Apel da pomognu u zalijevanju novozasađenih stabala i zajednički sačuvaju i razvijaju vrijednu zelenu infrastrukturu u svome selu, koji je Općina na svojim službenim stranicama uputila proteklog četvrtka, dok se Slavonija "pržila" na 37 stupnjeva Celzijevih, kod pojedinih mještana nije naišao na razumijevanje i pokrenuo je žustru raspravu u općinskoj grupi na Facebooku.
Iz Općine su podsjetili da je u 2024. na području sela posađeno 2200 stabala, koja zbog iznimno visokih temperatura i nepovoljnih klimatskih uvjeta zahtjevaju redovito zalijevanje kako bi se osigurao njihov opstanak i razvoj. S obzirom na to da Općina ne raspolaže dovoljnim resursima, apeliraju na sve mještane da zalijevaju stabla ispred svojih, ali i susjednih kuća u kojima nitko ne živi. Na razumijevanje i suradnju pozvali su i DVD Babine Grede. Projekt nabave i sadnje stabala, podsjećamo, vrijedan je 201.420,90 eura s PDV-om, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao ga je s 80 posto. Riječ je o ukupno 2200 raznih vrsta stabala – javora, breze, lipe… Njihovom se sadnjom nastojalo Babinu Gredu učiniti još ljepšim i urednijim mjestom za život, i pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne lokalne zajednice.

Upućeni apel pojedinci su dočekali "na nož", poručivši "neka ih zalijeva onaj tko ih je i sadio", uz primjedbu "da su posadili trešnju, višnju, bilo što drugo, ljudi bi ih zalijevali", pitajući se kakve koristi imaju od posađenog drveća jer "ni sami ne znaju koje je drvo posađeno". I općinski se pročelnik uzalud trudio pojasniti da na popisu stabala u okviru tog projekta koji je sufinancirao Fond nisu bile voćke, nego vrste stabala koja proizvode više kisika i smanjuju CO2, jer su zaštita i očuvanje okoliša i svrha toga projekta. Pojedini su mještani konstatirali da su zgroženi takvim reakcijama i pitaju se gdje je nestala ljudskost i zajedništvo Babogredaca, jer umjesto da su sretni što imaju drvored koji je financiran europskim novcem, i od koristi je za cijelu lokalnu zajednicu, sve dočekuju negativno, pa i drveće koriste za političke obračune i prosipanje žuči.

Apelu i zamolbi Općine odmah se odazvao DVD Babine Grede koji je u četvrtak poslijepodne za subotu i nedjelju najavio akciju kojom će pomoći u opskrbi svih zainteresiranih mještana vodom za zalijevanje novog drvoreda "kako bi učinili nešto korisno za svoju djecu i unučad". No, priroda je tu ipak umiješala svoje prste. "Dok smo se mi kao selo prepirali tko će zaliti par sadnica ispred svoje kuće, dragi Bog nam je poslao noćas kišu. Odgađamo akciju za neki od idućih vikenda. Nadamo se da smo bar nekoliko naših sumještana potaknuli da nešto naprave za selo, bez obzira bili to crveni, plavi, crni, kudovci, nogometaši ili neki drugi. Svi smo mi Babina Greda", stoji u objavi DVD-a Babine Grede.

>>>

Gradovi i općine diljem Hrvatske, pa tako i u županjskoj Posavini, nastoje pomoći u opremanju učenika za novu školsku godinu i financijski olakšati roditeljima, što im itekako dobro dođe, posebice u obiteljima s više djece. Uz udžbenike koje im osigurava država osnovnoškolce prvog dana nastave na klupama dočekuje i radni materijal. Škole provedu postupak jednostavne nabave, odaberu najpovoljniju ponudu i lokalnim jedinicima ispostave račun. Tako je to funkcioniralo i u Babinoj Gredi. Za prošlu je školsku godinu Općina izdvojila 16.000 eura, ali ovaj put, kako su izvijestili, neće biti u mogućnosti osigurati sredstva.

Razumijevanje
Zbog izgradnje kanalizacije roditelji učenika Osnovne škole "Mijat Stojanović" za sljedeću školsku godinu ne mogu računati na pomoć Općine u sufinanciranju nabave drugog obrazovnog materijala, što je proteklih godina bila uobičajena praksa. Ostali su zatečeni kada im je stigla obavijest da će morati sami financirati nabavu drugih obrazovnih materijala, poput radnih bilježnica i likovnih mapa, što je pokrenulo lavinu nezadovoljstva i negodovanja zbog "loše posloženih općinskih prioriteta". Ističu da je žalosno da Općina štedi na djeci, "dok ih drugi gradovi i općine potiču, Babina Greda učenicima uskraćuje pomoć", što smatraju poražavajućim.

Ravnateljica OŠ "Mijat Stojanović", Đurđica Babić, potvrdila nam je da zamolba za financijsku pomoć upućena Općini nije prihvaćena, o čemu je odmah obavijestila roditelje. Razloge donošenja takve odluke načelnik Josip Krnić pojasnio je i u objavi na službenim stranicama Općine. Napominje da zajedno s Vinkovačkim vodovodom i kanalizacijom i Hrvatskim vodama provode kapitalni projekt "Izgradnja i rekonstrukcija vodnokomunalne infrastrukture na distributivnom području Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d.o.o." odnosno izgradnju sustava odvodnje u dužini od 36 kilometara. Općina ga sufinancira u iznosu od 4,6 milijuna eura, što je, s obzirom na njezin proračun i prihode koje ostvaruje, za Babinu Gredu financijski vrlo zahtjevan projekt, ali je, kako ističe, od iznimne važnosti za dugoročni razvoj lokalne zajednice.

Privremena mjera
- Unatoč našoj trajnoj posvećenosti podršci djeci i obiteljima u sustavu obrazovanja Općina Babina Greda neće biti u mogućnosti ove školske godine sufinancirati drugi obrazovni materijal za učenike osnovnoškolskog uzrasta. Svjesni smo da je obrazovanje temelj našeg društva u cjelini i da ovakva odluka donosi određeno opterećenje roditeljima, stoga je važno naglasiti da je ovo privremena mjera u težnji da ćemo već sljedeće školske godine pronaći dodatna sredstva u proračunu za nastavak potpore našim najmlađima i njihovom obrazovanju - stoji u dopisu upućenome školi, u kojemu Krnić zahvaljuje na razumijevanju i strpljenju jer "zajednički dijelimo odgovornost za budućnost naše djece".

Kazao nam je da je svjestan toga da je riječ o vrlo nepopularnoj mjeri, ali da nisu imali izbora. Već je i ranije najavljivao da će se zbog novonastale financijske situacije morati svi skupa malo "stisnuti" kako bi izgurali projekt o kojemu se govori godinama, a napokon su dobili priliku realizirati ga. Općina je početkom svibnja dobila suglasnost Vlade RH za kreditno zaduženje kod poslovne banke za 1,2 milijuna eura, no to je tek manji dio od ukupno 4,6 milijuna eura, koliko je u obvezi osigurati do kraja godine. Projekt izgradnje kanalizacijske mreže trebala je sufinancirati s približno 1,8 milijuna eura, no nakon provedenog postupka javne nabave dočekao ih je hladan tuš.

Na objedinjeni poziv za izgradnju sustava javne odvodnje u tri općine stigla je samo jedna ponuda, koja je i prihvaćena, i Babinoj Gredi je određen iznos sufinanciranja od 4,6 milijuna eura, čak 2,8 milijuna više od predviđenog.

ZA KANALIZACIJU OČEKUJU POMOĆ DRŽAVE

Za financiranje kanalizacije u Babinoj Gredi očekuju dodatnu pomoć Vlade RH, odnosno Hrvatskih voda. Ako ona izostane, bit će prisiljeni dodatno se kreditno zadužiti, što bi bilo veliko financijsko opterećenje jer Općina mora nastaviti normalno funkcionirati i servisirati potrebe svih proračunskih korisnika. Nakon lokalnih izbora u Babinoj Gredi još nije konstituirano novo Općinsko vijeće. Prvi je pokušaj propao zbog nedostatka kvoruma, drugi će biti sljedeći tjedan, a ako se nakon tri pokušaja ne konstituira, slijede novi izbori.

>>>

Kulturni i edukativni život vrti se oko Općinske narodne knjižnice Babina Greda

Općina Babina Greda prema svom zemljopisnom položaju i dnevnomigracijskim obilježjima pripada županjskoj Posavini. Svoje specifično ime dobila je po praindoeruopskom korijenu bab – u značenja kamen ili stijedna. odnosno gomila kamenja.

Babina Greda je mjesto skladnog izgleda i ugođaja. Kao izrazito očuvanu urbanu rustikalnu sredinu Babinu Gredu je Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Osijeku proglasio selom spomenikom prve kategorije.

Položaj današnjeg naselja Babina Greda je položaj naselja koji su nastajali u neprekinutom nizu kroz prapovijest, antiku i srednji vijek do današnjih dana tijekom 8000 godina, što ga čini najbogatijim kulturnim europskim prostorom u kojem su se rađale najstarije europske kulture.

Općina Babina Greda nalazi se u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, uz važnu državnu prometnicu, autocestu D4 Zagreb-Lipovac, odnosno međunarodni koridor X.

Upravo njezin povoljan položaj utječe na neke pozitivne trendove koji se događaju na tom prostoru posljednjih godina.

Općina Babina Greda prema zadnjem popisu ima 2.762 stanovnika, za točan broj djece nemaju službeni podatak, saznajemo od Monike Užarević, više referentice u općini.

Užarević također smatra kako je njihova općina mirna sredina te stoga i idealna za obiteljski život. Kao jednu od većih prednosti i argumenata za to navodi da skoro svaka ulica ima svoje igralište kao što postoje i igrališta u samom centru.


Zbog ovog ili nekog drugog razloga, Babina Greda posljednjih je godina postala pretijesna za sve one koji se žele tamo doseliti i jednostavno ne može pružiti dovoljno kapaciteta.

Iz općine potvrđuju da je trend doseljavanja velik i da se dogodilo da općina nema dovoljno nekretnina s obzirom na to kolika je potražnja.

Na području općine djeluju jedna škola i jedan vrtić, a u izgradnji su i njihovi područni objekti. Kako to obično biva u manjim općinama, i ovdje je škola središnje mjesto okupljanja kako radi obrazovne svrhe, tako i radi one kulturne, ali i socijalne. Tako u školi djeluje zadruga „Berava“ u koju su uključeni mnogobrojni učenici koji upravo kroz rad Zadruge mogu ispuniti neke svoje kreativne potrebe i potencijale.

-Zadruga svojim djelovanjem razvija kod učenika radne navike, vrijednosti, stvaralaštvo, odgovornost i kreativnost. Osmišljavanjem i izradom novih proizvoda nastoji se kod učenika proširiti znanje te razviti praktične sposobnosti. Zadruga aktivno sudjeluje u društvenoj djelatnosti škole, organiziramo radionice, sajmove i izložbe u školi, proljetni sajam, božićni sajam, Dan škole i slično – poručili su iz škole.

Unutar zadruge pak djeluje nekoliko sekcija te učenici svoje znanje, vještine i kreativnost mogu pokazati na satovima domaćinstva gdje među ostalim uče plesti, šivati, izrađivati prirodnu kozmetiku i kuhati zdrave obroke. Tu je i sekcija „Mali knjižničari“ koju vodi knjižničarka Anita Ujaković.

-Bavimo se izradom raznih ukrasnih predmeta za Božić, Uskrs i Valentinovo. No, također pripremamo izložbe, uređujemo i uljepšavamo školu te obilježavamo značajne datume kroz školsku godinu – kazala je Ujaković.

Osim te dvije sekcije tu su još i „modelari“ te „mali kreativci“.


Na području općine kulturne i druge potrebe najmlađih ispunjava dječji vrtić naziva „Regoč“. On se ipak sadržajno čini nešto siromašnijim od škole, pa uz uobičajene vrtićke programe nudi se još samo kratki program engleskog jezika kao i kratki sportski program. Kada pak na tražilici „kliknete“ na projekte – pojavi ose projekt dječjeg tjedna iz 2022. godine što pokazuje da stranica i nije baš ažurna, a još manje ažurirana, barem po tom pitanju.

Užarević kao još jedno središte kulturnih događanja navodi i općinsku knjižnicu. Općinska narodna knjižnica Babina Greda, kao što joj i ime da naslutite, osnovana je od strane općine 2007 godine. Moramo primijetiti da knjižnica dosta aktivno potiče mlade i sve ostale na angažman, pa tak odaje preporuke što čitati preko ljeta, organizira razne radionice i pričaonice za mlađe školarce.

Užarević priznaje kako to ipak nije dovoljno za sve dječje potrebe, ali ističe činjenicu da su djeca kroz školu, vrtić i knjižnicu uključena u razne edukativne i kulturne projekte čime nadoknađuju manjak sadržaja.

Nedostaje i kulturnih manifestacija baš za djecu, no nađe se ponešto za njih u programima onih koji se održavaj uza sve stanovnike općine. Najvažniji i najpoznatiji su, saznajemo, „Konji bijelci“ koja traje 43. godine te „Alaj ću se kerit pa bećarit – Bećerfest“, odnosno prvi i jedini festival pjevanja Bećaraca u Babinoj Gredi.

-Svakako da to što imamo nije dovoljno, i da su sadržaji takve vrste iznimno važni za dječji razvoj. No, u općini smatramo da oni nisu presudan argument za ostanak u Babinoj Gredii da ljudi dolaze ovdje i zasnivaju obitelj bez obzira na količinu kulturnih i edukativnih sadržaja za djecu – komentirala je Užarević

I dok pišemo o postojanju kulturnih i edukativnih sadržaja, u Babinoj Gredi odjeknula je za roditelje, barem što se edukacije tiče, jedna neugodna vijest. Naime, radi se o tome da općina ove godine roditeljima školaraca neće moći sufinancirati nabavku drugih obrazovnih materijala – odnosno likovnih mapa i radnih bilježnica što je do tada bila praksa, a razlog je izgradnja kanalizacije.

Očekivano, roditelji učenika nisu to dobro prihvatili te su počeli prozivati općinu da je nakon izbora očito odlučila štedjeti na krivom mjestu – djeci. Neki su čak spomenuli da se izgradnja kanalizacijske mreže financira iz EU fonodva, a ne općinskim novcem.


-Trošio se novac na nepotrebne stvari, na primjer na vatromet, a za djecu se nema – izjavila je tako Ljubica Babić iz Babine Grede.

No, Eva Vuković je dometnula da su roditelji prije puno godina sami kupovali i knjige i svu opremu za školarce i to je bilo normalno i nitko se nije bunio.

Ostaje nam tek za vidjeti hoće li se po ovom pitanju što promijeniti, a također i hoće li Babina Greda uložiti nešto novca za nove kulturne sadržaje i događaje, s obzirom na veliki trend doseljavanja koji spominju.

>>>

Iz trećeg je pokušaja konstituirano Općinsko vijeće Babine Grede izborom Tome Đakovića (HSU) za novog/starog predsjednika, čime su Babogredci izbjegli ponovni izlazak na birališta. Na svibanjskim je lokalnim izborima, podsjećamo, aktualni načelnik Josip Krnić (SDP) sa 60,56 posto glasova dobio novi, peti mandat na čelu Babine Grede, no nije osigurao natpolovičnu većinu u Vijeću. Od ukupno 13 vijećničkih mjesta, koaliciji SDP/HSU/HSS pripalo je šest, HDZ ima četiri vijećnika, DOMiNO dva i DP jedan. Nakon dva neuspjela pokušaja, ključni glas za konstituiranje Vijeća bio je onaj Mate Vukovića (DP), koji je podržao kandidata koalicije SDP/HSU/HSS i omogućio izbor Đakovića za predsjednika. Odluku je, kazao nam je, donio u dogovoru s Općinskim odborom DP-a Babine Grede. Procijenili su da je to u interesu lokalne zajednice kako bi se spriječili novi izbori, otežano funkcioniranje Općine i dodatni nepotrebni troškovi.


Ključan DP
Vuković je izabran za potpredsjednika Vijeća i tu će dužnost obnašati tri godine, a u četvrtoj bi, prema postignutom dogovoru, trebao biti predsjednik. Radit će, poručuje, transparentno i podržavati sve dobre i konstruktivne prijedloge za razvoj i dobrobit Babine Grede. Vjeruje da će svi općinski vijećnici savjesno i odgovorno prionuti poslu jer napredak i prosperitet sela svima bi, smatra, trebao biti zajednički cilj. A posla je jako mnogo, trebaju se osnovati i svi potrebni odbori i radna tijela za pripremanje i predlaganje odluka i obavljanje drugih poslova. Mnogo je tekućih stvari koje treba porješavati i u pripremi je prva radna sjednica. I općinski načelnik Josip Krnić pozdravlja konstituiranje Vijeća, čime su, ustvrdio je, vijećnici pokazali političku zrelost i odgovornost. "Na drugoj konstituirajućoj sjednici, jer prva nije ni održana, pozvao sam vijećnike da svi budemo u koaliciji, i lijevi i desni, ako će raditi za interese Općine, jer ako su to partikularni interesi, ja nisam tu da nekome ispunjavam želje", ustvrdio je. Dodaje da je uvijek otvoren za suradnju sa svima, bez obzira na to iz koje su političke opcije. "Uspjeli smo se posložiti i dogovoriti, da ne trpi naše selo ni mještani, i očekujem korektnu suradnju, a rad Vijeća u potpunosti će biti transparentan", poručuje. Napominje da Općina kontinuirano ulaže napore u projekte koji doprinose kvaliteti života svih mještana, a Vijeće ima ključnu ulogu u donošenju odluka od strateške važnosti. "Interes općine svima nam mora biti iznad osobnih ili stranačkih interesa, i samo tako možemo ići naprijed", zaključio je.

Investicijski ciklus
Najavljuje da će 25. kolovoza u Babinoj Gredi započeti radovi na bušenju bušotine za geotermalne vode, čime i službeno kreće realizacija jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u povijesti te općine, koji će, ponosno ističe, pokrenuti snažan investicijski ciklus, a odrazit će se ne samo na Babinu Gredu nego i na širu okolicu. Bušit će se u dubini od 3800 metara, a plan je, kazao je, napraviti još tri bušotine. Projekt je snažan iskorak prema gospodarskom, energetskom i turističkom razvoju, ulaganjima i održivom upravljanju prirodnim resursima. A tu se, podsjeća, moraju poštovati utvrđene procedure kojima je jasno određeno da su određene odluke u nadležnosti Općinskog vijeća, od rješavanja prostornih planova do raspisivanja natječaja za pravo građenja. Krnić naglašava da samo jedna bušotina stoji 12 milijuna eura, gradnja elektrane 50 milijuna eura, tu su i staklenici čiji hektar stoji oko dva milijuna eura, a u planu su toplice i drugi sadržaji. "Kada se sve izgradi, Općina će imati svoj izvorni prihod od rudne rente i od proizvodnje električne energije od najmanje milijun eura godišnje, što će nam otvoriti razne mogućnosti. Otvorit će se brojna radna mjesta, zapošljavanje i visokoobrazovanih kadrova, žene koje ne rade dobit će posao i upravo zbog toga projektiramo još jedan dječji vrtić", kaže načelnik. Očekuje da bi sve moglo realizirano u roku od pet godina.

Dodaje da je Općina posljednjih mjeseci u investicijskom ciklusu izgradnje kanalizacije za koju treba osigurati još 3,4 milijuna eura, od ukupne obveze od čak 4,6 milijuna eura, koliko joj je određeno.

OČEKUJU POMOĆ DRŽAVE ZA KANALIZACIJU

Babina Greda očekuje dodatnu pomoć Hrvatskih voda u financiranju gradnje kanalizacije, za koju su digli kredit od 1,2 milijuna eura, a to je tek dio potreba. Krnić napominje da će država od privatne investicije od 200 milijuna eura u Babinoj Gredi na ime PDV-a uzeti 50 milijuna eura i očekuje da će 10 posto vratiti lokalnoj zajednici. “Općina ne traži pomoć za funkcioniranje, nego za daljnji razvoj, i nadamo se da će nam izići u susret”, zaključio je.

>>>

Osnovna škola "Mijat Stojanović" Babina Greda objavila je javni poziv za davanje u najam školske sportske dvorane s pravom korištenja svlačionica i sanitarnih čvorova, za sportske aktivnosti i druge programe koji se mogu provoditi u tom prostoru.
Dvorana se iznajmljuje u razdoblju od 8. rujna do 30. lipnja 2026. godine, u vremenu kada prostor ne koristi škola. Prostor se, navedeno je u pozivu, u pravilu ne iznajmljuje u vrijeme zimskih i proljetnih praznika te kolektivnog godišnjeg odmora. Daje se u najam radnim danom od 18.30 do 22.30.
Pri određivanju termina prednost imaju klubovi, udruge, društva i organizacije koji okupljaju djecu i mlade, nemaju vlastite prostorije te planiraju koristiti dvoranu tijekom cijelog razdoblja defniranog pozivom, a vrednovat će se i dosadašnje uredno korištenje dvorane, ako ga je bilo. Zahtjev za najam mogu dostaviti i fizičke i pravne osobe na adresu škole do 2. rujna.

Prednost pri najmu sportske dvorane društvima za djecu i mlade

Odluku o uvjetima i načinu korištenja imovine školskih ustanova čiji je osnivač donijela je Vukovarsko-srijemska županija. Što se tiče sportskih dvorana i igrališta, za sportske klubove koji su članovi Županijskog sportskog saveza (ŽSS) u slobodnim terminima naknada je 10 eura za sat vremena korištenja sportske dvorane, a 6 eura za asfaltna igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis) i 20 eura za nogometna igrališta. Nogometna asfaltna i nogometna igrališta s ostalim podlogama stoje 6 eura za 60 minuta korištenja, a trim-kabinet za stjecanje i održavanje tjelesne kondicije 10 eura. Građanima i sportskim udrugama koji nisu članovi ŽSS-a u preostalim terminima imovina se daje na korištenje uz višu minimalnu naknadu. Za dvorane do 150 četvornih metara cijena je 10 eura za sat vremena, za one površine od 151 do 300 kvadrata 20 eura, a za ostale sportske dvorane valja izdvojiti 50 eura. Za asfaltna je igrališta (rukomet, košarka, odbojka, tenis) naknada je 12 eura, a za nogometna 30 eura. Za nogometna asfaltna igrališta i igrališta ostalih podloga te za trim-kabinet plaća se naknada u iznosu od 12 eura.
U odluci stoji napomena da prioritet u korištenju sportskih dvorana i sportskih igrališta u slobodnim terminima imaju sportski klubovi uključeni u ŽSS.

Novosagrađena dvodijelna sportska dvorana s proširenim borilištem u Babinoj Gredi, vrijedna 3,6 milijuna eura, svečano je otvorena krajem studenoga, odlično je opremljena i pruža razne mogućnosti korištenja i bavljenja sportskim aktivnostima.

Veliko zanimanje

Kako doznajemo od ravnateljice Đurđice Babić, do kraja školske godine svi su slobodni termini bili popunjeni. Zahtjevi za korištenje dvorane pristižu, i ravnateljica očekuje da će i u predstojećoj školskoj godini termini biti popunjeni. S obzirom na veliku površinu na kojoj se prostire, korisnici će plaćati najvišu propisanu naknadu, od koje 60 posto odlazi Županiji, a 40 posto školi koja će ta sredstva utrošiti za održavanje.

>>>

Za one slabije poznavatelje Vukovarsko-srijemske županije, Kladavac je malo naselje unutar općine Babina Greda koje posljednih godina, nakon niza desetljeća zapostavljenosti, pa i izoliranosti, posebice u prometnom smislu, doživljava dane koji bi mogli biti uvod u neku bolju budućnost toga naselja i njegovih malobrojnih stanovnika.

“Danas je Kladavac jedna od ulica u Babinoj Gredi, znači dio našeg sela s čijim je centrom povezan asfaltiranom cestom dugom šest kilometara”, kaže načelnik Babine Grede Josip Krnić dodajući kako je riječ o urbaniziranom naselju koje je, istina, prije bilo zasebno, samo za sebe, ali više nije.

“Nažalost, uza sve ovo što smo napravili, ostalo je ovdje svega 30-tak ljudi. Nekad je Kladavac imao i osnovno školu do četvrtog razreda. Zakasnili smo uvelike, a to kašnjenje bilježimo još od bivše Jugoslavije. Danas imamo ovdje i asfalt, i interenet, i telefon, i vodu, i struju, ali nemamo za koga. Nadamo se kako bi se oni koji još uvijek imaju svoje placeve u Kladavcu, a riječ je o pedesetak kuća, mogli kad tad vratiti i udahnuti život ovom naselju”, priča Krnić.

Kaže i kako je želja općinskih vlasti da Kladavac bude etno ulica Babine Grede.
“Ovo je bogomdano mjesto za ljude koji vole mir i tišinu, život bez buke i u skladu s prirodom”, dodaje načelnik Krnić.

Antun Vuković kaže kako je danas u Kladavcu puno lakše živjeti, ali nekada nije bilo tako.
“Puno je bolje. Kada sam bio mlađi nije bilo ni telefona, ni prave ceste već kaldrma koja se u jesen i zimu pretvarala u blato i zato su se mnogi i iselili. Danas imamo sve, ali nemamo ljude i to je najveći problem. Što nas je i ostalo to je starije životne dobi”, kaže Luković dodajući kako ni sam ne zna kako vratiti one koji su odselili, a posebice zadržati mlade.

“Više nam ništa nije daleko jer imamo asfaltiranu cestu. U sat vremena smo i do Vinkovaca, i Osijeka, Vukovara, Županje. Imamo sve, a nemamo života. I moje dvoje djece je otišlo za boljim životom i čisto sumnjam da im je u planu povratak”, zaključuje ovaj mještanin Kladavca.



A jedan od pokušaja oživljavanja Kladavca su i Stanarski susreti koji se ljeti održavaju kod stare škole u Kladavcu u organizaciji KUD-a Šokadija iz Babine Grede. Pod geslom: „Taj dan nitko ne kuha kod kuće – svi jedemo na stanu!“ održava se bogat kulturno-umjetnički program satkan od šokače pjesme i kola, te okusa domaćih starinskih jela (fiš, čobanac, paprikaš od guske, pečena riba). Simbolika mjesta održavanja – Kladavca, nekoć gotovo zaboravljenog naselja daje posebnu težinu ovoj manifestaciji. Upravo tu, na prostoru nekadašnjih stanova, svake se godine, a ove 2025. već po 23 put, podsjeća na život naših predaka, njihov trud, jednostavnost i toplinu zajedničkog života. Zato nekako, priča o povratku života u Kladavac i ima smisla jer je ono simbol upornosti da se ono što su raniji naraštaji upropastili ili zanemarali te time ipak opet upropastili, da obnoviti i vratiti na neke osnovne životne postavke koje će ponuditi ako ništa, onda optimizam da bolje i nije tako nedostižna odrednica.

>>>

U Babinoj Gredi bilo je posebno slavlje, Matija Dujmović proslavila je stoti rođendan. Iznenađenje su joj priredile voditeljice Programa “Zaželi”, zahvaljujući kojem stariji mještani svakodnevno dobivaju usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu, a čiji je korisnik i sama Matija, te općinski načelnik. Uz obitelj, prijatelje i susjede, slavljenica je podijelila uspomene iz vremena koje malo tko pamti i tako obilježila cijelo jedno stoljeće života.


Sto godina života – cijelo jedno stoljeće sjećanja, uspomena i iskustava. Rijetki su oni koji se mogu pohvaliti tom brojkom i reći da su u životu vidjeli toliko promjena koliko Matija, a još uvijek ostali s osmijehom na licu. A na pitanje je li ikada mislila da će dočekati stotu odgovara:

“Nikada. Kako sam radila i što sam radila, sve sam radila samo me nije voda nosila i vatra gorila.”, rekla je Matija Dujmović iz Babine Grede koja je proslavila svoj stoti rođendan.

Matijin životni put nije bio lak, s 47 godina ostala je bez supruga. Ipak, svojim radom i trudom pobrinula se da njihova djeca imaju sve što im je potrebno. Nažalost, Matiju je zatekla još jedna teška životna nedaća.

“Onda mi je kasnije u ratu poginula kćer, ubili su je snajperisti što su pucali kroz prozore i zato sam šlagirana bila.”, rekla je Matija.

Unatoč svim neprilikama, danas ona nije sama, uz troje djece, osam unuka i jedanaest praunuka zaista oko sebe ima jedno veliko bogatstvo. Slavlju je prisustvovao i općinski načelnik, koji, kako kaže, ne krije izniman ponos što upravo u Općini Babina Greda slave rođendan koji rijetko tko doživi.

“Kako ju mi od milja zovemo baka “Maca” doživjela je stoti rođendan i to me čini izuzetno ponosnim, s obzirom na protekli život koji je ona proživjela, što je sve dočekala.”, istaknuo je načelnik Općine Babina Greda, Josip Krnić.

Baka Matija zasigurno je primjer kako vedar um i optimističnost mogu produljiti životni vijek. Proživjela je dva rata, izgubila je supruga i kćer, ali nikada nadu, a danas, uz osmijeh i podršku obitelji i prijatelja slavi život.

>>>

Na području Babine Grede u tijeku je gradnja kanalizacijske mreže, kapitalni projekt koji će znatno podignuti kvalitetu življenja mještana, unaprijediti uvjete poslovanja gospodarskim subjektima i industrijskim pogonima te riješiti problem onečišćenja prirode. Njime je predviđena gradnja 36 kilometara kanalizacijske mreže, 22 precrpne stanice, pročišćavača otpadnih voda kapaciteta 3800 ekvivalent stanovnika te besplatni priključci, a otpadne će se vode nakon pročišćavanja ispuštati u Beravu. Utvrđeni rok završetka je 31. prosinca 2025., a s obzirom na to da je riječ o velikom projektu, u Općini su odmah upozorili da će biti nemoguće realizirati ga u godinu dana, što se na terenu i potvrdilo. Za takve je projekte, smatraju, realno da traju dvije godine, pa bi 31. prosinca 2026. zapravo bio realan rok. Do sada je, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, sagrađeno 16 kilometara mreže, a gradnja pročistača još nije ni počela. Izvođač je podnio zahtjev za produženje roka. To bi mu, kako doznajemo, trebalo biti odobreno do 30. lipnja 2026., pa će se svakako morati pojačati i dinamika izvođenja radova.

Riječ je o projektu "Izgradnja i rekonstrukcija vodnokomunalne infrastrukture na distributivnom području Vinkovačkog vodovoda i kanalizacije d. o. o.", kojemu je kao nositelju deset projekata vodoopskrbe i odvodnje u dva grada i sedam općina dodijeljeno 44 milijuna eura. Osim u Babinoj Gredi, sustav javne odvodnje gradi se u Starim Mikanovcima i Vođincima, u ukupnoj duljini od 25 kilometara. U 70-postotnom će se dijelu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a ostatak će osigurati Hrvatske vode, VVK i općine. Babina Greda ga je trebala sufinancirati iznosom od približno 1,8 milijuna eura. Na objedinjeni poziv za izgradnju sustava javne odvodnje u tri spomenute općine stigla je samo jedna ponuda, koja je i prihvaćena, te je potpisan ugovor vrijedan približno 38 milijuna eura s PDV-om. Babinoj Gredi pripao je iznos sufinanciranja od gotovo 4,6 milijuna eura - čak dva i pol puta veći od predviđenog. Velik je to financijski zalogaj za Općinu, čiji je realni proračun tri milijuna eura. Babina Greda je u svibnju dobila suglasnost Ministarstva financija za kreditno zaduženje u iznosu od 1,2 milijuna eura za izgradnju kanalizacije, manji će dio moći namaknuti iz vlastitih sredstava. U zatvaranju financijske konstrukcije Općina očekuje pomoć države odnosno Hrvatskih voda i Babogredci vjeruju da će im izići ususret. U suprotnome će se morati ponovno kreditno zadužiti, što bi svakako bilo veliko financijsko opterećenje jer Općina uz otplatu anuiteta mora nastaviti i normalno funkcionirati i servisirati sve potrebe proračunskih korisnika.

Uz kredit za kanalizaciju tu je i kreditno zaduženje od približno 1,3 milijuna eura za sufinanciranje triju velikih investicija – školske sportske dvorane, Hrvatskog doma kulture “Franjo Delić” i trga s parkom i pripadajućom šetnicom u središtu sela.

OPĆINA UZIMA KRATKOROČNI KREDIT DA ZATVORI MINUS

Kako bi Općina Babina Greda premostila trenutačni financijski jaz zbog manjka očekivanih prihoda od fiskalnog izravnanja i još nekih stavki, među kojima je i izostanak refundiranja sredstava za određene projekte, Općinsko vijeće donijelo je odluku o kratkoročnom zaduženju za 250.000 eura. Revolving kreditom kod PBZ-a riješit će tekuću problematiku, poplaćati obveze i očistiti situaciju na kraju godine. Načelnik Josip Krnić napominje da je iz dozvoljenog minusa Općina dala 200.000 eura za gradnju kanalizacije. Sada ga, na kraju godine, mora zatvoriti kako bi ga i u sljedećoj godini ponovno mogla obnoviti i ostvariti pravo na dozvoljeni minus od 500.000 eura, koji će koristiti u slučaju potrebe financiranja određenih obveza.

>>>

Počela je sezona pokladnog jahanja i veseli će konjanici sve do Čiste srijede, 18. veljače, uveseljavati Slavonce i Baranjce, a ove će godine posebno svečano biti u Babinoj Gredi. U ponedjeljak, 16. veljače, topot gizdavih konja i pjesma jahača odjekivat će selom, a trebalo bi ih biti čak 250 – za svaku godinu tradicije pokladnoga jahanja po jedan. Babogredci ove godine, ponosno ističe općinski načelnik Josip Krnić, obilježavaju četvrt tisućljeća kontinuiteta tog graničarskog običaja u njihovu selu koji se prema zapisima veže uz 1776. godinu i čuvanje tadašnje habsburške granice na Savi od najezde Turaka iz Bosne.

Pokladno je jahanje jedna od specifičnosti Babine Grede, a korijene vuče iz vremena Vojne krajine. Tadašnji su graničari svečano odjeveni išli u obilazak svojih pajdaša na graničnim postajama noseći im pokladno jelo i piće. Nakon povratka s granice projahali su po svim sokacima sela, a domaćini bi im iznosili piće i ocjenjivali čiji je konj ljepši i gizdaviji, dok bi mlade djevojke gledale koji je momak najljepši. Nakon svake utrke proglašavali bi se najbolji konji i jahači. Iako to nikada nije imalo natjecateljski karakter, proglašavanje najboljih imalo je svečano obilježje. U pokladne dane popustila bi vojnička stega, pa bi graničari na konjima krenuli kroz selo i prema čardacima na Savi, pjevajući, izvodeći vratolomije i nazdravljajući rakijom. Putem bi ih posluživali raznim šokačkim delicijama. Od vremena Vojne krajine do danas pokladno jahanje trajno se održalo jedino u Babinoj Gredi i za njega, prema starom običaju, ostaje rezerviran termin na pokladni ponedjeljak.

Načelnik Krnić najavljuje da će se 16. veljače, kao i posljednjih 250 godina, okupiti ispred zgrade bivše Babogredske kompanije, gdje su se pokladni jahači postrojavali još od vremena Matije Antuna Reljkovića. Uputio je poziv svim ljudima dobre volje, prijateljima konjogojcima i zainteresiranim konjogojskim udrugama da na Pokladni ponedjeljak dođu i zajedno obilježe respektabilnu obljetnicu pokladnog jahanja u Babinoj Gredi, da budu dio “povijesti koja i danas jaše”. Napominje da taj običaj u njihovu selu nikada nije preskočio ni godinu i da ga je Babina Greda jedina zadržala i u bivšoj Jugoslaviji. Vjeruje da će se uspjeti okupiti 250 jahača, što bi im puno značilo. Bit će podijeljeni u pet skupina po 50 jahača koji će prodefilirati selom i zaustaviti se na nekoliko postaja, a sve će se organizirati u dogovoru sa seoskim čitaonicama i udrugama u selu, posebice s dvije konjogojske udruge u Babinoj Gredi za koje načelnik priželjkuje da se u skorije vrijeme ujedine i da djeluju kao jedinstvena udruga.

Od Marije Terezije
Inače, druga polovina 18. stoljeća ostavila je najviše traga na identitet i kulturu Babine Grede, u vrijeme vladavine carice Marije Terezije, kada su došle njezine naredbe vezano i za pokladno jahanje. U selu je 1775. godine otvorena škola, a veliki poticaj otvaranju i razvoju Babine Grede dala je izgradnja cesta prema okolnim naseljima.

Sve one sumnjičave i s nedoumicama vezanima za početak tradicije jahanja u Babinoj Gredi načelnik Krnić upućuje u Držvni arhiv u Zagrebu, gdje su pohranjeni i zapisi iz Babogredske kompanije u kojima će pronaći odgovore.

OBRANILI AUTOHTONOST KULINA

Osim dugom tradicijom pokladnog jahanja i činjenicom da imaju najstariju konjogojsku udrugu u Slavoniji, Babina Greda diči se i činjenicom da je njihovo selo i kolijevka kulina u Hrvatskoj, što potvrđuje zapis iz 1823. o prvom spomenu kulina na tom području. “Upravo smo s tim dokumentom branili autohtonost kulina u Hrvatskoj. Original je u Državnom arhivu, a dokument je skeniran, uokviren i izložen u Općini Babina Greda”, ponosno ističe Krnić.

>>>

Stanovnik Babine Grede osvojio je 80.000 eura u igri Sve ili Ništa Hrvatske Lutrije — i to tako što nije pogodio ni jedan od izvučenih brojeva. U 83. kolu izvučeni su brojevi 1, 3, 4, 6, 7, 10, 12, 14, 16, 19 i 20.

Sretni igrač uplatio je jednu kombinaciju i dva kola pretplate, za što je izdvojio svega 2,60 eura. Dobitni listić uplaćen je na prodajnom mjestu Boso na adresi Kralja Tomislava 7 u Babinoj Gredi.

Sve ili Ništa popularna je loto igra čija je glavna posebnost upravo ta da dobitak možete osvojiti i bez ijednog pogotka.

Iz bubnja se izvlači 11 brojeva od ukupno 22, a glavnu nagradu od 80.000 eura osvajate ako pogodite svih 11 izvučenih brojeva — ali i ako ne pogodite ni jedan.

>>>