poredaj novosti po datumu

583 Online novosti

19-07-2010

Na izvoru termalne vode grade staklenike, elektranu i toplice

Zagrebački Geoen, tvrtka specijalizirana za iskorištavanje geotermalnih potencijala u RH, i općinske vlasti Babine Grede dogovorili su se o načinu korištenja izvorišta termalne vode koje je otkriveno pokraj tog sela u županjskoj Posavini. Prema izrađenom idejnom rješenju, na pedesetak hektara oko geotermalne bušotine niknut će turistički, industrijski i poljoprivredni objekti.

Povrtlarska proizvodnja

– U prvoj fazi planiramo pokrenuti povrtlarsku proizvodnju. Staklenici, koji će se u početku prostirati na oko četiri hektara, zagrijavat će se vodom koju ćemo ionako crpiti radi utvrđivanja rezervi na geotermalnom polju. Kad se probije druga bušotina, uslijedit će gradnja elektrane snage do 1100 kW i toplane te proširivanje staklenika. Skupa s lokalnom zajednicom potom bismo, ponudom geotermalne energije po minimalnim cijenama, privlačili investitore zainteresirane za gradnju, primjerice, hotelskih kompleksa s otvorenim i zatvorenim bazenima – kaže suvlasnik Geoena Dragan Jurilj.

Energana za tri godine

Prva lopata trebala bi biti zabijena za šest mjeseci. Dotad se očekuje ishođenje građevinske dokumentacije za staklenike. Energana bi niknula u roku od tri godine, a zatim, nadaju se u Općini i Geoenu, i ostali predviđeni objekti.

– U prvim staklenicima bit će zaposleno 30-40 radnika, a njihov će se broj povećati gradnjom staklenika na planiranoj površini od deset hektara. Radna snaga bit će potrebna i za buduću energanu, hotele, hipodrom... Dobije li posao nekoliko stotina Babogredaca, to će značiti osiguranu egzistenciju za isto toliko obitelji – ističe općinski načelnik Josip Krnić.

Usto, lokalne vlasti puno očekuju i od rudne rente. Naknada za eksploataciju geotermalne vode godišnje će, procjenjuju, iznositi više od šest i pol milijuna kuna, od čega polovica pripada Babinoj Gredi. Izvorni proračun općine posljednjih godina nije bio veći od tri milijuna.

Inače, geotermalno izvorište otkrila je Ina u potrazi za naftom. Od centra sela udaljeno je samo kilometar, a po izdašnosti i energetski kvalitetnije je od izvora uz koje su izgrađene Tuheljske, Varaždinske ili Stubičke toplice. Izdašnost bušotine je 200 kubika vode u satu, a temperatura vode je 121,1 Celzijev stupanj. Dnevna proizvodnja termalne vode odgovara dnevnoj proizvodnji oko 300 MWh struje.

IZVOR

---

26-07-2010

Vlasniku prijete izvlaštenjem, a on želi ozbiljnog investitora, poput Agrokora

Babogredski načelnik Josip Krnić potpisao je prije desetak dana sa suvlasnikom zagrebačke tvrtke Geoen, specijaliziranom za iskorištavanje geotermalnih potencijala, Draganom Juriljem, pismo namjere o korištenju izvorišta termalne vode, koje je okriveno na području Babine Grede.
I dok se u javnosti već uvelike najavljuje zabijanje prve lopate i prva staklenička proizvodnja već zaproljeće sljedeće godine, Babogredac Ilija Martić, vlasnik parcele na kojoj se nalazi bušotina, tvrdi kako s Juriljem nije postigao nikakav dogovor oko korištenja zemljišta. U posjed spomenute parcele, koja se prostire na 18 tisuća četvornih metara, Martić je došao nakon smrti susjeda Ivana Dama, s kojim je 13 godina ranije sklopio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Pojašnjava da je geotermalno izvorište otkrila Ina u potrazi za naftom i plinom, a zbog provedenih istraživanja zemljište je postalo neupotrebljivo. Nakon otkrića da je energetski i po izdašnosti kvalitetnije od izvorišta najpoznatijih hrvatskih toplica, pojedinci u tadašnjoj lokalnoj vlasti, tvrdi Martić, vršili su konstatan pritisak na starca Dama da proda zemlju pa čak i da raskine ugovor o uzdržavanju.

Investori iz Luksemburga i Islanda
- Do sada su se javljali investitori iz Luksemburga i s Islanda, a onda se u Babinoj Gredi pojavio gospodin Jurilj. Rekao sam mu da sam zemljište spreman prodati po cijeni od deset eura po kvadratu, što je njemu bilo previše, jer smatra da je riječ o poljoprivrednom, a ne o eksploatacijskom zemljištu. Razmišljao sam i o davanju zemlje u zakup, ali od toga me odgovorio odvjetnik, upozorivši me da bi se u slučaju gradnje fortifikacijskih objekta od strane investitora mogao naći u krajnje nepovoljnom položaju. Dao sam si truda, kontaktirao ljude i došao do korisnih saznanja zbog kojih imam sve više razloga sumnjati u iskrene namjere gospodina Jurilja. To više što nam još nije dostavio odobrenje o korištenju rudarskog objekta od strane Ine u čijem je vlasništvu. Bojim se da je on u cijeloj priči zapravo samo trgovac koji je došao odraditi posao za nekoga, za male se novce domoći željenoga objekta i onda ga debelo preprodati - upozorava poznati babogredski povrtlar, koji je uvjeren da je s njim u igri cijela ekipa ljudi, uključujući i pojedine profesore koji su sudjelovali u izradi elaborata.

Okreću glavu od vlasnika
- Ne sviđa mi se način na koji se sve to radi, počevši od općinskih čelnika. Otkako su čuli da se Jurilj sa mnom nije uspio dogovoriti, počeli su okretati glavu od mene i optuživati me da se želim domoći novca. Skupa su mi s Juriljem počeli spočitavati da sprječavam razvoj općine te čak i zaprijetili izvlaštenjem. Mene kao Babogredca koji želi dobro svome selu zanima da dođe netko ozbiljan, tko će uložiti u proizvodnju, zaposliti ljude i osigurati im egzistenciju. Netko prepoznatljiv poput Agrokora, tko ima već uhodan posao i tko se razumije u ovakvu vrstu proizvodnje. Nakon svega i informacija koje imam, sumnjam da bih sada uopće prihvatio ikakvu ponudu gospodina Jurilja. Ne sporim da je rudarski objekt u vlasništvu Ine, ali nalazi se na mom terenu i to je nepobitna činjenica - ustvrdio je Martić, dodavši da nije sporno to da se bušotina može sagraditi na nekoj drugoj parceli, ali za 35 milijuna kuna, koliko stoji taj posao.
Suvlasnik Geoena Dragan Jurilj bio je zatečen našim upitom upozorivši nas “da ne nasjedamo na priču Ilije Martića”. Pojašnjava da su sve mineralne sirovine u vlasništvu RH i da se točno utvrđenom zakonskom procedurom mora ishoditi koncesija za njihovu eksploataciju. Optužio je Martića da svojim neznanjem o postupku dobivanja koncesije nepotrebno stvara afere, jer je neupućen i misli da je on vlasnik mineralne sirovine. “Trenutno vodim pregovore s vlasnikom zemljišta na mjestu gdje se u budućnosti planira eksploatirati mineralna sirovina, pokušavamo dogovoriti cijenu i uvjete, stoga me iznenadilo da Vas je Martić kontaktirao. Nema sumnje da je to napravio iz razloga kako bi povećao cijenu svog zemljišta. Geoen je privatna tvrtka registrirana u svrhu realizacije nacionalnog programa “GEOEN” za višenamjensko korištenje geotermalne energije u RH i trenutno razvija prvu hrvatsku geotermalnu elektranu na lokaciji Velika Ciglena kod Bjelovara. Stoga su insinuacije Martića o našem društvu neutemeljene”, poručuje Jurilj.
IZVOR

---

15-07-2010

Dukatove cisterne kasne pa mi se mlijeko na vrućini kvari!

Ogorčen zbog nekorektonosti “Dukata” - otkupljivača mlijeka koji svako malo uvodi neka nova pravila bez ikakve prethodne konzultacije s kooperantima, jedan od najvećih i najuspješnijih proizvođača mlijeka u Babinoj Gredi, Ivo Stojanović odlučio je raskinuti suradnju s tom zagrebačkom mljekarskom tvrtkom.
Stojanovićevi imaju stotinu krava muzara koje dnevno daju čak 1.600 litara mlijeka. Svu proizvedenu količinu u posljednjih pet godina preuzimao je “Dukat” i Ivo je, priznaje nam, zadovoljan redovitom isplatom mlijeka, svakog 10. u mjesecu. No, neprestano se javljaju, prema mišljenju Stojanovića, nepotrebne trzavice u odnosu otkupljivača prema proizvođačima mlijeka koje remete suradnju i kooperantima otežavaju rad. Posljednjih dana Stojanović muku muči s odvozom mlijeka, jer su Dukatovi kamioni počeli sve kasnije stizati. Umjesto u četiri ili pola pet cisterna je po njegovo mlijeko jučer stigla tek u 10,30 sati.
- Donedavno je rano ujutro odvozio mlijeko prikupljeno u dvije mužnje predhodnoga dana. Nakon njegovog odlaska odmah počinjem prati laktofriz i jutarnju mužnju. No, sada mi je veliki problem kada kasne, jer nemam kamo s mlijekom iz jutarnje mužnje, osim u plastičnu burad i druge posude. Mlijeko satima stoji na vrućini. Najgore je to što će mi iz posude uzeti uzorak mlijeka pa postoji mogućnost da me zbog kvalitete svrstaju u niži razred, zbog čega bih mjesečno izgubio čak 30 tisuća kuna, žali se Stojanović.
Pojašnjava kako se na njegovom OPG-u svakodnevno izmjenjuju kamioni jednog Županjca koji radi za Dukat i oni koji dolaze izravno iz Zagreba. Nije mu jasno zašto je otkupljivač promijenio politiku i što je najgore, jedan kamion rano ujutro obvezno prođe pokraj njegove kuće, ali ne svrati po mlijeko, pa on mora čekati još pet sati da bi stigao drugi.

Danima nazivam Dukatovog referenta, ali na telefon se ne javlja. Zvao sam i u Zagreb, ali nitko mi ništa nije mogao reći. Ogorčen sam. Odluke koje se tiču nas kooperanata ipak bi se trebale donositi u dogovoru s nama, a ne samo gledati sebe i raditi onako kako gospodi odgovara”, smatra mljekar. Za dodatni laktofriz nema sto tisuća kuna i ako je u Dukatu došlo do nekih promjena smatra da bi ipak bio red da se i proizvođače mlijeka o tome izvijesti. Zbog svega spomenutoga i sve većeg nezadovoljstva, Stojanović će najvjerojatnije svoje mlijeko ubuduće prodavati Vindiji čiji su ga referenti već obilazili i nudili suradnju i redovit odvoz mlijeka.

Za komentar novog načina prikupljanja mlijeka na OPG-u Ive Stojanovića zamolili smo i otkupljivača. U Dukat mliječnoj industriji d.d./Lactalis JI Europa koji navodi kako je uslijed promijenjenih ruta otkupa mlijeka, od 12. srpnja, uvedena i nova dinamika prikupljanja mlijeka u Babinoj Gredi i Gundincima. “Mlijeko se kod Stojanovića preuzima svakodnevno, ali u drugim terminima, na način da jedan dan preuzimamo mlijeko jedne mužnje, a drugi dan mlijeko tri mužnje, što je u skladu sa zakonskim propisima. Stojanović se 12. srpnja suočio s problemom kako zbrinuti 200 l mlijeka iz treće mužnje. Stoga smo mu ponudili laktofriz od 1.000 litara, bez ikakvih troškova i za laktofriz vezanih obveza prema Dukatu. Nažalost, nije preuzeo ponuđen laktofriz, jer mu je prevelik, pa smo mu ponudili laktofriz od 250 litara i dopremili mu ga 14. srpnja, pa neće biti negativnog utjecaja na proizvodnju i kvalitetu mlijeka i njegovo poslovanje”, pojašnjava direktorica Odnosa s javnošću Elena Wolsperger
IZVOR

---

11-07-2010

Čamcima Savom švercali duhan iz bosanske Posavine

Obilazeći savski nasip od Štitara prema Babinoj Gredi, ophodnja granične policije Policijske postaje Županja u noći između ponedjeljka i utorka imala je dobar "ulov". Na dijelu nasipa u narodu poznatom kao “Zekina rampa” zatekli su parkirani neregistrirani traktor, a u zakvačenoj košari koja inače služi za prijevoz stoke 16 vreća s čak 450 kilograma rezanog duhana namijenjenog ilegalnoj prodaji i tisuću komada kartonske ambalaže. Policija je prionula poslu i počela raspetljavati očito dobro uhodani švercerski lanac kojim se iz susjedne bosanske Posavine, inače poznate po proizvodnji duhana, pod okriljem noći čamcima prevozila roba na hrvatsku obalu Save.
Takozvana meka granica mnogim je švercerima već godinama izazov i prilika za ilegalnu zaradu, a neki su čak, kako doznajemo, razvili i cijele obrte u koje su uključeni ljudi s obje strane granice. Jedan takav proteklog je utorka u ranu zoru presjekla granična policija na “Zekinoj rampi”. Najveći je problem bio pronaći vlasnika traktora koji se, prema informacijama kojima raspolažemo, čuvši da je policija pronašla i zaplijenila robu, ipak odlučio sam prijaviti policiji. Nad njim je provedeno kriminalističko istraživanje, no švercerski čvor time ipak nije razriješen.
Riječ je o, neslužbeno doznajemo, jednom Babogredcu koji je tvrdio da je traktor navodno posudio jednoj osobi iz Šamca koja ima prebivalište u Domaljevcu, u susjednoj Bosni. Do njega policija u vrijeme pisanja ovog izvješća nije uspjela doći, a pretpostavlja se da je u cijeli posao bila uključena još jedna osoba koja bi mogla dati odgovore na ključna pitanja kome je duhan bio namijenjen i gdje je trebao završiti.

Glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela jučer nam je potvrdio događaj, pojasnivši da kriminalističko istraživanje još nije završeno i da nam ne može ništa više reći. Inače, doznajemo da je obavljeno i nekoliko pretresa raznih objekata i brojni obavijesni razgovori koji bi trebali pomoći u rasvjetljavanju ovog slučaja.
IZVOR

---

29-06-2010

BABINA GREDA ŽELI ZEMLJU U POSJEDU PZ NAPREDAK

Općinski čelnici Babine Grede ustrajni su u odluci da svome selu vrate 400 hektara zemljišta na koje se, tvrde, pod sumnjivim okolnostima uknjižio PZ Napredak iz Županje. Zamjenik načelnika Željko Kopić ističe da je posljednjih mjeseci uložio dosta truda kako bi se stvari napokon pokrenule s mrtve točke. Podsjeća na to, a svoje tvrdnje potkrjepljuje i dokumentacijom, da unatoč sudskoj presudi još iz ožujka 2003. godine, a koju je potvrdio i Županijski sud u Vukovaru, Napredak Uredu državne uprave i općini Babina Greda još nije predao u posjed 400 hektara poljoprivrednog zemljišta u k.o. Babina Greda koje je obrađivao još u vrijeme društvenog vlasništva. Država je prije sedam godina po Općinskom državnom odvjetništvu u Županji sudskim putem od Napretka zatražila vraćanje u posjed svojih nekretnina jer je na temelju zakona postala nositelj vlasničkih prava na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na cjelokupnom teritoriju RH.
- Iako je izgubio sudski spor, Napredak se, umjesto da izađe iz posjeda, već sutradan nakon donošenja presude, u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Županji uknjižio kao vlasnik spornog zemljišta - podsjeća Kopić.
- U Općinskom državnom odvjetništvu u Županji unatoč traženjima nisam uspio dobiti nikakvu informaciju o tome dokle se došlo u rješavanju ovog slučaja i zato sam se obratio višoj instanci. No, već dva mjeseca čekam povratnu informaciju i baš se pripremam slati požurnicu. Ako se i županijski državni odvjetnik uskoro ne očituje, ići ćemo dalje - poručuje Kopić, koji je ipak uvjeren da će se i taj slučaj napokon raščistiti. To više što je, kaže, o njemu progovoreno i na sjednici Sabora, a informacije su došle i do glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.

Babogredci svoje sumnje da je riječ o mutnim poslovima temelje na podatku o tome da je istog dana kada se u gruntovnici upisao kao vlasnik nekretnina Napredak na njih upisao založno pravo, odnosno hipoteka za glavnicu od 1,7 milijuna kuna u korist Croatia banke u Županji.
IZVOR

---

<< < 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 [98] 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 > >>