Slavonsko mjestašce Babina Greda kroz povijest je bila poznata po mnogočemu, među ostalim i kao rodno mjesto omiljene mesne delicije - u jednom tamošnjem drevnom spisu prvi je zabilježeni zapis riječi “kulen”. Ipak, u 21. stoljeću Babina Greda bi u Hrvatskoj najpoznatija mogla biti po svojoj elektrani.

A ta elektrana, koju će zapaziti svaki vozač najistočnijih dionica najprometnije hrvatske autoceste, po mnogočemu je posebna. I po svojoj snazi, i po tehnologiji na kojoj se temelji, i po modelu kojim je realizirana i - na koncu - po efektima koje je izazvala u sredini gdje je podignuta. Ili, kako će reći načelnik općine Babina Greda Josip Krnić: “Ovaj je projekt našu općinu i našu gospodarsku zonu stavio na mapu. Kad je elektrana realizirana, investitori su dobili potvrdu kako je ovdje moguće ostvariti takve projekte.

Sad smo na korak do ostvarenja nove velike investicije - gradnje tvornice autodijelova koja bi zaposlila sto ljudi”. Elektrana, objekt u koji je tvrtka Uni Viridas - konzorcij velike turske energetske kompanije Unit i domaće poduzetnice Sunčice Lalić - uložila pedesetak milijuna eura, izravno zapošljava oko trideset ljudi, a neizravno u komplementarnim sušionicama drva i kooperantskim tvrtkama još barem pedesetak, no njezino značenje znatno premašuje te gabarite. Pa, po čemu je tako važna Uni Viridasova elektrana? Postoji barem tri odgovora na to pitanje.

Prvi je svakako njezina snaga. Radi se o uvjerljivo najjačoj elektrani na drvnu biomasu u Hrvatskoj. Njezinih instaliranih 9,7 megavata (električne) snage, uz visoki stupanj efikasnosti, znači da elektrana godišnje proizvodi oko 77,6 tisuća megavatsati električne energije godišnje, što je između 50 i 70 posto ukupne potrošnje struje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Da bi takva značajna količina energije mogla biti proizvedena, potrebno je oko 80 tisuća tona drvne sječke - usitnjenog drvnog materijala koji ne može biti korišten kao tehničko drvo. Opet, u prijevodu, to znači da baš svakog dana u elektranu treba dostaviti oko 220 tona tog materijala. Radi se o golemom logističkom izazovu.

Finska tehnologija

Drugi veliki izazov koji proizlazi iz tako snažne elektrane jest zbrinjavanje topline. Naime, kako je toplinska energija nusproizvod energetskog korištenja drva, domaća regulativa uvjetuje kako ukupna efikasnost elektrana na biomasu koje država subvencionira poticajnom otkupnom cijenom za električnu energiju mora biti veća od pedeset posto. Smisao tog pravila je da se ostvari maksimalna dodana vrijednost iz drvnog resursa, no problem je bio što su se pravila oko toga tijekom posljednjih desetak godina više puta mijenjala.

Utoliko, mijenjale su se i studije izvodivosti projekata, a u Babinoj Gredi famozni toplinski konzum osiguran je gradnjom sušionice drva, objekta sastavljenog od 32 komore za sušenje drva, ukupnog neto kapaciteta 5300 kubnih metara, zatim otvorene hale od 1500 četvornih metara te zatvorene hale i sortirnice od 2500 kvadrata. Radi se o investiciji od sedam milijuna eura, a pokazala se pogođenom s obzirom na recentnu zabranu izvoza nesušene drvne građe iz Hrvatske uzrokovanu željom da se istrijebi jedan nametnik.

S obzirom na to, elektrana danas osjetno nadmašuje traženi prag od pedeset posto efikasnosti, a rade se i planovi za korištenje rezidualne topline iz rashladnog sustava za potrebe poljoprivredno proizvodnje u plastenicima. Dakako, taj doseg ne bi bio moguć bez adekvatne tehnologije, a to je druga točka po kojoj je ova elektrana značajna. Naime, za razliku od većine sličnih elektrana u Hrvatskoj koje se temelje na političkom procesu, elektrana u Babinoj Gredi temelji se na tehnologiji izgaranja u fluidiziranom sloju. Konkretno, primijenjeno je rješenje renomirane finske kompanije Valmet, a koje zbog niza detalja pokazuje iznimno kvalitetne performanse.

Pojednostavljeno rečeno, glavna značajka te tehnologije jest sloj vrlo specifičnog pijeska koji se nalazi na samom dnu kotla, a koji uz visoku temperaturu i dotok zraka kola po kotlu i tako pospješuje izgaranje. To rezultira s više prednosti. Kao prvo, takve elektrane vrlo su fleksibilne što se tiče kvalitete čvrstog goriva koje se koristi, te dobro podnose biomasu s višim stupnjem vlage kao što je riječ u Babinoj Gredi.

Kao drugo, efikasnost izgaranja je iznimno visoka, a goriva masa ne zahtijeva nikakvu dodatnu potpalu. Kao treće, takva tehnologija omogućava vrlo lako čišćenje i uklanjanje pepela, a kako je korištenje procesnih aditiva svedeno na minimum, pepeo zadovoljava kvalitete da bude korišten kao organsko gnojivo, odnosno dodatak za poboljšanje pH faktora tla. Na koncu, štetne emisije u ispušnim plinovima su vrlo niske. Također, elektrana funkcionira s visokim stupnjem efikasnosti rada. Kako kaže voditelj elektrane Zlatko Rašo, elektrana je godišnje u pogonu više od 6200 sati.

“Mogu reći kako je postrojenje izuzetno pouzdano, ali i fleksibilno u svom radu. Osim standardnog godišnjeg remonta koji radimo preko ljeta, obično radimo i jednu kraću pauzu radi tekućeg održavanja, no ukupno na razini godine uspijevamo i premašiti razine koje su definirane ugovorom”. Ugovor o kojem Rašo govori jest ugovor o projektiranju, nabavi i gradnji elektrane (EPC, eng.) temeljem kojeg je Uni Viridasovo postrojenje izgrađeno. Radi se o, pojednostavljeno rečeno, modelu “ključ u ruke”, gdje jedan entitet preuzima odgovornost za cjelokupno funkcioniranje elektrane od njezine gradnje do rada.

U slučaju babogredske elektrane, taj partner baš je finski Valmet, koji je isporučio ključnu opremu, upravljao procesom gradnje, a sada i upravlja elektranom u skladu s preuzetim obvezama. Radi se o ulagačkom modelu koji je u Hrvatskoj još uvijek vrlo rijedak, no osnovna mu je karakteristika da u značajnoj mjeri investitora oslobađa rizika realizacije projekta. A taj manji rizik, dakako, i košta.

“Ovaj model svakako je u startu skuplji nego klasični način razvoja projekta, no iskustvo koje imaju naši turski partneri ukazuje kako je to najbolji model. Nepotrebno je da se ulagač bavi gradnjom i upravljanjem elektranom, kad se taj posao može prepustiti tvrtkama koje su u tome specijalizirane. U našem slučaju, logično je da Valmet, koji je i isporučitelj tehnologije, upravlja elektranom, te je održava. Naši rezultati, a posebno visoka dostupnost rada elektrane, pokazuju kako je to bio dobar izbor”, kaže investitorica Sunčica Lalić, koja je inače u procesu gradnje sličnog, ali manjeg, objekta snage pet megavata u Grubišnom Polju.

Poticane cijene

S obzirom na pozitivna iskustva, ali i naučene lekcije iz Babine Grede, ne treba sumnjati kako će i taj projekt biti uspješan, barem tijekom sljedećih četrnaest godina koliko traje subvencionirano razdoblje. Što će biti nakon, još nitko ne zna. Uz aktualnu cijenu sječke na koju i dalje otpada dominantni dio troškova, bez poticane cijene ovakvi objekti ne mogu operativno pozitivno poslovati. Državi jamačno nije u interesu izgubiti bazne proizvođače sposobne da još barem deset godina stabilno proizvode, no da bi to bilo moguće, novi tržišni model morat će biti razvijen...

>>>

Vukovarsko-srijemska županija, u čijoj je nadležnosti daljnja realizacija toga projekta, odlučila je zatrpati šest metara duboku građevinsku jamu sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi!

- Zbog neodgovornog izvođača radova, koji je na sudu s Ministarstvom, i zbog nesigurnosti do sada izvedenih radova i proteka dosta vremena, ići će se na preprojektiranje. Jama će se zatrpati, sve će se raditi iznad zemlje i u ime investitora trenutačno smo u natječaju za licenciranog voditelja projekta. Angažirat ćemo i sudskog vještaka koji će napraviti izvješće o stanju gradilišta - pojašnjava Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport, mlade i demografiju VSŽ. Vjeruje da će papirnati i stručni dio biti riješen do proljeća kako bi se moglo krenuti s radovima. Do sada ih je, pojašnjava, kočilo resorno ministarstvo u dostavljanju građevinske dokumentacije, koja ni sada nije kompletna. U Županiji su, napominje pročelnica, inzistirali i na primopredaji gradilišta, ali iz Ministarstva to još nisu učinili.

Ostaje trodijelna
- Više ne možemo čekati, odlučili smo krenuti s aktivnostima i sve odraditi onako kako treba. Najbolje bi bilo da smo krenuli od nule, a sada smo tu da ispravljamo krive Drine. Ovo je bio splet nesretnih okolnosti i od samog početka je sve išlo kako ne treba. Moram naglasiti, što je jako važno, da Babinoj Gredi i dalje ostaje trodijelna dvorana, kako je i dogovoreno. Jedina je promjena ta što će se dvorana iznijeti iz zemlje prema gore, i zbog toga ide preprojektiranje - zaključila je Mustapić-Karlić.

Ministarstvo je za dvoranu izdvojilo šest milijuna kuna, a po tri milijuna kuna osigurali su Županija i Općina.

U odgovoru na upit Glasa Slavonije iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju da je na temelju potpisanog sporazuma o sufinanciranju gradnje sportske dvorane u Babinoj Gredi Vukovarsko-srijemska županija naručitelj javnih radova te provoditelj postupka javne nabave. “Ministarstvo je prikupilo svu raspoloživu gradilišnu dokumentaciju za gradnju školske sportske dvorane te ju ustupilo predstavnicima VSŽ-a 30. kolovoza 2017. godine. Smatramo da nakon provedene primopredaje gradilišne i druge dokumentacije Županija može početi pripremu natječajne dokumentacije za provedbu postupka javne nabave za nastavak radova”, pojašnjavaju iz Ureda za odnose s javnošću.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić nije zadovoljan odlukom o preprojektiranju dvorane. Ministrici Blaženki Divjak, vukovarsko-srijemskom županu Boži Galiću i resornoj županijskoj pročelnici uputio je dopis kojim traži hitan nastavak radova. Dostavio je i mišljenje eminentnog stručnjaka za građevinarstvo i ovlaštenog državnog revidenta za područje temeljenja građevina Franje Verića iz Zagreba. Babogredcima je, napominje, Verić bio od velike pomoći u obrani od poplava kada je prijetilo pucanje nasipa na rijeci Savi kod Babine Grede, a dao je i prijedloge za postavljanje pilota kako bi se učvrstili temelji škole.

Bit će šteta
Verić upozorava da bi zatrpavanjem građevinske jame nastala veća šteta nego da se dvorana dovrši prema započetom projektu. S obzirom na to da se cijelog svog radnog vijeka bavi temeljenjem objekata, osjećao je, kaže, stručnu, a kao rođeni Babogredac i rodoljubnu obvezu da investitore upozna s posljedicama te odluke s političkog, gospodarskog (financijskog) i tehničkog aspekta. Tvrdi da će se zatrpavanjem jame, odnosno ugradnjom kamenog materijala u slojevima i zbijanjem vibrovaljcima dobro protresti i okolne zgrade škole i Općine i da će nastati pukotine koje će biti teško sanirati. Smatra da podzemne vode ne trebaju biti razlog zatrpavanja jame jer se taj problem danas uspješno rješava. Kao primjer navodi poznate Horvatinčićeve garaže na Cvjetnom trgu u Zagrebu koje imaju pet katova pod zemljom, gdje su također bile visoke podzemne vode, a garaže su suhe. Službeni revident za taj projekt bio je upravo Verić. Vjeruje da može pomoći i oko dvorane u Babinoj Gredi i besplatno se stavio na raspolaganje Općini i Županiji.

Četiri godine od temeljnog kamena
U travnju će se navršiti četiri godine otkako je tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović položio temeljni kamen za gradnju sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića, što su Babogredci nazvali povijesnim događajem. Nakon provedenog natječaja Ministarstvo je posao dodijelilo građevinskoj tvrtki Građevinarstvo Stipić iz Svetog Ivana Zeline, koja je nedugo potom pokrenula postupak predstečajne nagodbe. Radovi su stali, i do danas nisu nastavljeni.

Krnić zaprijetio raskidanjem ugovora
“Kod HBOR-a smo se zadužili na iznos od tri milijuna kuna, plaćamo kamate, a poduzetim radnjama na gradnji dvorane ni traga. Jesmo li to prevareni i namjerno dovedeni u situaciju da plaćamo nečiju nebrigu i nastojanje da se ugrožava funkcioniranje Općine Babina Greda? Ako se ne nastavi s gradnjom sportske dvorane, bit ćemo prisiljeni raskinuti ugovor s HBOR-om, a time i Sporazum između Ministarstva, Županije i Općine”, stoji u dopisu koji potpisuje načelnik Josip Krnić. Također, jasno poručuje: ne bude li dvorana trodimenzionalna, Općina neće financirati njezinu gradnju. Boji se da se u slučaju zagrtanja građevinske jame neće moći graditi dvorana prema istim gabaritima, o čemu je, kaže, razgovarao i s Verićem.

>>>

Gospodarstvenik Dejan Mihajlović, vlasnik “Poslovnog sistema Mihajlović” iz Paraćina, jedne od najuspješnijih tvrtki u Srbiji, u čijem su sastavu benzinske crpke, mljekara, privatna televizija Kanal M, restorani i marketi, zainteresiran je za gradnju minimljekare u Babinoj Gredi.

Geostrateški položaj
Babina Greda ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost, jer je smještena neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda vodi do Bajakova, graničnog prijelaza između Hrvatske i Srbije. A upravo te komparativne prednosti prepoznaju investitori iz okolnih zemalja koje nisu članice EU (BiH, Srbija), a svoje proizvode žele plasirati na golemo europsko tržište, s gotovo pola milijarde potrošača. Radi lakše prilagodbe europskim standardima, manjih rashoda, ishođenja potrebnih certifikata s ciljem postizanja veće konkurentnosti i daljnjeg razvoja investitori se odlučuju na otvaranje tvrtki u EU. A logičan odabir je Hrvatska, kao najbliži susjed i članica EU. Među njima je i Dejan Mihajlović, koji je odlučio investirati na krajnjem istoku Hrvatske i krenuti u osvajanje novih tržišta. U potrazi je za lokacijom koja bi mu najviše odgovarala za gradnju pogona za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, a uz Babinu Gredu obišao je i Negoslavce i Vukovar. Nakon prikupljanja informacija i upoznavanja sa stanjem na terenu odmjerit će sve prednosti i nedostatke i donijeti konačnu odluku.

Načelnik Babine Grede Josip Krnić potvrdio nam je da se sastao s Mihajlovićem, koji je izrazio interes za otvaranjem minimljekare u tome selu. Napominje da potencijalni investitor onamo nije došao slučajno, jer Babina je Greda i u bivšoj državi bila poznata po proizvodnji mlijeka. A i danas se većina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije nalazi upravo u tom selu. Zadovoljan je obavljenim razgovorima i siguran je da će ova investicija, ako se realizira, Babinu Gredu uvelike vratiti na stare staze u proizvodnji mlijeka, a poljoprivreda imati izgledniju budućnost. Vjeruje da bi novi proizvodni pogon, koji bi srbijanski investitor realizirao s poslovnim partnerom iz Austrije, uz već postojeće investicije, elektranu, sušare i tvornicu autodijelova, pridonio zaustavljanju trenda iseljavanja mladih.

Subvencije Općine
- Na takav se način na selu može opstati i pristojno živjeti. Primjerice, uz radno mjesto, onaj tko ima četiri-pet hektara zemlje i koju kravicu može mjesečno ostvarivati još jedan dobar dohodak, i to nije mala stvar - kaže Krnić.

Ako se investitor odluči na ulaganje u Babinoj Gredi, Općina će pomoći stočarima subvencioniranjem simentalske pasmine junica, odnosno davanjem jednokratne novčane pomoći za svako žensko tele koje ostave za povećanje matičnog stada.

- Gospodin Mihajlović me upitao hoću li ja kao općinski načelnik imati problema s obzirom na hrvatsko-srpske odnose u ratu. Kazao sam mu da tu nema nikakvih zapreka i da je svaki investitor u Babinoj Gredi dobrodošao. Ako će korektno raditi, korektno i na vrijeme plaćati radnike i kooperante koji će mu isporučivati mlijeko, rekao sam mu da će kod nas moći dobro i dugo godina raditi. Drago mi je što je konačno probijen led i uspostavljena gospodarska suradnja, jer kapital ne poznaje granice - zaključuje Krnić.

Zadovoljno ističe da su sastanci čelnika Privredne komore Srbije i HGK - Županijske komore Vukovar urodili plodom i da su konačno srušene barijere, jer su i srbijanske tvrtke počele pokazivati interes i najavljivati investicije u Hrvatskoj.

- Mislim da će investitor konačnu odluku vrlo brzo donijeti, intenzivno razgovaramo i ja se kao načelnik borim da investicija dođe u Babinu Gredu. Smatram da imamo sve preduvjete i komparativne prednosti za gradnju takvog pogona, a naši mještani velik potencijal i iskustvo u mljekarstvu - zaključuje Krnić.

Barić: Proizvodi traženi na tržištu
Srbijanski investitor obišao je moguće lokacije za gradnju pogona u Babinoj Gredi, a sastao se i s babogredskim poduzetnikom Pavom Barićem, vlasnikom minimljekare Družba, koja je godišnje proizvodila oko 300 tona sira. Nakon 20 godina rada, krajem 2016. stavila je ključ u bravu zbog nemogućnosti ispunjavanja europskih standarda, što je bio preduvjet za daljnje funckioniranje. Barić nam je kazao da je uvjeren kako bi Mihajlović u Babinoj Gredi mogao jako dobro poslovati, jer proizvodi koje planira proizvoditi u svome pogonu vrlo su traženi na tržištu, primjerice, kačkavalj i druge vrste dobrih i kvalitetnih sirova koje Hrvatska uvozi.

>>>

Žene s područja Babine Grede angažirane u programu Zaželi dobile su tople prsluke i bicikle, koji će im olakšati obilazak sumještana o kojima će se brinuti. Riječ je o 15 žena koje će se dvije godine skrbiti o 89 korisnika pomoći, a sve će proći edukaciju. Općini Babina Greda za taj je program odobreno nepovratnih 2.455.194 kuna iz Europskog socijalnog fonda.

>>>

Laura Babić, 19-godišnja djevojka iz Babine Grede postala je inspiracija za dokumentarni film koji su odlučili snimiti njezini kolege, županjski gimnazijalci.

Naime, Laura je rođena kao dječak Matej, i sa svojom životnom pričom idealno se uklopila u zadatak članova dramske skupine na engleskom jeziku, predvođenih profesoricom Katarinom Berać Vuić, koji će se u zagrebačkoj Privatnoj umjetničkoj gimnaziji na Festivalu drame, filma, debate i ostalih jezično-umjetničkih vještina na engleskom jeziku, susresti sa srednjoškolcima iz cijele Hrvatske i natjecati u kategoriji drame, kratke priče, prezentacije i filma.

Upravo posljednja kategorija festivala, tzv. movie challenge, sa zadanom temom - o identitetu, potaknula je učenike iz Županje da prihvate izazov i obrade zanimljivu priču o mladoj osobi iz Babine Grede, piše Glas Slavonije.

- Film naslova 'Laura' govori o djevojci Lauri Babić, koja je prije 19 godina rođena kao dječak. Petominutni dokumentarac tek grebe po površini složenosti života transrodne osobe u maloj sredini, ali se učenike Gimnazije Županja mora pohvaliti što su se usudili progovoriti o aktualnoj temi, diskriminaciji onih koji su drukčiji - objašnjava mentorica Katarina Berać Vuić.

Film počinje stihom iz Kancone talijanskog pjesnika Francesca Petrarce 'Tko može neka shvati, jer ja sebe razumijem'.

- Jako mi se svidjela priča o Francescu Petrarci i njegovoj ljubavi prema Lauri. Moje staro ime, kad sam rođena, bilo je Matej, Matthew na engleskom. Mojim starim imenom nazvala me moja sestra. Nakon što se promijenim, planirala sam uzeti žensku verziju moga imena - Matea. Ali sam shvatila da me to podsjeća na moj prošli život, a ja ga želim izbrisati, pa je Laura puno bolje rješenje - objašnjava vrlo hrabra 19-godišnjakinja u filmu u kojemu govori o sebi i o svome identitetu.

Laura, kaže, uživa gledati tutorijale šminkanja na YouTubeu, a omiljeni vizažisti su joj Jeffrey Star i Patrick Star.

- Većina mojih slika na Facebooku nije javna zbog negativnih komentara i uvreda ljudi koji ne znaju ništa o meni. Ali ja ne marim za to što ljudi misle ili što će reći. Jednom sam šetala ulicom u mome selu. Vidjela su me mala djeca, počela vikati i na mene bacati kamenje. To je bio užasan dan za mene, za moje tijelo. Bila sam zgrožena - ispričala je.

Laurina je želja otići u SAD, tamo živjeti i biti ono što jest.

Petominutni dokumentarni film završava Laurinom porukom cijelome svijetu: 'Ako želimo biti slobodni i ako želimo učiniti ovaj svijet sretnijim, moramo se boriti protiv stereotipa'.

Školski kolege daju joj potporu, piše Glas Slavonije.

- Trebala je ogromna snaga da se učini ono što je ona učinila... Čak i u maloj zajednici ona se pomirila s time što jest... Laura je jako hrabra i ne boji se pričati u svoje ime... Iako je ljudi jako osuđuju, ona se bori za sebe i ljude poput sebe...

>>>

Slikarica, pučka književnica, skupljačica i čuvarica starina – sve je to bila Ana Verić, Babogretka koja je živjela umjetnost. Svjedoče tome i brojna djela postavljena u svakom kutku njezine rodne kuće, u kojoj je slikala dokle god su je ruke služile.
“Teta Ana, jaka i hrabra žena koju život nije mazio, sama ju je gradila 60-ih godina prošlog stoljeća. Bila je posebno emotivno vezana za nju, ovdje je naslikala nekoliko stotina slika. Prikupila je i muzeja vrijednu zbirku starina, koja je registrirana kao kulturno dobro Republike Hrvatske, a koju vidimo kao dio temeljne građe budućeg babogredskog muzeja”, priča njezin nećak Ivan Petričević.
Kao iznimno nadarena žena izdala je nekoliko knjiga poezije i proze. Brojna su objavljena, ali i neobjavljena djela. No, niti ona neće dugo ostati skrivena od očiju javnosti. “Nažalost, nije dočekala objavljivanje posljednje knjige, no, to ćemo učiniti posthumno, jer nas je teta Ana zadužila, imamo uistinu dovoljno materijala, a knjiga bi nosila naslov “Na mladima svijet ostaje”, dodaje Petričević.
Njeno izdavanje, uz fotomonografski dio, planirano je u okviru Mjeseca hrvatske knjige, u vremenu između listopada i studenog ove godine. Ana je preminula 29. siječnja prošle godine, a godinu i nešto poslije, upravo na Dan žena, obitelj je ovoj nevjerojatnoj ženi odlučila postaviti spomen ploču.

“U 89. godini je preminula, a 9. ožujka ove godine bi punila 90. godina i tim povodom, najmanje što možemo učiniti je otkriti joj spomen obilježje”, poručila je obitelj. Spomen ploča trajna je uspomena na Anu, kao i njezina, prepuna umjetnosti, rodna kuća koju obitelj planira, uz podršku općine i Vukovarsko-srijemske županije, prenamijeniti u galeriju slika sa stalnim postavom, dostupnu javnosti. Želja je upoznati generacije koje dolaze s Aninom ostavštinom, jer kako je i sama za života poručila: “Kad ne budem među vama, gledajte me u slikama, u pjesmama, u starinama…”.

>>>

U prostorijama Općine Babina Greda održan je radni sastanak na kojem su dogovorene aktivnosti oko nastavka gradnje sportske dvorane OŠ Mijata Stojanovića. Uz vukovarsko-srijemskog župana Božu Galića i načelnika Babine Grede Josipa Krnića, nazočili su mu pročelnica Upravnog odjela za školstvo VSŽ-a Jadranka Mustapić-Karlić, pročelnik Službe za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša VSŽ Hrvoje Čuljak, voditelj projekta Vjekoslav Krstić, ovlašteni građevinski sudski vještak Ivan Jukić, ravnateljica škole Đurđica Babić i općinski vijećnici. Razmotreno je pet ponuđenih opcija, a zajednički je donesena odluka o gradnji dvodijelne dvorane, s borilištem dimenzija trodijelne dvorane 27 x 45 metara, na čemu su Babogredci inzistirali.

Još novca
Gradnja takve dvorane sa zatrpavanjem postojeće šest metara duboke jame stajat će 18.484.400 kuna (bez PDV-a). Za zatvaranje financijske konstrukcije za realizaciju navedenog projekta zadužen je vukovarsko-srijemski župan jer sredstva će, kako stvari stoje, premašiti iznose koji su osigurani Sporazumom o sufinanciranju između Ministarstva, Županije i Općine. Naime, za gradnju dvorane u Babinoj Gredi resorno ministarstvo osiguralo je 11,5 milijuna kuna, a po tri milijuna kuna Županija i Općina.

Prema procjenama i iznesenoj računici, gradnja dvorane prema započetom projektu, uključujući prethodnu sanaciju jame koja bi bila nužna za nastavak radova, stajala bi 32 milijuna kuna plus PDV. I upravo se zbog toga, pojašnjava Krnić, kako bi se troškovi smanjili, ide u revidiranje projekta.

- Odlučeno je da se ide u preprojektiranje dvorane koja će se graditi po fazama. Što se tiče rokova gradnje, na sastanku nam je rečeno da će za dvije godine dvorana biti gotova. Dogovoreno je da će Općina Babina Greda svojim udjelom financirati radove u ovoj godini, Županija u sljedećoj, a Ministarstvo ima osigurana sredstva i za ovu i za 2019. godinu - pojašnjava babogredski načelnik.

Žele jamstvo Županije
Županija će izraditi projektnu dokumentaciju za novu dvoranu, a Krnić vjeruje da će do ljeta jama biti zatrpana i očekuje da će se usporedno i projektirati i rješavati građevinske dozvole za izvođenje radova po etapama.

- Županu ću predložiti da Općina i Županija, kao vlasnik i osnivač škole, naprave sporazum kojim će se Županija uz bjanko-zadužnicu obvezati da će, ako se u utvrđenom roku dvorana ne završi, preuzeti obvezu vraćanja našeg kredita. Mi prvi plaćamo svoju tranšu, i tko mi jamči da se ponovno nešto neće iskomplicirati i da radovi neće stati, a mi potrošili svoja tri milijuna? Dužnost mi je kao načelniku zaštititi interese Općine - zaključuje Krnić.


Krnić: Plaćanje Općine presedan
Načelnik Krnić napominje da još nikada ni jedna općina u Hrvatskoj gdje se gradila školska sportska dvorana nije davala svoja sredstva.

- Ovo je presedan. Općina Babina Greda već je do sada dala više od dva milijuna kuna i onda se morala još kreditno zadužiti i osigurati dodatna sredstva za sufinanciranje, što je bio preduvjet za nastavak gradnje. Pa koja je to još općina morala napraviti? - pita se Krnić.

>>>

Za asfaltiranje 14 kilometara duge ceste od Babine Grede do Prkovaca, uz koju je smješteno i naselje Kladavac, nema novca i za sada ne postoji mogućnost nalaženja izvora iz kojeg bi se osigurala potrebna sredstva, zaključak je radnog sastanka općinskog načelnika Babine Grede Josipa Krnića s ravnateljem Županijske uprave za ceste VSŽ-a Željkom Galićem.

- Cesta je u nadležnosti ŽUC-a, ali njezino asfaltiranje Županija ne može kandidirati, jer ne postoje EU fondovi koji prepoznaju i financiraju takve projekte. Općina tu ne može učiniti ništa, jer je riječ o iznosu od čak 27 milijuna kuna. Jednostavno nema instrumenata da taj projekt kandidiraju ni Županija, ni ŽUC, ni Općina - rekao je Krnić.

Zapostavljeno i prometno izolirano naselje Kladavac smješteno je na pola puta između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca, u Općini Ivankovo. Loša makadamska cesta za više od 60 stanovnika najveći je problem. Ljeti se guše u prašini, a za loših vremenskih prilika zbog blata i kaljuže teško je prohodna. Kladavčani se smatraju građanima trećeg reda za koje je, kažu, u 21. stoljeću i asfalt luksuz. Makadamska cesta je dotrajala i puna udarnih rupa koje im uništavaju automobile, traktore i bicikle.

Izlaz na autocestu
Krnić napominje da je jedina moguća opcija kojom bi se uspjela namaknuti sredstva ona da asfaltiranje ceste od Babine Grede do Prkovaca kandidira Ministarstvo prometa kao prioritetni projekt. Ali u to polaže malo nade. Uvjeren je da su u Ministarstvu zatrpani s raznim zahtjevima iz cijele države i teško je nadati se pozitivnom rješenju, jer svatko ima svoj prioritet. Kaže da više nema snage ljudima obećavati nešto što se ne može napraviti, niti im govoriti o europskim sredstvima jer od toga zapravo nema ništa.

- Svaki put kada su lokalni izbori župan je odlazio tamo i ljudima obećavao asfalt i Kladavčani već godinama žive u lažnoj nadi. To se mora presjeći! Nećemo se više služiti lažima i treba reći istinu da se za sada ne moramo nadati asfaltiranju ceste u Kladavcu, jer je to surova stvarnost i jedina istina - zaključuje Krnić.

Podsjeća da je na temelju sporazuma potpisanog još prije 20 godina između općina Babina Greda i Ivankovo radi osiguranja bolje prometne povezanosti dobiven izlaz na autocestu A3, nedaleko od Babine Grede. Trebali su ga koristiti mještani Retkovaca, Prkovaca, Ivankova i tog dijela županije. To je bio jedan o važnih smjerova koji nikada nije zaživio, jer do danas nije asfaltiran ni kilometar te županijske ceste koju koriste i Hrvatske šume.

- Tražio sam od ravnatelja ŽUC-a da se makadamska cesta ovih dana bar naspe mljevenim asfaltom, da se pokrpaju rupe i ljudima omogući normalan prolazak, a hoće li se bar to napraviti, nisam siguran - kaže Krnić.

Bez veza s Općinom
Protivi se tomu što djeca s Kladavca idu u školu u Prkovce i Retkovce.

- Kladavac pripada Babinoj Gredi, imamo krasnu školu i stvarno mi nije jasno tko je i zbog čega nekada donio odluku da djeca ne idu u školu u svojoj matičnoj općini. I onda je ŽUC-u prioritet da se makadamska cesta nasipa od Kladavca prema Prkovcima, umjesto prema Babinoj Gredi. To nikako nije u redu - ljuti se Krnić.

Upozorava i na demografski problem.

- Djeca koja idu u školu u Prkovce i Retkovce ne mogu se asimilirati s Babinom Gredom zato što ovdje nemaju prijatelje, ne poznaju svoje vršnjake iz sela, jer su orijentirani prema susjednim naseljima. Generacije djece s Kladavca već su se tamo školovale i svi su oni izgubili osjećaj pripadnosti Babinoj Gredi, jer ih s matičnom općinom ništa ne veže, osim na papiru. To mi jako smeta. Znam najmanje deset mladih obitelji koje su se odselile u Prkovce, Retkovce, otišle su na tu stranu, a nisu došle u Babinu Gredu - negoduje Krnić.

Više od 60 Kladavčana lani je potpisalo peticiju koju su s apelom za pomoć naslovljenim “Dvanaest i pet za raj koji umire”, poslali premijeru Andreju Plenkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću, predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma… Odlučili su ih upoznati s katastrofalnim uvjetima u kojima žive i činjenicom da nemaju ni cestu kao osnovnu vezu sa svijetom, a njihova djeca ni prohodan put do škole, a kamoli internet i druge stvari poput njihovih vršnjaka. Roditelji tamošnjih učenika poručuju da je to sramota za Hrvatsku koja se voli nazivati zemljom znanja, jer i njihova djeca zaslužuju uvjete života i školovanja dostojne 21. stoljeća. Napominju i da je iz Kladavca u Domovinskom ratu sudjelovalo 27 branitelja.
NI ĐACI NE MOGU IĆI U ŠKOLU, NI HITNA I POGREBNIK DOĆI U SELO
Dvadesetak učenika od 1. do 4. razreda nastavu pohađaju u Prkovcima, a od 5. do 8. u Retkovcima. Srednjoškolci idu u Vinkovce. A nakon svake kiše i snijega cesta se pretvara u kaljužu i njome se samo traktorom može proći. Autobus tada ne može do Kladavca i djeca izostaju iz škole sve dok se blato ne osuši. Mljekarima, kao što je Adam Stojanović, zbog toga ne dolaze ni otkupljivači pa mlijeko svakodnevno mora voziti u Retkovce i prevaljivati 23 kilometra. Za lošeg vremena ondje ne mogu ni kola Hitne pomoći, a ni pogrebnici. Kladavčanin Nedjeljko Blažanović prisjetio se smrtnog slučaja kada su jednu baku uz pomoć dva traktora jedva uspjeli prevesti do Babina Grede da bi ju na vrijeme pokopali.


>>>

Tko ikad poželi upoznati živopisne osobe, neka se uputi na gostovanja hrvatske reprezentacije. I ne mora razbijati glavu gdje će ih naći. Vatreni su magnet za Hrvate na svim meridijanima i paralelama...

Na treningu u srijedu čovjek s kubanskim šeširom obojenim u hrvatsko i natpisom “Babina Greda. U osamdesetima bi legendarni radijski reporter Ivo Tomić, kad je netko zapucao šansu kliknuo: “Ode lopta u Babinu Gredu.” Godinama su se javljali ljudi iz raznih krajeva: “Mislio sam da je to stilska figura, a onda sam se vozio kroz Slavoniju i vidio ploču ‘Babina Greda’. Pa to mjesto zaista postoji.”

Nakon nekoliko fotografija s Čopom, Ćorlukom… neposredan i glasan, našao je ciljanu metu - Mandžukića.
- Mandžo, može jedna fotka za Babinu Gredu?
- Ja sam iz Broda - odgovorio uz smijeh.
- Dođi, ti si moj, samo pedeset kilometara - dva škljocaja aparata i bilo je gotovo.
- Vida, fotka za Babinu Gredu - zove i smije se Mandžukić te uđe u autobus, a gospodin vadi boci iz torbe:
- Šljivovica, Mandžo, vrati se na šljivovicu - u tom času počne lupanje po prozoru s unutarnje strane autobusa.
- To je sigurno Mandžo, ne vidim jer su zatamnjena stakla, ali mora biti on. Mandžoooo, čekam te sa šljivovicom… - diže je u zrak i natjera na smijeh sve okolo. Amerikance, Peruance, Meksikance… Valjaju se.
- Što je to, viski? - odvaži se potom jedan s pitanjem.
- Kakav viski, daleko bolje, hrvatska šljivovica, najbolja na svijetu - rezolutan je.

Momčad ode…

- Idemo ti i ja u grad - okrene se prema ovom novinaru.

- Zovem se Marijan Lucić, rodom iz Babine Grede, od 1974. živim u Torontu, trideset godina vozio sam limuzinu, političare, glumce, pjevače, sportaše, poslovne ljude, eh koga sve poznajem u Kanadi i kod nas...

Za Miami je odavno rečeno da je centar Latinske Amerike. Gotovo u centru grada je Mala Havana, ulica u kojoj je živa Kuba, kao odsječeni otok od američke stvarnosti. Marijan vozi izravno tamo…

- Kuba je moja zemlja. Otkako sam u mirovini, tamo živim pola godine, ne odgovara mi zima u Kanadi. Imam nevjenčanu ženu kojoj su 32 godine. Kad se sredi, izgleda kao djevojka od milijun dolara. Jedva čeka da dođem jer dolje je bijeda. Nisu baš za nogomet, više baseball.

Naš restoran je pun, pjevač s gitarom i “Despacito”, na stolu novine na čijoj je naslovnici oglas na dnu “Peru - Hrvatska”. Njegov šešir privlači pozornost.

- Mi smo Argentinci, pobijedit ćemo vas 3:0 na Svjetskom prvenstvu. Sva tri gola zabit će Messi - ubacila se elokventna gospođa srednjih godina, odmah se vidi glava obitelji.

Marijan pojačava glas:

- Dobit ćemo vas 3:1, bit ćemo prvaci svijeta, neće vas spasiti ni Messi.

Dečko se buni:
- Ma, nemate šanse. Ali da znate, cijenimo hrvatski sport. Recimo tenisače, Marin Čilić, Ivo Karlović… - počeo je nabrajati.
- Imate sjajne nogometaše, Modrić, Rakitić, Mandžukić, za njih znaju i ovdje u Miamiju. skoro svi. I u Americi se prati nogomet.

Tek u četvrtak navečer fanovi u “kockastom” počeli su masovnije stizati. I Ocean Drive na Miami Beachu vidjet će što to znači... Oprostili smo se s Marijanom pred American Airlines Arenom. Sat vremena prije utakmice Heatsa i Knicksa. Publika se već slijevala...

>>>

Općina Babina Greda napravila je idejno rješenje, a u tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju dječjeg vrtića na općinskome zemljištu u ulici Berava. Namjerava ga graditi s pomoću europskoga novca i zato je nužno što prije objediniti dokumentaciju i ishoditi građevinsku dozvolu, kako bi sve bilo spremno za kandidiranje projekta vrijednog oko pet milijuna kuna bez PDV-a.

- Računamo na mjeru 7.4., koja se treba otvoriti do kraja mjeseca - kaže općinski načelnik Josip Krnić. Vjeruje da će projekt sada uspjeti proći, za razliku od prošlog natječaja raspisanog prije godinu i pol, čiji su rezultati objavljeni tek ovih dana. Babogredci su se tada kandidirali za izgradnju sportsko-rekreakcijskog centra, ali su ostali 60-ak mjesta ispod crte. Prednost u bodovanju imali su domovi kulture i dječji vrtići, a drugi su projekti bili na marginama. Kapacitet vrtića, koji bi se trebao prostirati na 700 četvornih metara, uz uređen vanjski prostor i parkiralište, bit će za 50 djece u dobi od tri do šest godina i 20 mališana u jasličkoj skupini. O potrebi izgradnje dječjeg vrtića u Babinoj se Gredi već dugo govori. Dobar će dio žena u bliskoj budućnosti ondje dobiti posao pa će biti i sve veći problem s čuvanjem djece dok im mame rade. Krnić napominje da u selu imaju proizvodnju kolača, u kojoj su angažirane uglavnom žene. Uskoro će u gospodarskoj zoni biti otvorene sušare i bit će zaposleno 15-ak žena, a njih će više od 30 posao dobiti u proizvodnji dijelova za autoindustriju.

Prošle je godine na internetskoj stranici Općine provedeno anketiranje roditelja djece predškolske dobi i odaziv je bio stopostotan. Od 60 ispitanika, njih 58 izjasnilo se pozitivno jer žele da se i njihovim mališanima omoguće primjereni uvjeti za rast, razvoj i dopunjavanje obiteljskog odgoja. Interes za otvaranjem vrtića u Babinoj Gredi lani je iskazao privatni vrtić Petar Pan iz Drenovaca. Upravno vijeće donijelo je odluku o osnivanju podružnice u Babinoj Gredi. Plan je bio do kraja 2017. godine početi raditi, ali unatoč velikom trudu i nastojanjima nisu uspjeli pronaći odgovarajući prostor koji udovoljava državnim pedagoškim standardima. U Babinoj je Gredi bio samo jedan pogodan prostor, no sve se zakompliciralo jer papiri nisu uredni.

Procedura će trajati 2-3 godine
Općinski načelnik Josip Krnić kaže da je svjestan toga da će procedura u vezi s izgradnjom dječjeg vrtića potrajati dvije do tri godine. Napominje da Općina želi osigurati i imati svoj prostor za dječji vrtić, a potom će se odlučiti hoće li biti njegov osnivač ili će ga dati u koncesiju. U svakom slučaju, sufinancirat će boravak djece u toj predškolskoj ustanovi jer roditelji jednostavno nisu u mogućnosti sami podmirivati ekonomsku cijenu vrtića. Zbog ilustracije treba napomenuti da ekonomska cijena za vrtićku skupinu na razini županije iznosi 1600 kuna mjesečno.

>>>