U Strategiji pametnog sela Općine Babina Greda do 2027. godine među specifičnim ciljevima istaknut je razvoj održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva, prvenstveno dodavanjem nove vrijednosti lokalnim proizvodima i jačanjem prepoznatljivosti identiteta, proizvoda i usluga Babine Grede. Sukladno s tim, Općinsko vijeće donijelo je Program poticanja razvoja i unapređenja gospodarskih aktivnosti za 2022. godinu. Sastoji se od tri mjere za koje je u proračunu osigurano 800.000 kuna, a potpore će se davati na temelju javnog poziva, prema utvrđenim kriterijima.

Potencijalni korisnici tako mogu konkurirati i za potporu za razvoj i unapređenje turističke infrastrukture ulaganjem u smještajne kapacitete na području općine, s ciljem jačanja turizma kao jednog od mogućih pokretača ukupnog razvoja općine. Načelnik Josip Krnić ističe važnost razvoja turističkog proizvoda, posebno u segmentima manifestacijskog, gastronomskog, kulturnog, izletničkog i tranzitnog turizma. Iznos sufinanciranja je do 20.000 kuna po pojedinom korisniku. Osigurane su i potpore za pokretanje, unapređenje i razvoj gospodarskih aktivnosti postojećih i novih subjekata malog gospodarstva te za razvoj i unapređenje uslužnih djelatnosti, a mogu ih iskoristiti za nabavu novih alata, strojeva, uređaja i instrumenata… Potencijalni korisnik mora biti registriran najmanje tri mjeseca do trenutka podnošenja prijave.

Jedan od specifičnih ciljeva u Strategiji pametnog sela, za koje je Babina Greda izabrana 2020. godine, a izradu strategije platila Europska komisija, jest i razviti pametnu, okolišno obzirnu i ekonomski učinkovitiju poljoprivredu. Donesen je stoga i Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2022. s pet mjera, za koje je, doznajemo od Krnića, osigurano 400 tisuća kuna. Općina će nepovratnim sredstvima sufinancirati projekte u poljoprivredi, a cilj je i povećanje prinosa navodnjavanjem, kao i poticanje uzgoja dohodovnijih kultura (povrtlarstvo, cvjećarstvo)... Programom su predviđene potpore za nove energetske priključke na zgradama poljoprivredne namjene, potpore pčelarstvu, potpore za uzgoj jednogodišnjeg bilja (povrća i cvijeća), sjemena i sadnog materijala, potpore podizanju novih i rekonstrukciji postojećih višegodišnjih nasada i potpora analize tla poljoprivrednog zemljišta.

Maksimalni godišnji iznos potpore u okviru toga programa po prijavitelju ne smije prelaziti 35.000 kuna, a svaki korisnik u 2022. može iskoristiti najviše dvije mjere.

OPĆINA ŽELI RIJEŠITI NAVODNJAVANJE
Krnić navodi da je u selu dosta novih obrta, a neki su se mještani odlučili i vratiti iz Njemačke. “Ljudi se odlučuju otvarati deficitarne obrte, uredno podmiruju obveze prema Općini i odlučili smo im vratiti dio novca, poticati razvoj i nova zapošljavanja”, ističe. Smatra da bi OPG-ovci trebali osnovati udrugu potrošača vode kako bi Općina mogla pristupiti projektu navodnjavanja i iskoristiti postojeći kanal za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. To bi im, kaže, omogućilo okretanje visokodohodovnim kulturama i da mogu imati možda i tri žetve godišnje. “Cilj nam je vratiti i metalnu industriju u Babinu Gredu, i raditi završne proizvode u metalnoj i u drvnoj industrije - dvjema baznima za našu općinu”, zaključuje.

>>>

Župljanka Župe sv. Lovre, đakona i mučenika iz Babine Grede Ivana Ravnjak početkom rujna 2022. godine otišla je u Ekvador, u misiju Krist Misionar Molitelj koju je prije 21 godinu osnovala s. Lenka Čović, također rodom s ovih prostora.

Misija ima dvije lokacije, jedna kuća ima jaslice za najmanje, a druga ima internat za djevojčice, uz koji se nalazi vrtić, osnovna i srednja škola koju pohađa oko 400 djece. Djeca u školu kreću s 5 godina, osnovna škola traje 10 godina, a srednja škola 3 godine. Sestre u Misiji susreću se s velikim problemima kao što je uključivanje i sudjelovanje djece u bandama, droga, prostitucija i slične situacije, a s kojima se bore bez imalo straha jer znaju da je Bog uz njih i da imaju Njegovu pomoć i zaštitu u svakom trenutku. No, uz održavanje vjeronauka, tečajeva za brak i slično, sve navedene situacije prevelik su posao za četiri sestre i tri novakinje. Stoga su volonteri u misijama jako važni i potrebni.

Ivana ima 30 godina, diplomirala je engleski jezik te je aktivan član župske zajednice u Babinoj Gredi. Redovito je sudjelovala na misnim slavljima kao čitač, a kao volonter uključena je u rad Marijinih obroka. Spoznavši potrebu volontiranja u misijama prijavila za odlazak. Prošavši sve pripreme, otišla je početkom rujna, a planirani povratak u Hrvatsku predviđen je za početak prosinca 2022. godine.

Župljani Župe sv. Lovre zahvalni su Bogu na njezinoj ustrajnosti, vjeri, želji i volji te željno iščekuju njezino javljanje i informacije te u konačnici njezin povratak kući, a do tada će je uključiti u svoje molitve, kao i sve ostale misionare i volontere, moleći da im Bog podari vjere, snage, ustrajnosti i razboritosti suočiti se sa svim nedaćama koje se nađu pred njima te moleći Božju zaštitu od svih potencijalnih opasnosti.

>>>

U Župi sv. Lovre, đakona i mučenika, u Babinoj Gredi 10. rujna proslavljena je peta obljetnica djelovanja Marijinih obroka, prisjećajući se 2017. godine, kada su volonteri započeli s prikupljanjem sredstava kroz razne akcije te ih uplatili za hranu djeci u Africi.

Program obilježavanja te male, ali značajne obljetnice započeo je u župnoj crkvi klanjanjem koje je predvodio župnik Ivo Tunjić. Uz domaće volontere, nazočili su i župljani te gosti iz Slavonskoga Broda, na čelu s regionalnom koordinatoricom Marijinih obroka za Slavoniju Đurđicom Lucić, koja se nakon klanjanja prigodno obratila nazočnima. Zahvalila je volonterima i svima koji sudjeluju u projektu Marijinih obroka, a volonteri su joj uzvratili zahvalom te joj uručili prigodan dar.

Okupljeni su potom pogledali prezentaciju o prikupljenim sredstvima i aktivnostima volontera tijekom godina te o novootvorenoj kuhinji u Zambiji koja nosi naziv „Sveti Lovro – Babina Greda”, koja hrani 404 djece. Nakon toga je pušten video s porukama volontera i svjedočanstvima zašto su se odlučili za volontiranje.

Uslijedila su svjedočanstva dviju redovnica koje su u Hrvatsku stigle iz Benina; jedna prije osam godina, a druga prije pet godina. Obje rade u bolnici sv. Rafaela na Strmcu kod Nove Gradiške i obje su posvjedočile koliko taj obrok djeci uistinu znači i koliko im je potreban te su potaknule sve sadašnje i buduće volontere na daljnje aktivno djelovanje. Otpjevale su pjesmu „Ovo je dan“ na francuskom jeziku, službenom jeziku u Beninu, a zatim je svaka od njih otpjevala na svome materinjem jeziku.

Druženje je nastavljano u župnom dvorištu gdje su volonteri uz pomoć aktivnih župljana i župljanki pripremili okrjepu.

Volonteri Marijinih obroka Babina Greda tom su prigodom zahvalili svim župljanima na pripremi hrane i svega onoga što su donijeli i darovali. Tijekom slavlja postavili su štand na kojemu su prikupili sredstva kojima su osigurali cjelogodišnji obrok za 44 djece.

>>>

Općinski načelnik Josip Krnić, na prijedlog Povjerenstva, donio je odluku o dodjeli potpore za provođenje mjera iz Programa poticanja razvoja i unaprjeđivanja gospodarskih aktivnosti na području općine Babina Greda za 2022. godinu. Na javni je poziv pristigla 21 prijava, a odobreno je 17 projekata koji su konkurirali za dvije mjere. Dodijeljeno im je ukupno 300.000 kuna.

Pametno selo
Sredstva potpore su nepovratna i dodjeljuju se iz općinskog proračuna. Na temelju Pravilnika Općina sufinancira 70 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta, a najviše do 20.000 kuna po korisniku. Spomenuti je program donijelo Općinsko vijeće, sukladno Strategiji pametnog sela Općine Babina Greda 2021. - 2027. U njoj je među specifičnim ciljevima istaknut razvoj održivijeg i konkurentnijeg gospodarstva, prvenstveno dodavanjem nove vrijednosti lokalnim proizvodima i jačanjem prepoznatljivosti identiteta, proizvoda i usluga Babine Grede. A tu je i razvoj turističkog proizvoda. Načelnik Krnić ističe njegovu važnost posebno u segmentima manifestacijskog, gastronomskog, kulturnog, izletničkog i tranzitnog turizma, za koje Babina Greda ima sve predispozicije. Za mjeru potpore za razvoj i unaprjeđivanje turističke infrastrukture ulaganjem u smještajne kapacitete, radi jačanja turizma kao jednog od mogućih pokretača ukupnog razvoja općine, odobrena su tri projekta, a ukupno im je dodijeljeno 57.850 kuna.

Potiču razvoj
Pravo na potporu za razvoj i unaprjeđivanje uslužnih i proizvodnih djelatnosti postojećih i novih subjekata malog gospodarstva nabavom novih alata, strojeva, opreme i uređaja ostvarilo je 14 prijavitelja kojima je odobreno ukupno 240.800 kuna. "Bilo je, nažalost, više prijava nego sredstava predviđenih u proračunu. Za ovu je mjeru bilo osigurano 200 tisuća kuna, pa smo 40.000 kuna od turizma, koliko je ostalo na raspolaganju nakon tri prihvaćena projekta, prebacili u tu svrhu i osigurali dodatna sredstva, jer je interes bio velik", pojašnjava načelnik Krnić. Dodaje da se mještani odlučuju otvarati deficitarne obrte, trude se, rade, uplaćaju doprinose i cilj je Općine vratiti im dio novca. "Želimo potaknuti poduzetničku klimu, zapošljavanja, pomoći našim gospodarstvenicima i pokazati im da cijenimo njihov rad", zaključuje.

U općinskom će proračunu za 2023. nastojati osigurati više sredstava kako bi i prijavitelji koji ovaj put nisu prošli na natječaju, ili nisu na vrijeme podnijeli prijave, također dobili potpore.

UZ POTPORU ĆE ZAPOSLITI NOVOG RADNIKA
U ime tvrtke Home&Industry Metallbautehnik d.o.o. Babina Greda Općini je javno zahvalio Darko Vuković. Dobivenu potporu od 19.600 kuna iskoristit će za kupnju nove opreme za proširenje djelatnosti, a s njezinim dolaskom otvorit će natječaj za novo radno mjesto. “Jako gospodarstvo znači nova radna mjesta, a time i veći standard, što u konačnici pridonosi ostanku Babogredaca na ovom području”, kazao je. Ustvrdio je da je ovo vrijeme kada nastaje nova industrijska revolucija u Babinoj Gredi.


>>>

Općina Babina Greda postaje moderna, transparentna i digitalizirana zajednica koja promišlja o različitim pametnim rješenjima i njihovoj implementaciji u svoju svakodnevnicu kako bi život građana postao kvalitetniji i jednostavniji u skladu s izazovima današnjice. Fokus je na digitalizaciji općinske uprave i omogućavanju mještanima da obavljaju administrativne postupke iz udobnosti vlastitog doma, na obostrano zadovoljstvo, i njih i djelatnika općinske uprave.

Na temelju natječaja za neposredno sufinanciranje razvoja pametnih i održivih rješenja i usluga u javnom sektoru, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio je Općini Babina Greda 80-postotno sufinanciranje projekta vrijednog 419 tisuća kuna. Riječ je o digitalizaciji općinskih usluga, uključujući i edukaciju za zaposlenike i korisnike za primjenu i korištenje digitalnog sustava javne uprave. Općina je u suradnji s tvrtkom Informatika fortuno d.o.o. iz Vinkovaca provela projekt izrade aplikacije s pripadajućim bazama podataka. Aplikacija sadrži pet modula (prijavi problem, obavijesti za građane, događanja, kontakt-centar i lokator grobnih mjesta). Zainteresirani korisnici trebaju kliknuti na link https://prijava.babinagreda.hr:3005/deeplink koji će ih odvesti na trgovinu aplikacija (iOS, android) ovisno o njihovom uređaju.

- Građani putem ove aplikacije mogu prijaviti svaki problem koji ih muči, od komunalnog, imovinskopravnog, financijskog do problema vezanih uz dugovanja, opomene i drugo – govori Tomislav Kopić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Babina Greda. I sve će objave koje budu na općinskim stranicama također biti u aplikaciji, kao i svi važni događaji u selu tijekom godine (razne manifestacije, festivali, i drugo). A mještanima je vrlo bitno to što su dobili mogućnost digitalnog pretraživanja grobnih mjesta. Mogu sve pronaći po imenu i prezimenu, vidjeti tko je kada pokopan, koji je broj grobnog mjesta, a to je, napominje Kopić, postajao sve veći problem. Ljudi su se javljali, ne znaju pronaći grobno mjesto, neki bi radili spomenik, pojedini su izgubili uplatnicu za grobnu naknadu, i gotovo svakodnevno pristizali su upiti vezani za groblje. "To nam je bio jedan od gorućih problema i na ovaj smo ga način odlučili riješiti. Registar umrlih dostupan je preko aplikacije i svi ga sada mogu pretraživati", govori.

I djelatnicima općinske uprave ovo znatno olakšava posao koji su inače svako malo morali prekidati i pružati usluge mještanima koji su dolazili u Općinu, a sve to sada mogu odraditi preko aplikacije.

DIGITALIZIRAT ĆE I OPĆINSKU ARHIVU
Općina Babina Greda također će, uz sufinanciranje Fonda, skenirati svu arhivu, više od 30.000 dokumenata prikupljenih u posljednjih 20-ak godina. Više neće morati tražiti po papirima kada dolazi revizija ili tražiti dokumente za neku drugu potrebu. Sve će ih imati u bazi podataka, skenirane i učitane, u digitalnom obliku, što će svima znatno olakšati posao. “Na skeniranju će se sigurno raditi tri do četiri mjeseca, velik je to posao, ali kad se jednom napravi, zauvijek ostaje”, zaključuje pročelnik Tomislav Kopić.

Tomislav Kopić
pročelnik Općine
Građani preko ove aplikacije mogu prijaviti svaki problem i u svako doba dana mogu vidjeti u kojoj je fazi njihov predmet, je li zaprimljen, je li u postupku rješavanja ili je riješen.

>>>

Projektom "Mogućnosti pametnog sela", čiji je nositelj OŠ "Mijat Stojanović" Babina Greda, pruža se podrška učiteljima i drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima škole radi poticanja razvoja, usavršavanja vještina i kompetencija poučavanja u STEM području te aktivnom građanstvu. Projekt je vrijedan 875.830,76 kuna, a financiran je sredstvima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014.- 2021., i Norveškog financijskog mehanizma te nacionalnih sredstava. U sklopu projekta, doznajemo od voditeljice voditeljica Anje Čović Bilbija, provode se brojne aktivnosti. Nakon studijskog posjeta partnerskoj školi Brundalen iz Trondheima u Norveškoj, posjeti se nastavljaju i u Hrvatskoj. Djelatnici škole iz Babine Grede sudjelovali su na Go STEM sajmu na FERIT-u u Osijeku, a na specijaliziranoj radionici "Pokrenimo robote - LEGO mindstorms" njih 14 upoznalo se s osnovama programiranja LEGO robota. Posjetili su i Inkubator PISMO u Novskoj, prvi hrvatski gaming inkubator i jedinstveno mjesto u kojemu ljubav prema videoigrama postaje ozbiljan posao. Sudionici projekta, zajedno s djelatnicima Udruge LOCUS iz Vinkovaca, razgovarali su s tvorcima videoigara, pokretačima tvrtki i kreativcima te isprobali različite VR simulatore. Na Institutu za fiziku u Zagrebu, osim tamošnjih znanstvenika, imali su priliku upoznati i nastavnike i učenike XV. gimnazije. Darovitim je učenicima kroz različite projekte omogućeno surađivati sa stručnjacima u poljima koja ih zanimaju i koristiti profesionalnu opremu za vlastita istraživanja i eksperimente. Učitelji OŠ Mijat Stojanović obišli su i najmodernije laserske i kriostatske laboratorije. A od listopada u toj školi provode se edukacije za učitelje i ostale odgojno-obrazovne djelatnike. Do sada su održane dvije: "Poticanje kreativnosti i problemski usmjerena nastava" te "Edukacijska robotika i STEAM trening", obje u izvedbi Udruge LOCUS iz Vinkovaca. Prva edukacija osmišljena je i namijenjena prije svega za učiteljice razredne nastave, a predstavljene su metode i načini rada koji potiču učenike na razmišljanje "izvan okvira", a učitelje na razvijanje prakse i unaprjeđenje rada s učenicima. Druga edukacija namijenjena je učiteljima STEM predmeta, a uključeni su učitelji fizike, matematike, informatike i tehničke kulture. Škola je nabavila dva robotska seta LEGO education Spike prime, a kroz interaktivne radionice učitelji su upoznati s programima za rad s robotima i načinom njihova programiranja.

POSJETIT ĆE I RIMAC AUTOMOBILE
U tijeku je edukacija “Mala škola životnih vještina” u organizaciji PRONI Centra za socijalno podučavanje, namijenjena prije svega stručnim suradnicama. Cilj je inspirirati ih za nove pristupe u radu s učenicima u izvannastavnim aktivnostima, individualno i grupno. U planu su, kaže voditeljica projekta, još jedan studijski posjet - tvornici Rimac automobili te još dvije edukacije za djelatnike škole.

>>>

NAKON što su se liječnici dvanaest dana borili za njen život, od posljedica teških ozljeda u osječkom KBC-u umrla je 27-godišnjakinja na koju je kod Đakova, kada je cestu prelazila preko pješačkog prijelaza, teretnim automobilom naletio 66-godišnji srpski državljanin.

U osječko-baranjskoj policiji u ponedjeljak navode da se prometna nesreća dogodila 8. veljače, kada je 66-godišnjak, vozeći od Piškorevaca prema Đakovu, automobilom naletio na pješakinju iz Babine Grede. Od siline udara odbačena je u odvodni kanal te prevezena u osječki KBC, gdje je umrla.

Vozač nije bio pod utjecajem alkohola i za vrijeme vožnje koristio je sigurnosni pojas, a protiv njega je podnesena kaznena prijava zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtno stradalom osobom.

>>>

Dugo najavljivana investicija koja će, zahvaljujući lijepo uređenom i osmišljenom prostoru s brojnim sadržajima, središtu Babine Grede dati posve novu vizuru i lokalnoj zajednici otvoriti niz mogućnosti, konačno kreće u realizaciju. Nakon provedenog postupka javne nabave za izgradnju i opremanje kulturno-turističkog parka s pripadajućom šetnicom načelnik Josip Krnić potpisao je ugovor s izvođačem, tvrtkom Watmont d.o.o. iz Vinkovaca, koja će u sljedećih mjesec dana biti uvedena u posao. Vrijednost ugovorenih radova je 1.062.325,15 eura s PDV-om, a rok izvođenja 18 mjeseci.

Općina je osigurala 730.000 eura (5,5 milijuna kuna) kreditom, a ostatak će financirati vlastitim sredstvima. Ovaj će projekt Babogredci kandidirati i na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a ako prođu na natječaju, gdje je povrat vrijednosti investicije u 100-postotnom iznosu, vratit će kredit, a sredstva povući iz EU-a. Jesu li prošli, znat će na jesen, a u međuvremenu će se raditi na izgradnji turističkog parka i šetnice, na atraktivnoj lokaciji na križanju glavnih ulica, u neposrednoj blizini crkve, škole, općinske zgrade, uz Beravu. Bit će u funkciji svih mještana i imati višestruku ulogu u svakodnevnom životu Babine Grede, a svojim će izgledom i sadržajima središtu sela dati poseban štih.

Trg će biti decentan, oplemenjen integriranim zelenilom, stablima koja pružaju hlad i segmentima cvjetnjaka koji "prodiru" u opločenje. Predviđen je i amfiteatar stepenastog i kružnog, drvom obloženog, oblika, namijenjen za koncerte, predstave i književne večeri. Bit će postavljena urbana oprema, pametne klupe, uređeno interaktivno igralište za djecu. Uz fontanu će se nalaziti nekoliko montažnih drvenih kućica s domaćim proizvodima, suvenirnicom i ostalom prigodnom ponudom. Posjetitelji će s interaktivnih panoa (touch screenova) dobivati sve potrebne informacije o turističkim sadržajima i aktualnim događajima u Babinoj Gredi. Prostor će biti osvijetljen nadzemnim, visokim rasvjetnim stupovima s odsjajnicima i podnom LED rasvjetom, a drveće na popločenoj površini trga diskretnim podnim osvjetljenjem. Različite boje svjetla i tipovi rasvjetnih tijela omogućit će efektnu prilagodbu i noću. Uz Beravu će biti uređena i šetnica.

"Ovim se projektom razvija i unaprjeđuje komunalna infrastruktura, te stvaraju preduvjeti za održavanje manifestacija, festivala, za okupljanja i druženja u ugodnom ambijentu", kaže načelnik Krnić. Dodaje da će projekt utjecati na stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete života u ruralnom području.

Novi će sadržaji urbanizirati naselje i pridonijeti njegovu razvoju.

2200 sadnica drveća
Na javnom pozivu za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Općina Babina Greda prošla je s projektom sadnje drvoreda s 2200 sadnica raznih vrsta: javora, lipe, jasena, breze. Potpisan je ugovor vrijedan 280.201,22 eura s PDV-om, od čega Fond sufinancira 80 posto (224.160,98 eura). Sadnja će se odvijati na potezu od centra kroz sve ulice koje se s njim spajaju. Tim će se projektom postići da naselje izgleda ljepše i urednije, uz čist i zdrav okoliš. Uređenjem javnih površina želi se postići zelenije i održivije mjesto te smanjenje CO2 u zraku. Nadalje, želi se postići otpornost zajednice na klimatske promjene, odnosno pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne lokalne zajednice.

>>>

Dok mu je tlo pod nogama podrhtavalo, volonter Ivan Vuković u kampu u turskom Hatayu za hrvatsku ekipu spasilaca i novinare kuhao je tople obroke. Iskustvo je to koje neće nikada zaboraviti. Kada je čuo da u Tursku kreće hrvatski tim koji treba kuhara odmah se javio.

- U trenutku kad se pojavila potreba za odlazak u Tursku u cijeloj Hrvatskoj nije se mogao naći nitko tko bi išao kuhati za našu interventnu jedinicu. Pojavio se čovjek iz Babine Grede koji je volonter, kaže Draško Nemetz iz Crvenog križa grada Županje.

Ivan se prisjeća kako je mislio da se radi o vježbi, jer nije uopće znao da je bio potres u Turskoj. Ponio je, kaže, odjeću, čizme i dva najoštrija noža. Dolazak u kamp itekako ga je potresao.

- Jako strašno, jako loše. Ima kuća koje stoje, ali ima dosta srušenih do temelja. Ljudi su po ulici, krš je po ulici, plače se, dodaje.

Angelina Raguž, kuharica u Gradskom društvu Crvenog križa Županja pratila je vijesti i strepjela. Drago joj je, kaže - da u Županji postoji tako dobar i human volonter. Jer Ivanu je to bio prvi krizni teren u volonterskom stažu.

- Ivana mi već poznajemo kao kuhara, bez obzira što to njemu ne piše u radnoj knjižici. Sudjelovao je u našim terenskim vježbama. Očito da ima dobre vještine s ljudima, zna se snaći u novonastalim okolnostima. Osim toga - svatko voli kuhara u takvoj situaciji, kaže glasnogovornica Hrvatskog Crvenog križa Katarina Zorić.

Iako shrvan tugom, u strahu od novog potresa Ivan je prvi ustajao i zadnji lijegao. Njegova variva i topli čajevi brojne spasilačke ekipe ugrijali su i okrijepili.

>>>

Desetljećima unazad govori se o velikim kapacitetima geotermalnih voda na području Babine Grede koja su do sada ostala neiskorištena. Poslije svih tih desetljeća samo priče konačno je započeo projekt istraživanja i eksploatacije izvora geotermalnih voda u Babinoj Gredi. Prema riječima načelnika Općine Babina Greda Josipa Krnića trenutno se utvrđuju zalihe termalne vode kao i temperatura vode na prvoj bušotini i to na dubini od 2.200 metara.

- Do 2025. godine u planu je bušenje još četiri nove bušotine i to na dubini od 3.700 metara kao i dobivanje građevinske dozvole za izgradnju najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj. Riječ je o prirodnom bogatstvu velike izdašnosti i visoke energetske kvalitete – rekao je Krnić.

ALTERNATIVNI IZVORI
Hrvatska planira podići udio obnovljivih izvora energije, u pripremi nova Uredba
Najavio je kako će se dobivena geotermalna energija moći koristiti za elektranu, prerađivačku industriju, sušare, hladnjaču, stakleničku proizvodnju, uzgoj slatkovodne ribe, toplice… Istakao je kako se radi o neprocjenjivom potencijalu za privlačenje ulaganja koji će otvoriti brojne mogućnosti i brojna nova radna mjesta. U planu je i izgradnju toplovoda do svakog kućanstva u općini kao i solarnih panela.

>>>