Pravu lavinu nezadovoljstva i gorčine pokrenula je isplata naknade za štete od elementarnih nepogoda na području Općine Babina Greda. Revoltirani su svi, od oštećenih poljoprivrednika čiji su usjevi ponegdje potpuno uništeni do lokalnih čelnika koje većina Babogredaca smatra odgovornima za, kako tvrde, sramotnu odšetu koju im je država odobrila. No, kao glavne krivce ipak ističu članove Općinskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. “Sramotno je ovo što se dogodilo u Babinoj Gredi, koja je najviše stradala u poplavama u lipnju prošle godine. Na temelju razmjera šteta u našemu selu proglašeno je stanje elementarne nepogode za cijelu Vukovarsko-srijemsku županiju. Članovi Općinskog povjerenstva uopće nisu izlazili na teren nego su procjenu štete obavljali iz lokalnog kafića, samovoljno i prema vlastitom nahođenju određujući postotak uništenja usjeva od osobe do osobe. I naravno, nastojali su što šire ruke biti prema svojim drugovima i članovima partije, kojima su isplaćene i najveće naknade. Mi ostali smo zakinuti, posebice proizvođači šećerne repe, za koju je, unatoč velikim razmjerima stradavanja, utvrđena samo minimalna šteta. I to samo zato što smatraju da u našem selu repu siju jedino HDZ-ovci”, oštar je Marko Mrkonjić, koji je pretpio velike štete na usjevima.
I njegov sumještanin Ilija Martić, koji se bavi povrtlarstvom, ostao je neugodno iznenađen shvativši da je oštećen i da mu je Povjerenstvo, između ostaloga, zaboravilo uvrstiti i stopostotnu štetu na konzumnom luku. Od općinskih je čelnika pismenim putem zatražio pojašnjenje o tome tko je bio na terenu i tko je obavljao procjenu štete, a cijeli bi slučaj, kako doznajemo, mogao dobiti i sudski epilog.
Načelnik Josip Krnić priznaje da je i sam nezadovoljan iznosom odobrenim za njegovo selo ustvrdivši da je Babina Greda, kao najveća katastarska općina u Hrvatskoj, zakinuta. Smeta mu što svi nezadovoljnici upravo njega spominju kao krivca. Dodaje da su na temelju Babine Grede mnogi digli novac, pa su tako financijski bolje prošle i one općine koje su smještene na brdu nego selo koje je danima plivalo. Svoje je tvrdnje potkrijepio i priznanjem jednog poljoprivrednika iz obližnjeg sela koji mu je rekao da mu je neugodno ići po novac za naknadu štete jer mu kukuruz, koji je navodno stradao u poplavama, nikada nije bio bolji.
Babogredci sada kažu da su sami krivi što nisu bili mudriji i znali uloviti u mutnome. “Velik broj mještana nije ni prijavio štete jer su, poučeni dosadašnjim iskustvom, sumnjali da će ih država uopće obeštetiti. I umjesto da smo napuhavali iznose kao većina drugih koji sada zadovoljno trljaju ruke, mi smo išli pošteno i na kraju izvisili”, poručuju revoltirani Babogredci.

“Sada sam se uvjerio da se ne isplati biti pošten. Šteta na babogredskom području procijenjena je na sedam milijuna kuna, a Državno povjerenstvo bez ikakvog razloga odbilo nam je priznati 800 tisuća kuna. Nisu nam priznate ni štete na okućnicama, a najsramotnije je to što je ljudima kojima su kuće plivale i koji su pretrpjeli velike štete isplaćeno samo 300-tinjak kuna naknade. Ljudi su s pravom ogorčeni”, revoltiran je Krnić.

--> IZVOR