Predhistorija

- klikni na foto za više -

 

Na lokalitetu Dorovo pri arheološkim istraživanjima otkriveni su ostaci kasno brončano dobne keramike pa se pretpostavlja da je ovdje postojalo groblje-nekropola iz vremena kasnog brončanog doba (oko 1300 - 750 g. prije Krista), a nedaleko groblja i naselje iz istog vremena.

Početak mlađeg željeznog doba - Latena (oko 300 g. prije Krista do I. st. poslije Krista) u ovim krajevima označava prodor Kelta iz sjeverozapada krajem 4. stoljeća prije Krista. Kelti su pored lončarskog kola donijeli i novu tehnologiju obrade stakla i emajla te majstorsku obradu kovine željeza, koja je sada ušla u masovnu upotrebu. Iz razdoblja mlađeg željeznog doba nađeni su po površini zemljišta Dorovo-Klasno ulomci latenske keramike, a također i u blizini Babine Grede.

Povremeni stručni pregledi terena - rekognosciranja, koje arheolozi obavljaju otkrili su mnoge nepoznate arheološke lokalitete. Tako su na budućoj trasi izgradnje kanala Dunav - Sava, sjeveroistočno od Babine Grede prema zaselku Kladavac, na povišenoj gredi zemljišta Zmijino, otkriveni ostaci jednog od brojnih prapovijesnog naselja ovog kraja.

Glavna magistralna cesta koju su izgradili Rimljani dolinom rijeke Save u dužini od 320 km povezivala je najznačajnija gradska centra rimske provincije Panonije Sisciju (Sisak) na zapadu i Sirmium (Srijemsku Mitrovicu) na istoku. Dio ove magistrale prolazio je područjem južno od Babine Grede. Od magistralne ceste postojao je priključni put od Samca prema Babinoj Gredi koji je prolazio pored srednjovjekovnog grada Kostromana (castrum Romanum). O arheološkim ostacima rimske ceste oko Babine Grede izvor I. Bojanovskog navodi:

......"Naime, prve podatke o nekom starom putu u hataru Babine Grede, a za koji narod kaže da je rimski, Muzej (u Županji) dobio od Josipa Gregorovića - Bibina iz Babine Grede. Raspitujući se za taj stari, već uglavnom zatrpani put, saznali smo da se zapadno od šume Lipovci, jugozapadno od Babine Grede, u Gaju Andrije Gregorovića, izorava neki dobro nabijeni nasip riječnog šljunka, koji se oranjem razvlači desetak metara u širinu. Taj „ nasip " dolazi od Mihića stana i od rudine Dubočice (poljski predjel Velike livade), dakle iz pravca Kostromana, te (dalje) nastavlja po Blatskoj (Blackoj) gredi preko oranica Jasinjica u pravcu Stitara. Tu staru već davno zaoranu i zatrpanu putinu mještani nazivaju „rimski put", čuje se i naziv „turski put", a smatra se da je to „starovirski put" što znači „put od starine". Postoji i dosta nejasna predaja o nekom „carskom bedemu" prema Brezovici pod Savom, dakle južnije od sela, što bi mogla biti daleka tradicija o tom starom „ rimskom putu ".

O naseljavanju ovog prostora tijekom srednjevjekovnog razdoblja za sada se malo zna.

Skromni površinski nalazi ulomaka keramike na oranicama Rastevica Donja, Ritić i Tečine ukazuju da su ovdje postojala naselja - srednjovjekovna sela o kojima će se moći nešto više saznati u budućim arheološkim istraživanjima.

Prema kazivanju informatora Peje Kesića iz Babine Grede, ta stara (zatrpana) putina se osjeća i na Jasinjicu Ilije Mamuzića, istočno od Babine Grede. Na njivi, nekada vlasništvo Martina Gregorovića, koja se nalazi na Blatskoj gredi nešto istočnije od Mamuzićeve, našli smo i raznovrsne keramike, dosta atipične, ali i ulomak rimske opeke. Dalje prema Stitaru tragovi puta se mjestimično (tu i tamo) primjećuju i površinski, a na Jasinjicu Adama Krnića se sačuvao na dužini od nekoliko desetina metara (više od pedeset), zarastao u mladu šumu. I taj ostatak puta u Krnića šikari mještani nazivaju „bedem". (Mjesto je od groblja u Štitaru udaljeno oko 2 km). To je u stvari, oko 30 cm visok i 6 do 7 metara širok nasip („ bedem ") koji vodi prema starom groblju u Stitaru, očito ostatak starog puta.

Ta stara pputina može se, dakle kontinuirano pratiti južnom stranom Jasinjica, sve istom gredom (preko poljskog predjela Loža i Rastevica), od Save je udaljena oko 800m, nekih 500 južnije od puta Babina Greda — Štitar - Županja, a oko 1 km južnije od autoputa. ................

Dalje u svojem radu I. Bojanovski navodi vrlo zanimljiv dokument iz arhive Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera u Županji koji je sastavio 1881.g. učitelj Petar Golubović pod naslovom „Uspomenica 1881" o rimskom putu Babina Greda - Štitar.

..........."Cesta (drum) upravljena od Vira k Štitaru, proteže se ovim priedjelom između Save i sada opostojećeg druma, koji vodi iz Babinegrede u Stitar i to pored Bonina stana (Knežević) i Anđina (Stivaničević) te prelazi drum iz ove strane štitarskog groblja i ide dalje kroz sriedinu sela Stitar na pravac iztočne strane k Mitrovici. Ovaj drum nasut je prilično visoko zemljom i bez dvojbe može se reći, da je za vrijeme Rimljana radi prometa upotrebljavan, sada pako može biti prije njekoliko stotina godina stranom u oranice, stranom u livade pretvoren i mogu se jedino njegovi znakovi na nižih mjesti viditi. Ovaj drum bio je skopčan potočićem Virom sa njekad bivšim gradom Kostrumanom, koje ga se razvaline bedema sada šumom prorasle nalaze između sela Babinegrede i Kruševice iza Dubočice na desnoj strani obale Vira nedaleko od zidanog druma (...). Nedaleko od tog bivšeg gradića na sjeverno iztočnoj strani na međi hatara Babinogredsko-Kruševaačkog, gdje se Vir sastaje sa kanalom Savnicom, nalazi se na kraj toga Vira dugoljasta kotlina dubljine savske, ako ne i dublje, a na ušću Vira ima obalom prosječeni put od iztočne strane u isti Vir. Iz ovoga može se zaključiti da je onaj prije napomenuti drum u starodavno doba služio ujedno s Virom za promet trgovine od Mitrovice do gradića Kostrumana a može bit još i za državne potreboće - radi živeža za vojničtvo ".......

I. Bojanovski potvrđuje ove podatke kao točnim opisom stanja na terenu, koje je on s tadašnjom kustosicom Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje Višnjom Plemić obilazio po zemljištima, pa u zaključku poglavlja ističe:

........."Tradicija o" carskom bedemu" kraj Save, u stvari starom nasutom („nasut je prilično visokom zemljom, P.G.) putu sačuvala se u Babinoj Gredi do danas. To potvrđuje i dokazuje, pored već navedenih podataka i kazivanje Marice Lešić iz Babine Grede, koja je od svog svekra čula za taj nasip („ bedem ") koji nije služio kao nasip, a koji je obrastao u šipražje, vodio između rudina Ajdakovo i Brezovica prema Štitaru. Kada su radili u polju, svekar joj je i pokazivao taj stari nasip. Također joj je pričao, a on je to opet čuo od svojih starih, da je „ carski bedem " bila i neka varoš koja je „ otišla u Savu" (Sava naime na tom dijelu brzo odnosi obalu). Vjerojatno je ipak da se to primarno odnosilo na cestu kojase u pejzažu vidjela kao uzdignuti nasip ili,, bedem "...........