Novosti online

- klikni na foto za više -

 




poredaj po datumu objavljene novosti

541 Online novosti

12-01-1878

Poplava u slavonskoj krajini


— 0 poplavi u slavonskoj krajini stigle sa .N.
N.* slieđeće viesti dne 26. i 27. t. m.: Glavna je cesta
od jutros kod Varoši blizu kod Broda 40 centimetarah
pod vodom. Voda teče prama Brodu. Izmedju Broda
i Oriovca prekinut je savez. Kod Nimacah, Otoka, Privlake, Cerne i Vinkovacah izašle su nutarnje vode.
Za Brod i ostale predspomenuta mjesta neima ipak
dosad još nikakve pogibelji. U Kobašu, Dubočcu Zbiegu
radi kod nasipah i pomaže žiteljstvu 7 teglećih ladjah,
14 ćamacah i jedan prevozni brod. U Banovce Bebrinu
i Kute poslana je u jednom pontonu i u dva čamca
hrana, koji je nekojim žiteljem bila prilično iztekla.


U garčmskom kotaru proteže se poloj od Sikiravacah iza selah Velike Kupanice, Sapacah, Ruščice
prama Brodu. Parobrodi pretražuju prodore kod nasipah izpod Broda, vozeć ujedno potrebitu hrane u poplavljena sela. Do sad još od nikud nije javljeno, da je gdje tko životom postradao. Marha i gibivi imetak preneseni su, koliko viesti dosižu, n sjegurnost. Voda je kod Broda za tri centrimetra opala nasupret pak rastu
još sveudilj nutarnje vode. Tako su nutarnje vode narastle kođ Duboćca za 25 centimetarah, a u Banovcih i Bebrini za 30 centimetarah. Iz Šamca javljaju, da vise Dubočice Sava provalila nasip 16 metarah široko. Babinagreda da je dilomice pod vodom. Voda bi mogla u nekojih poplavljenih pređjelih obzirom na njihov niži položaj naprama običnoj površini savske vode još dalje vremena ostati. A to će biti po svoj prilici u čitavom Jelasovu polju, a Bičkompolju.


Dalje javljaju N. N. U županjskon kotaru prodrti su nasipi kod Bošnjakah i Županja na jednom mjestu, kod Štitara na dva mjesta, kod Babinegrede i Samca na jednom mjestu, a poplavljene su obćine Bošnjaki, Županja, Štitar, Babinagreda, Samac i Sikirevci. Sa poplavljenimi seli obći se u čamcih .Jedan
splavni most i dva pontona u Štitaru, jedna tegleća ladja i dva pontona pomažu u Županji, jedna tegleća ladja i parobrod u Šamcu. Sa savski mlinah oduzeti su razpoloživi čamci te poslani u poplavljena sela.

Povrh tega počelo je i samo žiteljstvo a poplavljenih selih graditi čamce.


Poplava ceste izmeđju Andrievacah i Garčina nastala je uslied toga što je savski nasip povrh sela Svilaja prodrt. U poplavljena sela Zoljane, Stružane, Sredance, Divvoševce i Kopanicu, u garčinskom kotaru, odaslana su tri pontona i osam ćamacah, da žiteljstvu pomažu. U selih Mačkovcu i Dolini, u gradiškom kotaru, leže kuće jedan metar i pol pod vodom.
IZVOR



24-03-2012

Babogredci žele festival bećarca i muzej Šokadije


Udruga za promicanje i očuvanje šokačke baštine "Šokadija" Babina Greda već godinama je poznata diljem Hrvatske kao veliki promicatelj šokačke baštine i kulture, jer njihovi su "Stanarski susreti" u kolovozu proteklih devet godina okupljali brojne natjecatelje, stanare i stanarice, ali i poznate osobe iz javnog i političkog života. A ove bi godine, doznajemo od predsjednika Ilije Babića, mogli u svome mjestu organizirati i festival bećarca.
- Razmišljamo i pregovaramo o tome s gospodinom Ferićem, jer željeli smo obogatiti manifestaciju Konji bijelci koju tradicionalno organiziraju naša Konjogojstvena udruga i Općina Babina Greda. Uspijemo li u naumu, festival bećarca bi se održao uoči te manifestacije u lipnju - najavio je Babić koji je kao predsjednik "Šokadije" ovih dana iznimno zadovoljan što im je matična općina dala prostore nekadašnje zdravstvene ambulante na korištenje.
- Sada kada imamo prostor ubrzano počinjemo raditi na ideji koja postoji već duže vrijeme. Željeli bismo imati muzej u Babinoj Gredi, jer krajnji je trenutak da krenemo s obilaskom naših tavana i dvorišta - dodaje Babić i pojašnjava kako se njihovim selom već dugo šeću ljudi koji znaju vrijednosti starih šokačkih stvari, etnograđe, tkalačkih stanova... Stoga je u "Šokadiji" promišljanje usmjereno k tome da se sve to sačuva, da se na jednome mjestu uredi prava djevojačka soba, stara kuhinja i slično.
- Neka naša djeca vide kako se nekada živjelo, čime se nekada koristilo i služilo - dodaje Babić.

U udruzi planiraju jedan prostor i za građu iz doba Vojne krajine, za povijest Babine Grede i poznate Babogredce. A da ozbiljno i misle i rade, potvrđuje i podatak da su restaurirali grb Vojne krajine koji će darovati općini i koji će 23. travnja, na Dan općine Babina Greda, biti svečano otkriven na ulazu u općinsku zgradu.
IZVOR

20-03-2012

Uhvaćeni maloljetnici zbog 11 provala i pokušaja provala


Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad četvoricom maloljetnika iz Županje i Babine Grede starosti od 14 do 17 godina utvrđeno je da su od prosinca 2011. do 19. ožujka ove godine počinili ukupno jedanaest kaznenih djela provale i pokušaja provale i to sve na području Babine Grede, priopćila je PU vukovarsko-srijemska.


Objekt njihovih provala bio je kiosk, prostorije općine, frizerski salon, više ugostiteljskih objekata, veterinarska ambulanta te prostorije NK „Šokadije“, čime je oštećenim osobama pričinjena ukupna materijalna šteta od petnaestak tisuća kuna. Sva četvorica maloljetnika kazneno su prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Vukovaru radi počinjenih kaznenih djela teške krađe i teške krađe u pokušaju


IZVOR



17-03-2012

Sajam konja Od Đurđeva do Miolja


Mještanima županjskog, ali i slavonskobrodskog kraja, dobro je poznato kako Općina Babina Greda dva puta u mjesecu, 10. i 25., organizira sajmove robe i stoke. Kako je to selo poznato po velikim zaljubljenicima u konje i uzgajivačima još iz doba Vojne krajine, a danas i po poznatoj konjičkoj priredbi Konji bijelci, na inicijativu Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine “Šokadija” Babina Greda od 25. travnja počet će i prodajni sajam konja svih pasmina pod nazivom “Od Đurđeva do Miolja”. Kako ističe načelnik Općine Babina Greda, Josip Krnić, želja im je da tako omoguće prodaju ili kupnju grla, rasplodnih kobila ili pastuha za koje postoji interes.
Prvi bi sajam održali 25. travnja i tako nastavili sve do posljednjeg u ovoj godini, 25. rujna.
Sajam će se održavati na lokaciji pokraj hipodroma, a konji će biti izloženi na vezovima ispod nadstrešnica, redoslijedom kako budu pristizali. Poželjno je da rodovnici grla budu izvješeni na stupove pokraj veza. Svi uzgajivači moraju za svako grlo imati putni list te potvrdu o urednoj krvnoj slici, koje će na ulazu pregledati veterinarska služba.
Ulazak na prvi sajam bit će slobodan, a svakog idućeg naplaćivat će se 10 kuna po grlu. Iz Općine Babina Greda i Udruge za promicanje i očuvanje šokačke baštine “Šokadija” Babina Greda mole sve uzgajivače da izlože i ponude što više svojih grla i omoguće ljubiteljima i potencijalnim novim uzgajivačima kupnju tih plemenitih životinja.
IZVOR

06-03-2012

Mrkonjići odlučili proširiti stado kupivši još 48 goveda


I dok mljekari posljednjih dana tvrde da su na koljenima jer uz ponuđenu otkupnu cijenu mlijeka neće moći opstati, ima i drukčijih primjera, koji pokazuju da se i od proizvodnje mlijeka može pristojno živjeti. Jedan od njih je i Marko Mrkonjić iz Babine Grede, koji se sa suprugom Ljubicom već godinama uspješno bavi mljekarstvom i uzgojem tovne junadi te ratarskom proizvodnjom industrijskog i krmnog bilja.
Mrkonjići su odlučili, i u ovim za mljekare turbulentnim vremenima, proširiti svoju farmu, udvostručiti broj grla i povećati proizvodnju mlijeka. Uz postojećih 50, kupili su 48 novih grla raznih kategorija goveda, od teladi do krava muzara, koje se u odvojenom dijelu staje prilagođavaju na novi okoliš, a uskoro će početi i davati mlijeko. Iz dvorišta Mrkonjićevih cisterne Vindije trenutačno odvoze 250 litara mlijeka dnevno, uredno ga plaćaju i vrlo su korektni prema kooperantima. S obzirom na to da bavljenje stočarstvom bez obradivih površina na kojima bi se proizvodila hrana za stoku nema smisla, a da Mrkonjići obrađuju čak 120 hektara, proširenje proizvodnje bilo je logična odluka.
- Mislim da mljekarstvo ima perspektivu i da država treba pomagati mljekarima, a jedan od načina bilo bi i sufinanciranje plavog dizela. Do kupnje ovih novih grla nisam imao kredit, ali većina seljaka “uvalila” se u proširenje, izgradnju i opremanje farmi, kupnju traktora i radnih strojeva, a sada sve to treba vraćati - ističe Mrkonjić.
Dodaje da je i on prije dvije godine bio u velikim problemima, kada su mu poplave, koje su poharale babogredski atar, nanijele velike štete na usjevima. Prema njegovim procjenama, čak pola milijuna kuna.
Mrkonjići su se neko vrijeme orijentirali na ratarstvo, no uzgoj stoke ponovno je preuzeo primat.
- Prije nekoliko godina ponovno sam se vratio govedarstvu, jer računam da će mi se više isplatiti ako stočnu hranu ulažem u svoja goveda nego da je prodajem. Na površinama koje obrađujem mogu proizvesti dovoljno hrane i ne moram ništa kupovati osim koncentrata i primjesa. Ne strahujem za budućnost i zbog toga sam i proširio farmu. Ali što je danas zapravo sigurno? Za koju se proizvodnju može reći da će dugoročno biti sigurna i isplativa? Ako bi se tako gledalo, nikada ne bismo išli naprijed jer posao poljoprivrednika veliki je rizik. A tko ne riskira i ne profitira, odavno su rekli naši stari - poručuje Mrkonjić.

Na imanju Mrkonjićevih radi se punom parom, od ranog jutra do mraka, a zbog povećanja obujma posla zaposlit će najvjerojatnije jednog ili dva radnika koji će pomagati vrijednim supružnicima. Radi se puno, ali ni rezultati ne izostaju jer proizvode dosta hrane. Glava obitelji ne strahuje za budućnost jer se od poljoprivrede, tvrdi, može pristojno živjeti.
Iako je Babina Greda poznata po stočarstvu, jer se čak trećina stočnog fonda cijele županije nalazi u tome selu, dodaje kako je u posljednje vrijeme postalo vrlo popularno podizanje nasada višanja, no on se, kaže, u takvu avanturu ipak ne želi upuštati.
IZVOR

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 [72] 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 > >>