnom dobrodošlicom. Na to konjanici, kojih bijaše veliki broj, a na čelu ima dva domobranca i jedan husar u vojničkom odielu, obkoliše odmah biskupske kočije i prednja kola pratnje, te duga povorka nastavi put svoj dalje.

Jer je put mjestimice krivudast i uzan, a konji jahača nevjesti urednu jahanju, mogla se lahko kakova nesreća dogoditi. Tako se konj jadnog domobranca oskliznuo na jednom mostu i posrnuo, te ima samo vještini svojoj jahač zahvaliti, da se izbavio iz očite i velike pogibelji. Jednom opet jahaču konj posrnuo, te ga s ledja na zemlju bacio, a konj poplašen, počeo se plesti medju konje prednjih kola, te bi se i opet moglo lahlo nesreća dogoditi, da nije od ustalili jahača u brzo uhvaćen. Iz toga sliedi, da nikako nijo umjestno da pri sličnih sgodah banderium obkoli kola odlikovanoga, jer se pri tom može lahko i nehotice pripetiti kakova nesreća. S toga mislimo, da bi bilo najprikladnije i najsigurnije, kad bi u buduće sličnom prilikom banderium jašio pred kolima odlikovanoga, a to bi imalo i puno više smisla, jer ovako više izgleda da ga eskortiraju, nego da mu počast iskazuju.

U Babinojgredi učinjeno su velike pripreme za sjajni doček nadpastira, ali je to nepozvana kiša većim dielom osujetila.

Visoki gost unišo je u Babinugredu kroz krasno iskićeni slavoluk i u prkos kiši, čekao ga brezbroj naroda u svečanom ruhu, osobito oko crkve i oko župskog dvora. Burno klicanje svjetine postiglo je svoj vrhunac kad je biskupska kočija stala pred Župskim stanom, a u isti mah zasvira u Krajini čuvena guslačka banda štitarska: „ljubimo te naša diko.“ Tanki glasovi proizvadjani od vještih guslača, rek'bi da nadglasiše podmukli rik topovah.
Kiša jo sveudilj još padala, nu čim se je veliki svećenik poslije blagoslova iz crkve vratio u župski dom, obori se ona tolikom žestinom, da bi čovjek mislio oblak se provalio. To je potrajalo preko tri četvrta sata. Što je moglo, sklonulo se pod župske hodnike, a ostali narod udario listom u bieg kud koji mogao.

Rodoljubivi i gostoljubivi župnik vlč. g. Gj Gamprl dao izneti vina na šk-fovo, da so okriepe oni njegovi župljani, koji su se u njegovom domu od kiše zaklonili. Medjutim guslači guslahu i pjevahu rodoljubne pjesme hrvatsko, a kad bi oni umuknuli, prihvatile bi djevojke pjevajući svoje narodne pjesme. Čim je kiša malo prestala, pohrlila odmah sva mladež napolje na tratinu pred župski dvor, a za njimi guslači. Dok si udario dlan o dlan, savilo se veselo kolo, koje sve to više raslo i razvijalo se. Mladjarija ja veselo skakala po mokroj tratini, pripjevajuć si razno kolske poskočice. Narod so počeo opet skupljati, pridošao i jedan gajdaš, te udri onda oduševljeno kolo za kolom, sve do njeko doba noći. Sutradan teklo jo sve svojim redom, kao i u ostalih župah.

Po podne ostavi preuz. g. biskup Babinugredu, te uz veliku pratnju konjanika i kola, uz oduševljeno klicanje naroda, proveze se kroz drugi slavoluk put Štitara. Na granici Štitarskoj čekahu ga kotarski pristav g. Stenzi, župnik Gabro Babić u ime dekanata, obćinsko zastupstvo štitarsko sa mnogimi koli i konjanici. Tu ga pozdravi sa srdačnom dobrodošlicom u ime svećenstva dekanata županjskoga župnik G. Babić, a štitarski obćinski bilježnik u ime obćine štitarske. Tad se poredaše babogredski i štitarski konjanici pred biskupovom kočijom, u za njom nepregledna povorka babogredskih i štitarskih kolah — i sve se krene put Štitara.
IZVOR

---

23-07-1914

Narodno gospodarstvo

Ovogodišnja žetva u Posavini je najslabije ruke. Što se samo zamisliti može. Žetva neće gdje-kojemu odbaciti niti zasijano sjeme, a mnogima se i ne isplati trud oko žetve. Uzrok je tomu mokro proljeće koje pogoduje svakovrsnom korovu koji preotme mah, a vodurine uguše žitarice.

Mi se možemo nadati samo onda dobroj ljetini, kada je sušno proljeće. Ni najjača suša našem podvodnom zemljištu ne može nahuditi, ali zato voda uništuje žitarice, a pogoduje korovu. Mnogi i mnogi od naših posiednika kosi svoje njive, dovozi na hrpe i zapaljuje ovogodišnji plod svoie muke jer mu se ne isplaćuje vršiti ga. Mnogi će, osobito siromašniji, ili čije je zemljište više vodi izvrženo, ostati ove godine bez kruha. Jedina su nada još kukuruzi, ako i ti do ruke dodje.

Voće, koga je ovdje u svakoj kući u izobilju, dobro jc urodilo, osobito kaisije, jabuke i kruške. I šljiva će biti dosta, jer im nijesu gusjenice nahudile.
U našoj Posavini rodi na pretek voća. da ga se mnogo svakegodine izvaža. Prekupci, osobito iz Bačke i Banata, hrle preko cijeloga lieta u naša sela. Cijele povorke i nizovi kola punih voćem, danomice preplavljuju naše putove i sela, izvažajuć dobro naše voće na ugarska i susjedna gradska tržišta. No ne samo Bačvani i muslimani susjedne Bosne prekupci su našega voća, koje na vagone izvažaju na velika tržišta. Ove je godine sve to posve izostalo, a tim i narod ovaj u veliko šttuje. Uzrok je tomu pošasno zavladala slinavka i šap u ciieloj okolici tako, da je takorekuć sav kolni promet spriječen u toliko, što se ništa u- kolima, a prema tomu ni voća, izvažati ne smije. Posebne stražo na najprometnijim cestama budno paze da se pošast ne bi razniela u nezaražene kraieve.

Kako ali naš seljak ne ima sposobnosti, da sam želieznicom svoj urod voća eksportira i da tržištima unovčuje, štetva usliied toga vrlo nnogo. Kaisije, koje se svake godine na jagmu i po 40 fil. po kilogram na licu mjesta od prekupaca plaćale, danas se bacaju u rakiju. što još dosele nije bivalo.

Vašari su u svim okolnim kotarevima uslijed pošasno zavladale slinavke i šapa za sva goveda svinje (i ostale papkare) posve obustavljeni, pa nije moći i ono malo svinja i goveda, što je od metilja poštedjeno ostalo, unovčiti. Kad seljak nema vašara i ne kupuje ništa, pa tako ni trgovac ni obrtnik ništa ne prodate tako da je nastao, uz vrlo lošu žetvu, i potpuni zastoj na svim tržištima ma ove okolice. Takovo je eto gospodarsko stanje ove okolice.
IZVOR

---

13-07-1914

Pokret za odvoditi«! u Posavini

U broju 97. »Novosti« od 8. travnja o. g. javio se već vaš dopisnik Iz Županje o jadnom gospodarskom stanju našega kotara. Vaš dopisnik je pravo naveo, da je voda najveći neprijatelj ovoga puka. Voda nas gnjavi, ona nas svake godine sve više uništuje. I ova nas godina nije poštedila. Cijelo proljeće voda nas topi tako da se kukuruzi na potopljenom zemljištu tek koncem lipnja mogoše sijati a veći dio zemljišta ostao je i ne posijan jer za kukuruz već prekasno, a prije radi vode nije bilo moguće sijati. Da li će i ovo malo zasijano do ruke doći — dozrijeti — vrlo je dvojbeno. Nastupi li kišovito vrijeme, izlije li Sava, eto nevolje gotove, otplavit će nam svu trud i muku. Sav narod ividja zato, da je uredjenje Save, a naročito kanalizacija vitalno pitanje naše.
Apel narodni našao je odziva. Naš narodni zastupnik Kutuzović zainteresovao je cijelu našu javnost, a naročito je stao u sporazumno djelovanje sa narodnim zastupnicima bošnjačkog, djakovačkog i garčinskog izbornog kotara, koji su zajedničkim narodnim potrebama odvodnje i kanalizacije interesirani stupili u zajedničku akciju, naročito zato, jer područjem tili izbornih kotareva teku pritoci Savini: Bosut, Bidj, Berava i Bitulja, koji narodu najviše štete poplavom nanašaju- Zato je zastupnik Kutuzović dne 28 lipnja održao u to ime u Babinoj gredi vrlo brojno posjećeni javni sastanak izbornika i posjednika ove okolice. Prisutno je bilo oko 500 interesenata uz živo sudjelovanje i svih okolnih sela i općina.

Na temelju stvarnog razlaganja zastupnika Kutuzovića stvorila je skupština jednoglasno slijedeći zaključak:-
»Umoljava se vis. kr. zemalj. vlada i visoki sabor, da se što skorije donese zakon o osušenju vodnoga područja uredjenjem i proširenjem kanala i potoka, naročito Bosuta, Bidja, Bltulje, Berave, Dorova itd. uz osiguranje potrebne glavnice iz zemaljsklh sredstava i brodske imovne opčine, koja će se svota naknadno, kad radnje budu gotove i osušeno tlo boljoj kulturi privedeno, a višegodišnljim obrocima razdijeljeno ubirati od interesenata u koliko će njih teretiti i to tako, da doprinos bude u razmjeru sa koristi osušenoga područja«.

Skupština usvaja nadalje predlog zast. Kutuzovića, da bi i općinska zastupstva upravnih općina: Babinagreda, Cerna, Retkovci, Ivankovo, Mikanovcl, Vodjnci, Gundinci, Sikirevci i Šamac u svojim općinskim sjednicama stvorili zaključke istoga smisla, te ih putem pretpostavljenih oblasti podastrli vis. kr. zem. vladi.

Kako i nar. zastupnici navedenih susjednih izbornih kotareva podupiraju analognu akciju, nade je da će im trud biti okrunjen i uspjehom, pa će i narodu ove okolice, bude li kanalizacija zaista provedena, gospodarstveno se pridići, a tim mu u velike i materijalno pomoženo.
IZVOR

---

04-05-1913

Nova organizacija saveza hrv. obrtnika u Babinojgredi

Na poticaj mjestne organizacije ii Županji obdržavala se je u Četvrtak dne 1. svibnja t. g. po podne u Babinojgredi u gostioni Šadeka, obrtnička skupština u svrhu ustrojenja mjesne organizacije. Na skupštini je bio pročelnik županjske organizacije g. Tomo Škender sa još 8 članova iste organizacije i tajnik vinkovačke organizacije g. Ante Rott. Skupština je bila dobro posjećena.

Gosp. Skender otvara kao sazivač skupštinu pozdravlja sve prisutne pročita dnevni red i razlaže svrhu skupštine, te preda tajniku županjske organizacije g. Aci Benakoviću riječ da izvjesti o predstojećim izborima za okružnu blagajnu, te o okružnim blagajnima uopće koje se predavanje uzima s odobranjem na znanje.
U istom predmetu govori još i tajnik vinkovačke organizacije, te se jednoglasno primaju postavljeni kandidati.
O svrhi i organizaciji saveza hrvatskih obrtnika u opšte, izvješćuje opširno g. Ante Rott koji ujedno rastumači i pravila saveza. Ovo se je izvješće, takodje je s odobravanjem na znanje uzelo.

Na poziv za upis u savez i ustrojenje mjesne organizacije i u Babinoj-gredi, koji predlog s lijepim i vrlo stvarnim govorom potkrepljujući i delegat i bivši narodni zastupnik velemožni gosp. Miško Kutuzović. Upisao se je odmah lijepi broj obrtnika iz Babinegrede i prisutni obrtnici iz Sl. Šamca.
Za povjerenike u Babinojgredi izabrani su g. Jakob Verič i Mijo Friedl, a za Sl. Šamac g. Jakob Sekulić i Tomo Jagić-
IZVOR

---

12-07-1908

Kradja dukata

Djevojci Kati Verić iz Babinegrede, ukradeno je prošle Nedjelje iz zatvorenoga kućara 16 malih dukata, što no ih je pod vratom nosila. Opravdana je sumnja pala na momka Lovru Kopića koji je taj dan viđjevan u njenom dvorištu, ali je sva najpomnija potraga, ostala bez uspjeha.


Junak iz Like Marijan Matijević u Babinojgredi

Glasoviti taj hrvatski atlela pohodio je netom što je izašao iz tamnice i Babinugredu, gdje je dne 3. i 4. o. mj. davno vrlo uspjele svoje produkcije. Mnooštvo svijeta divilo se njegovoj divskoj upravo snagi, koju ni 8 mjesečni zatvor nije mogao skršiti. Zanimanje u cijelom selu toga našega junaka, bilo je očevidno.
— Dizanje tereta, savijanje željeza rukama, zubima sve je to njemu puka šala što nedvojbeno odaje njegovu upravo nad-narodnu snagu. Pravi Kraljević Marko. Mi se Hrvati možemo punim pravom ponositi našim Marijanom, pa ga svi i svagdje najtoplije preporučamo.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 [52] 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>