Već dogo očekivani dan došao je. Još u rano jutro počeli su dolaziti ogranci Seljačke Sloge kotari Županjskog i Vinkovačkog, jedni na kolima; a drugi na velikim teretnim i prostranim automobilima.


Redatelji ogranka Seljačke sloge u Babinoj Gredi, koji su bili po ulicama svuda rasporedjeni, upućivali su pojedine zborove ogranaka kuda da se smjeste i upućivali ih u odredjene sa njih prostorle te da se nekoji preobuku i općinu od duljega puta, a koji je bio mučan uslijed velike prašine i vrućine. Ograncima su ustupljene prostorije u školskim zgradama za pripremu na smotru i preoblačenje tako, da su se svi ogranci mogli dobro pripremiti svaki u svojim prostorijama.
Pred općinskom zgradom I školom u ˝Dudicama˝ podignuta je masivno izgradjena pozornica sa okićenom pozadinom narodnim ponjavama. Pozornica je bila tako prostrana da je bilo poslije komotno kretanje i izvadjanje kola jer je zauzimala 64 pr. m. površine. Pozornica je bila iskićena velikim i lijepim zastavama kao i u sredini u luku opet malim zastavama, te je tako bila ista ukusno izrađena, da je samo mjesto i oprema svega davala dubok utisak Hrvatake seljačke kulture, još prije samog nastupa ogranaka.

Točno u 10 sati i 10 minuta otvorio je smotru pretsjednik ogranka Seljačke sloge u Babinoj Gredi seljak Antun Vuković, ta nakon pozdravnih riječi predao je riječ Petru Čiviću seljaku iz Babine Grede, koji je takodjer pozdravio sve prisutne kako zborove ogranaka tako i sakupljeni narod i predstavio sve ogranke Seljačke sloge kojim će redom nastupiti a bilo ih je devet i to: iz Gundinaca, Babine Grede, Štitara, Županje, Gradišta, Pos.Podgajaca, Šiškovaca, Retkovaca I Ivankova.
Svi su ogranci prema rasporedu izaslanika S. S Iz Zagreba g. profesora Bratanića imali nastupiti sa dvije pjesme i sa jednim kolom.

Iz Zagreba je bio izaslanik S S. i stručnjak sa narodne pjesme, plesove i nošnje g profesor Branimir Bratanić.
Smotri prisustvovao je narodni zastupnik g. Antun Babić Iz Gradišta, Mato Mandić iz Gradišta potpredsjednik S. S. i mnogi drugi.

Narod je ispunio sve prostorije ˝Dudica˝ tako da je bilo mnoštvo naroda iza Dudica na cesti gdje je već tako udaljeno da se nisu
čuli dobro zborovi kod nastupa u pjesmi ali bliže nije bilo mjesta.

Prvi je nastupio ogranak S. S. u Babinoj Gredi kao domaći i to sa 40 članova, a prvu je pjesmu otpjevao ˝OJ, Ivo ore careve drumove˝, a druga je: ˝Imam konja sa hiljadu˝ koju je vodila jedna od starijih, ali najživljih Babogredskih žena, strina Marija, te su obje plesne dobro otpjevane i po jačini glasova i po skladnosti, zatim je povela kolo, te je pokazala, da je kako dobra pjevačica i odlična igračica, te je uz seljačke tamburice ogranak S. S. Iz Babine Grede najbolje odigrao kolo uz popjevke iz narodnih običaja.
Zatim su se redali ogranci po ustanovljenom redu iako, da je bilo slušanje i gledanje njihovog nastupanja sa velikim interesom.
Bilo je kod ocjene i kod svakog ogranka po koja pogrješka, ali je bilo mnogo toga i iznad očekivanja. Tako su na primjer Gundinci imali dotjeranu najbolju nošnju, Županja pjesamu, a Babina Greda kolo i tako je bilo kod nekih ogranaka nešto istaknuto, ali i manjkavosti na koje je upozoreno. Ali kada se uzme, da je ova smotra održana prvi puta u ovom kraju i da je više od polovine ogranaka po prvi puta nastupilo na smotri i kakav je utisak ostavljen na sakupljenih oko 5.000 naroda, onda možemo sa punim pravom zaključiti, da je smotra potpuno uspjela i da možemo sa sigurnošću ustvrditi, da će za kratko vrijeme biti na smotrama izneseno sve pravo Hrvatsko i seljačko originalno blago i bez primjedaba, te ćemo samo ocjeniti čije je bolje, dok će sve biti naše, jer se sada tek otkriva i analizira što je zapravo naše, a što tudje, te kada budemo imali samo naše čisto bez tudje primjese, onda će Hrvatske seljačke smotre postići cilj za kojim se ide.

Nakon nastupa svih devet ogranaka uzeo je riječ narodni zastupnik g. Antun Babić te prikazao prisutnima od kolike je i kakve vrijednosti ovakva smotra, te poziva prisutne da ne samo vidu i čuju već da i u svojim srcima ponesu ove lijepe dojmove seljačke kulture te da se povrate, gdje je to moguće, na ono što možemo i sami i to da ne tražimo od drugih. Dalje naglašuje, da se mi danas borimo da narodu omogućimo, da on sam sebi može spremiti i načiniti naročito, što se tiče narodne nošnje, te kada ta borba bude okončana, onda će biti i našim domaćicama omogućeno, da obnove našu Hrvatsku seljačku kulturu.

Potom je smotra završena i narod se razišao u najvećem miru i redu.

--> IZVOR