NOGOMETAŠI Dinama svojim su dolaskom i prijateljskom utakmicom uveličali 100. rođendan NK Šokadije iz Babine Grede i ujedno obilježili Svjetski dan prijevremeno rođene djece. Momčad Sergeja Jakirovića protiv amatera iz Međužupanijske nogometne lige Osijek-Vinkovci slavila je 9:0.

Josip Drmić postigao je hat-trick i tako potvrdio epitet Dinamovog napadača za male utakmice jer je dosad hat-trickom počastio još Rudeš u HNL-u i Oriovac u Kupu. Protiv snažnijih protivnika nema ga na terenu, trenutno je čak četvrti napadač Dinama iza Petkovića, Kulenovića i Emrelija.

Osim Drmića, Tibor Halilović zabio je dvaput, dok su po jedan gol dodali Takuro Kaneko, Antonio Marin, Deni Jurić i Sandro Kulenović. Dinamova delegacija, predvođena trenerom Jakirovićem i predsjednikom Barišićem, prije utakmice položila je vijenac na Memorijalnom groblju u Vukovaru.

>>>

Na području županjske Posavine još se otklanjaju posljedice nezapamćenog olujnog nevremena koje je sredinom srpnja u dva navrata poharalo Vukovarsko-srijemsku županiju, a velike je materijalne štete nanijelo i u školama. Stradala su krovišta, a zbog prodiranja vode došlo je i do oštećenja unutarnjeg prostora, školske opreme i inventara. Među njima je i Osnovna škola Mijata Stojanovića u Babinoj Gredi, gdje su štete procijenjene na više od 300 tisuća eura. Sanacija školske zgrade i dalje traje, a potpuni završetak očekuje se tek u veljači ili ožujku sljedeće godine.

Radove izvodi tvrtka Planum-građenje iz Vukovara, a podijeljeni su u dvije faze. Prva je bila sanacija krova, i ona je završena. Uklonjena je kupola od pleksiglasa i napravljena je rekonstrukcija krova u tom dijelu. Proteklih je godina, napominje ravnateljica Đurđica Babić, stvarala velike probleme jer je u naletu jakog vjetra i olujnog nevremena tri puta letjela s krova i svaki je put zbog nje škola bila poplavljena.

Obnova krova bila je prioritet, a početkom studenoga počela je druga faza sanacije školske zgrade. Na red su došli unutarnji radovi - demontaža postojećih podnih obloga, uklanjanje lamperije na katu, struganje oštećenih dijelova boje sa zidova i stropova, žbukanje zidova, soboslikarsko-ličilački radovi, elektrotehnički radovi... Parketi su uklonjeni i bit će zamijenjeni vinilnim podom, koji je posebno izdržljiv jer je izrađen od više slojeva, a poznat je i po otpornosti na vlagu. Izvođenje navedenih radova onemogućuje normalno održavanje nastave, pa se nastavnici i učenici prilagođavaju situaciji i pronalaze alternativna rješenja. Škola radi u dvije smjene i sve su raspoložive učionice uvijek zauzete.

- Trenutačno smo bez pet učionica i bez četiri kabineta, nemamo kabinetsku nastavu i jako smo prostorno ograničeni. Informatiku i izborni strani jezik imamo u školskom hodniku i u uredima - potvrđuje nam ravnateljica. Neke izvannastavne aktivnosti nemaju se gdje održavati. Učionica mladih tehničara stradala je, opremu su srećom uspjeli sačuvati, ali sada nemaju gdje postaviti ni računala ni strojeve ni 3D printere. Nastava informatike je u hodniku na tabletima i laptopima jer je stradala i učionica informatike. Sada je, priznaje, postalo već pomalo i zamorno i teško, jer je u holu, koji su koristili za priredbe i za odmore, sada školski namještaj i doslovno se nemaju gdje okrenuti. Djeci su prepustili i zbornicu za nastavu, a učitelji budu u knjižnici, koja je pretvorena u improviziranu zbornicu. I ondje je podignut parket, ali to im je jedini prostor gdje trenutačno mogu biti.

Uz pročelje zgrade postavljene su skele, djeci je otežan ulazak u školu, tim više što je zgrada smještena odmah uz prometnu cestu.

MORAMO BITI STRPLJIVI I ČEKATI
- Kada smo ljetos vidjeli razmjere štete, bili smo svjesni da će radovi potrajati - to je bila viša sila. Moramo biti strpljivi i čekati da se sanacija zgrade završi. Najvažnije je da se radovi kvalitetno obave i da se vratimo u normalu, da ponovno imamo kabinetsku nastavu, da se sve izborne i izvannastavne aktivnosti mogu normalno održavati - kaže ravnateljica.

Napreduju radovi i na gradnji školske sportske dvorane, koja bi u travnju 2024., u povodu proslave Dana Općine i Dana škole, trebala biti svečano otvorena. U tijeku je opremanje.

>>>

Nekada cijenjeni kožušarski zanat u Hrvatskoj gotovo da više i ne postoji. Iznimka je učitelj Ivan Ilišević iz Slavonskog Broda, koji čuva od zaborava slavonsku šokačku baštinu. Ovaj majstor drevnih zanata bavi se upravo izradom kožuha, tradicijskih ogrtača od ovčje ili janjeće kože s runom iznutra. Uz to, Ivan je i jedan od malobrojnih preostalih svirača tradicijskih instrumenata – gajdi, dvojnice, diplice i dude.

Radi kao nastavnik povijesti i zemljopisa u Osnovnoj školi Đure Pilara, ali rođen je i odrastao u Babinoj Gredi, tipičnom slavonskom šokačkom selu nedaleko od Županje, gdje je tradicija sastavni dio života.


– Narod bez kulture i identiteta nije narod. Ako izgubimo svoju kulturu, mi automatski gubimo i svoj identitet. Kožusi i gajde moj su odmor za dušu nakon napornog posla. Najviše volim zasvirati navečer. Dok su moje tri kćeri bile male, i one su pjevale uz gajde – govori Ilišević.


Dolaskom u Slavonski Brod Ilišević je shvatio da djeca u gradu puno manje znaju o tradiciji i običajima nego na selu i tražio je način kako im prenijeti svoje znanje. Izrada kožuha kod njega je obiteljska tradicija. Njegovi su preci u Babinu Gredu došli još u 17. stoljeću, a istraživanjem u crkvenim spomenicama i mjesnoj župi otkrio je da su po djedovoj liniji manje-više svi bili obrtnici. Jedan je bio kožušar, drugi kabaničar, treći opančar, četvrti salar, peti kolar. Tim zanatima bavili su se sve do Drugog svjetskog rata, a onda su po završetku rata, budući da su bili njemačkog podrijetla, dobrim dijelom stradali u logorima. Nakon dvije generacije Ilišević je odlučio obnoviti tradiciju izrade kožuha, ali prvenstveno za sebe i svoju obitelj, jer za više nema slobodnog vremena.

– Cilj mi je bio napraviti sve pršnjake koji se nalaze na prostoru današnje Slavonije, gdje je svako selo bilo specifično po svojim ukrasima – govori Ilišević pokazujući nam pritom jedan pršnjak koji je vezan za županjsku Posavinu, točnije za selo Bošnjake. Ono po čemu se bošnjački razlikuje od svih ostalih jest što ima hrvatski grb. Zbog toga mu je upravo on jedan od najdražih, ističe, dodajući kroz smijeh kako bi ga se njegovi Babogredci odrekli kada bi čuli kako hvali narodnu nošnju susjednog sela.

Drugi pršnjak koji nam je pokazao i koji također rado nosi ima karakterističnu crveno-zelenu boju i vezan je za vinkovački kraj, dok onaj "svoj", babogredski, nije mogao izložiti s obzirom na to da je u tijeku sezona pokladnog jahanja pa ga je posudio.

Navodi kako je riječ o zahtjevnom poslu kojim se u Hrvatskoj danas više nitko ne bavi.

– Najveći problem je što više nemate materijala od kojeg se izrađuju. Za ovakve kožuhe potrebno vam je janjeće krzno, koje prvo morate dobro uštaviti, a to je dosta dugotrajan proces neugodnog mirisa. Kad se janje zakolje, onda morate tu kožu prvo staviti u slanu tekućinu da bi se odvojila masnoća. Nakon toga se skiseli pa se dodaje šišarka. Onda dolazi bojenje i dobiva se ova smeđa boja – objašnjava 42-godišnjak.


Najstariji instrument

Što se tiče sviranja, jedna od njegovih prvih ljubavi su gajde. Mnogi ne znaju da su gajde zapravo najstariji instrument na prostoru Slavonije i jedan od najstarijih instrumenata općenito. Gajdaša je danas jako malo jer mladi kada požele naučiti svirati neki instrument gledaju da to bude neki na kojemu će moći zaraditi. Na gajdama je to nemoguće. Specifične su po tome što se najčešće sviraju samo u dva tonaliteta, E i D, ali i po zahtjevnoj tehnici puhanja i ispuhivanja zraka. Iliševiću je za to trebalo godinu dana.

On ih svira za svoju dušu, svaki dan pomalo te ponekad za potrebe nekih javnih događaja u školi.

– Nijedni svatovi, nijedno okupljanje, nijedno kolo poslije mise nije se moglo održati bez gajdaša – govori Ivan.

Oduvijek je imao želju naučiti svirati gajde. S obzirom na to da u njegovu selu nije bilo gajdaša, prilika mu se ostvarila odlaskom na studij u Zagreb. Tada je otišao u nacionalni folklorni ansambl Lado gdje je uz solista Stjepana Večkovića, jednog od malobrojnih preostalih izrađivača gajdi, naučio svirati svoj omiljeni instrument.

– Ispočetka mi nije bilo lako. Stjepan bi nam dao note, a ja mu kažem da ne poznajem note jer nisam išao u glazbenu školu. No ipak me podržao jer je vidio da imam dobar sluh tako da sve što sviram, sviram po sluhu – govori Ilišević.



>>>

POLICIJSKI službenici PU vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakom iz Gundinaca zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela prijetnje i ubojstva u pokušaju.

Osumnjičenik je u petak, 15. ožujka, u ugostiteljskom objektu u Babinoj Gredi, prvo verbalno prijetio smrću 55- i 54-godišnjaku, a potom ispred ugostiteljskog objekta i odvijačem napao 55-godišnjaka.

Nakon toga je oštrim predmetom napao 37-godišnjaka i verbalno mu prijetio smrću, a kako su ga nazočni u tome spriječili, udaljio se s mjesta događaja. U događaju nije bilo ozlijeđenih osoba, priopćila je PU vukovarsko-srijemska.

Uhićen je i u istražnom zatvoru
Ubrzo su ga uhitili policijski službenici te je po dovršenom kriminalističkom istraživanju uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku PU vukovarsko-srijemske.

Rješenjem Županijskog suda u Vukovaru, osumnjičenom 45-godišnjaku je određen istražni zatvor u trajanju od mjesec dana te je predan u zatvor u Osijeku, objavila je vukovarsko-srijemska policija.

>>>

Nakon Skupštine Vukovarsko-srijemske županije, i Općinsko vijeće Babine Grede donijelo je odluku o prodaji poslovnog udjela u trgovačkom društvu Geotermalni izvori d.o.o. najpovoljnijem ponuđaču - tvrtki Geo Power Babina Greda d.o.o. Vukovar, koja se jedina i javila na javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju objavljen početkom siječnja.

Geotermalne izvore su, podsjećamo, 2013. godine zajednički osnovale VSŽ i Općina u svrhu stavljanja indiciranog geotermalnog potencijala u funkciju održivoga gospodarskog razvoja, a izvorište je otkrila INA u potrazi za naftom sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća. Istraživanja su upućivala na mogućnost postojanja značajnih količina geotermalne vode na području općine.

Financijska stabilnost


Na posljednjoj sjednici Županijske skupštine župan Damir Dekanić ustvrdio je kako je prodaja tvrtke Geotermalni izvori dobra i pravovremena odluka. Županija nema dovoljno sredstava da samostalno krene u razvoj geotermalnog potencijala, što je iznimno skupo, a financiranje za tu namjenu iz određenih fondova nije u planu. Zbog toga su VSŽ i Općina odlučili pronaći ozbiljnog investitora i prodati svaka svoj udio od po 44,91 posto temeljnog kapitala društva. Geotermalni projekti zahtijevaju velika ulaganja. Jedna duboka bušotina stoji 10-ak milijuna eura, a treba izbušiti bar dvije. Jedna bušotina potrebna je za proizvodnju, a druga za povrat vode i podržavanje ležišnog tlaka. Početna prodajna cijena za oba poslovna udjela iznosila je 898.020 eura, a prodaju poslovnih udjela uvjetovali su isključivo istom kupcu uz početnu cijenu od 898.020 eura. Ponuditelj Geo Power Babina Greda za oba poslovna udjela ponudio je cijenu od 900.000 eura, po 450.000 eura za svaki, što je i prihvaćeno jer ponuda ispunjava sve kriterije. Obvezujućim pismom namjere ponuditelj preuzima izričitu obvezu da će prodavatelju jamčiti financijsku stabilnost trgovačkog društva Geotermalni izvori d.o.o. najmanje tri godine od dana potpisivanja ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela.

ENNA Grupa


Nadalje, mora jamčiti i realizaciju projekta izgradnje istražne bušotine geotermalne vode s bušotinskim radnim prostorom u istražnom prostoru geotermalne vode "Babina Greda 2" te izradu projektno-tehničke dokumentacije i ishođenje dozvole za eksploataciju geotermalne vode u roku od tri godine od dana potpisivanja ugovora, ako provedena istraživanja potvrde postojanje geotermalne vode. Općina i Babina Greda zadržali su po pet posto udjela u tvrtki, bez obzira na daljnja ulaganja.

Na području Babine Grede, podsjećamo, dva su istražna prostora. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u listopadu 2019. godine dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za istražni prostor "Babina Greda 1" dodijelilo le tvrtki Geo Power Babina Greda poduzetnika Dragana Jurilja, a njegov je projekt u lipnju 2022. godine pruzela ENNA Grupa, u vlasništvu Pavla Vujnovca. Enna Renew, koja se upisala kao vlasnik tvrtke Geo Power Babina Greda, bavi se isključivo razvojem projekata iskorištavanja geotermalne energije. I na prostoru "Babina Greda1" već su počeli istraživanje.

Istražni prostor “Babina Greda 2” dodijeljen je tvrtki Geotermalni izvori, koja je također osigurala sve preduvjete za početak bušenja, kupac dobiva pravo na istražni prostor, kompletnu dokumentaciju i dozvolu za istraživanje.

OČEKUJE INVESTICIJU OD 150 MILIJUNA EURA
Načelnik Babine Grede Josip Krnić zadovoljno ističe da je najvažnije to što su dobili ozbiljnog ulagača i što će investicija zaživjeti. Uvjeren je da je geotermalni potencijal ondje golem i da će njegova eksploatacija potaknuti ogromna ulaganja i snažan gospodarski razvoj. Očekuje izgradnju energane, pokretanje stakleničke proizvodnje, izgradnju objekata, zapošljavanje, a krajnji su cilj toplice. “U sljedećih 4 do 5 godina očekujemo ulaganja od 150 milijuna eura. Samo će od rudne rente Općina godišnje imati pola milijuna eura”, kazao je.

GOLEM PROJEKT
Takav projekt, napominje načelnik Josip Krnić, može preuzeti samo ozbiljan investitor, netko financijski vrlo moćan i velik, netko tko može preuzeti i rizik koji Taj pothvat nosi sa sobom. Sve su pripreme napravljene i sve je spremno za bušenje.

>>>

U ponedjeljak, 1. travnja 2024. godine u Župi sv. Lovre, đak. i muč. u Babinoj Gredi na euharistijskome slavlju u 11 sati sakrament krštenja primilo je osmero djece. Uz župnika Zorana Ćosića na misnome slavlju koncelebrirao je i bivši župnik, svećenik u miru Ivo Tunjić.

Župnik Ćosić je istaknuo kako kao župnik do sada nikada nije krstio odjednom osmero djece ta da ga jako veseli toliki broj djece koje su roditelji donijeli na krštenje.

Kršteni su Leo Krnić, Marija Petričević, blizankinje Marta i Rebeka Gregorović, Dora Lešić, Petra Čičković, Rea Grgić te Kata Špionjak.

Osim toga, župnik je istaknuo da je velika radost kako za roditelje tako i za župnu zajednicu što su Marija Petričević te blizanke Marta i Rebeka Gregorović četvrto dijete u obitelji.

Izrazio je zahvalnost za novokrštenike i pozvao župnu zajednicu na molitvu da i u budućnosti imaju više krštenika na jednome euharistijskome slavlju.

>>>

Dugi niz godina tražili su asfaltiranje ceste koja će im biti poveznica sa svijetom, njihovoj djeci osigurati prohodan put do škole, oživiti prometno izolirano i zapostavljeno naselje u kojemu žive te im konačno otvoriti nove egzistencijalne mogućnosti i dati razlog da ostanu na svojim ognjištima. Godinama su se žalili lokalnim i županijskim vlastima, o čemu je Glas Slavonije često pisao, a 60 je stanovnika u proljeće 2017. potpisalo peticiju s apelom za pomoć Vladi RH da im se omogući život dostojan 21. stoljeća, naslovljenu "Dvanaest i pet za raj koji umire". A kada je konačno 13. rujna 2019. prvi sloj vrelog asfalta prekrio prve metre makadamske ceste duge više od 11 kilometara, bio je to povijesni dan za stanovnike Kladavca, smještenog između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca u Općini Ivankovo. Ali, pokazalo se, za revitalizaciju toga naselja - prekasno.

Godinama su Kladavčani muku mučili s udarnim rupama na dotrajaloj makadamskoj cesti koja im je uništavala automobile, traktore i bicikle, a dodatno su je habala teška vozila Hrvatskih šuma. Ljeti su se gušili u prašini, a za loših vremenskih prilika cesta je bila teško prohodna jer se nakon svake kiše i snijega pretvarala u kaljužu i njome se samo traktorom moglo proći. Bili su odsječeni od susjednih sela. Najviše su ispaštali učenici - kladavački osnovnoškolci nastavu pohađaju u Prkovcima i Retkovcima, a srednjoškolci u Vinkovcima. Izostajali su s nastave sve dok se blato ne osuši. Za lošeg vremena ondje nisu mogli ni vozilo Hitne pomoći ni pogrebnici. Godinama su Kladavčani upozoravali da im cesta život znači, ali vrijeme je prolazilo, obećanja su ostajala samo na riječima i ljudi su odlazili, više nisu imali razloga ostati…

U mirnom naselju smještenome uz šumu, okruženom prirodnim bogatstvom i plodnom ravnicom danas živi oko 25 stanovnika, "posljednjih Mohikanaca", kako ih je nazvao jedan od njih - Franjo Blažanović.



Rođen je u Kladavcu 1966. godine i kada je išao u tamošnju osnovnu školu, prisjeća se, bilo je 45 učenika od prvog do četvrtog razreda. Radio je 25 godina kao djelatna vojna osoba u sustavu MORH-a u Vinkovcima, Đakovu… i u tom je vremenu putujući do susjednih Retkovaca potrgao tri automobila. A zbog udarnih je rupa na cesti dva puta godišnje morao kupovati nove automobilske gume. "Asfalt nas je i ukopao i zbog njega se narod i rasuo. Moj pokojni otac je više od 20 godina grebao i rukama i nogama za običnu cestu. I tek je 80-ih godina napravljen dio ceste od Prkovaca do mosta. A onda smo i u svojoj državi tri desetljeća čekali da dobijemo asfalt. Mnogima je to bilo previše i od 200 mještana koliko nas je bilo nakon rata danas nas je svega 23", govori Franjo. Da su mnogo ranije dobili cestu, sve bi, uvjeren je, bilo drukčije. O odlasku iz Kladavca supruga i on ne razmišljaju. Četvero im se djece poudalo, poženilo, svatko je otišao na svoju stranu. Dodaje da je u naselju ostalo još samo nekoliko mlađih ljudi i vjeruje da će i oni otići, što ga, priznaje, jako žalosti.

Razočarani su i supružnici Zvonimir i Marija Blažanović, također rođeni Kladavčani.

"U Kladavcu su danas još samo tri đaka, dva osnovca i jedan srednjoškolac, i to će zasigurno biti i posljednji. Mlađi su otišli, nit‘ se ovdje više tko ženi nit‘ udaje, nit‘ doseljava, a nekada nas je bilo puno…", priča Zvonimir. O kolikom padu broja stanovnika je riječ ilustrirao nam je podatkom da je u vrijeme bivše države i malo poslije njegova kuća nosila broj 111, a danas je na njoj ploča s brojem 11.

“Desetljećima nam je najveći problem bio nedostatak asfalta. I sada kada smo ga konačno dobili i kada smo već bili izgubili svaku nadu, treba nam stanovnika", govore. Imaju, kažu, i struju, telefon, pokretna ih trgovina opskrbljuje kruhom i namirnicama... "Nakon što je stigao asfalt, u godini dana odselilo nam je 15-ak duša. I kako stariji umiru, život u Kladavcu polako nestaje, a tu bojim se, pomoći nema", zaključio je Zvonimir.

Kladavac će, kažu nam sugovornici, zapravo postati izletište za ljude koji se žele malo odmaknuti od užurbane svakodnevice i uživati u prirodi, miru i tišini, daleko od gradske buke. A u domovima posljednjih kladavačkih Mohikanaca polako će se gasiti svjetla, jedno za drugim...

>>>

Iz dana u dan svjedočimo građanima koji ne razmišljajući o posljedicama sjedaju za upravljače osobnih vozila iako znaju da su prethodno konzumirali alkohol. Tako je proteklog vikenda samo na području PU vukovarsko – srijemske policija u prometnu zatekla 16 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija od 2,24 promila zabilježena je kod 34-godišnje vozačice osobnog vozila iz Babine Grede koja je u petak prethodno izazvala prometnu nesreću u Babinoj Gredi.

Prema navodima policije ta nesreća se dogodila u petak, oko 20.40 sati kada je uslijed neprilagođene brzine kretanja vozilom udarila u traktor s prikolicom županjskih registracijskih oznaka, koje je na kolniku nepropisno parkirao 52-godišnjak iz Babine Grede. Međutim, niti to nije sve jer se 34-godišnjakinja na stražnjem sjedištu osobnog automobila nalazilo se dvoje djece koja pri tome nisu bila smještena u sigurnosne sjedalice niti vezana sigurnosnim pojasom.

- U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno jedno dijete, dok je očevidom utvrđeno kako se na vozilu kojim je upravljala 34-godišnjakinja nalazio i zglobno-rastavni uređaj za vuču vozila, a nije vuklo priključno vozilo – navode iz policije.

>>>

Mještani Babine Grede, mjesta u županjskoj Posavini, desetak godine su gotovo svakodnevno gledali svoje mlade obitelji kako napuštaju rodni kraj i idu na rad u Njemačku. Danas se taj trend okreće. Sve više ljudi se vraća u svoj rodni kraj, a lokalni vrtić postaje premalen za sve povratnike.

Ljudi su nekoć najviše odlazili zbog lošeg stanja u poljoprivredi. “Litra mlijeka je nakon rata bila 3,5 kune, a poslije rata par godina došla je na 80 lipa. Nije bilo druge nego spakirati kofere i otići u Njemačku,” kaže Ivan Vuković iz B
Radnih mjesta bilo je malo, a plaće nedovoljne za pristojan život, potvrđuje Hrvoje Mašić, sumještanin. S godinama su se problemi sve više gomilali, piše RTL Danas.

Stanarine otišle gore
Do 2015. godine u Njemačkoj se moglo dobro zaraditi, no nakon invazije Rusije na Ukrajinu, situacija se preokrenula.
“Nakon 4-5 godina tamo su se stvari promijenile. Stanarine su otišle gore, režije su otišle gore, plaće su malo otišle. Dok platim od plaće stan, režije, hranu, sve… Meni je bolje u Hrvatskoj”, govori Hrvoje Mašić.

Život u Njemačkoj više nije isplativ ni za Zdravka Vukovića. “Stan od 55 kvadrata koštao je 1200 eura, plus režije 200 eura. Hrana za troje djece iznosila je oko 600-700 eura, a vrtić za troje djece po 350 eura.” Njemački mentalitet i način života značajno se razlikuju od slavonskog. “Nema druženja, pomoći, svatko radi za sebe,” dodaje Darko Vuković.

Zadržali svoje običaje
Iako su napustili Hrvatsku, Slavonci su i Njemačkoj zadržali svoje običaje. “Okupljali smo se, roštiljali, čak i pekli janjce kako bismo se opustili,” prisjeća se Ivan Vuković. No, željeli su takav život i za svoju djecu. “Vratili smo se zbog djece, ali i zbog sebe jer je ovdje život ljepši,” kaže Hrvoje Mašić.

Povratak u Babinu Gredu donio je spoj poslovnih iskustava iz Njemačke i kvalitetu života koju su željeli. “Vodili smo gradilišta i skupili veliko znanje, pa smo otvorili firmu. Sada sve ide kako treba,” zadovoljan je Zdravko Vuković.


Zdravko i Darko, zajedno s ocem Ivanom, pokrenuli su vlastiti posao. “Gradimo tvrtku i zato što smo složni, sve funkcionira savršeno,” ističe Darko Vuković. Povratak sinova i unuka uljepšao je život i djedu Iliji. “Ljepše je, ipak sam ja djed, pa me dirne kad vidim unučad,” kaže djed.

Sve više ljudi vraća se u Babinu Gredu. Vrtić, otvoren prije nekoliko godina, već je prenatrpan, pa se planira izgradnja novog. Općina čini sve kako bi postala privlačna za doseljavanje, a rode koje su već stigle najavljuju nove dolaske i nove početke, piše RTL.

>>>

Na području Općine Babina Greda nakon blagdana Svih svetih počinje dugoočekivana gradnja kanalizacije, jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata, koji će znatno podići kvalitetu življenja mještana, unaprijediti uvjete poslovanja gospodarskim subjektima i industrijskim pogonima te riješiti problem onečišćenja prirode.

Projekt će se u 80-postotnom dijelu financirati iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., a ostatak će osigurati Hrvatske vode, Vinkovački vodovod i kanalizacija (VVK) te Općina Babina Greda. Lani je u rujnu, podsjećamo, VVK-u kao nositelju deset projekata vodoopskrbe i odvodnje, koji će se realizirati na području Vinkovaca i Otoka te sedam općina, dodijeljeno 44 milijuna eura.

Sustav javne odvodnje gradit će se u Starim Mikanovcima i Vođincima, u ukupnoj duljini od 25 kilometara, te u Babinoj Gredi, u duljini od 36 kilometara. Na babogredskom će području biti sagrađene i 22 precrpne stanice i uređaj za pročišćivanje otpadnih voda. Uz priključak na kanalizaciju, sva će kućanstva, koja ga do sada nisu imala, dobiti i besplatan priključak na vodovodnu mrežu, kojih je za sada u selu mali broj, te je cilj povećati ga.

PREDUVJET DALJNJEM RAZVOJU SELA

- Za ovaj se projekt zauzimamo godinama, svjesni smo njegove važnosti i činjenice da bez njega nema daljnjeg razvoja, posebice gospodarstva. Sada nam je najveća briga kako namaknuti novac za svoj udio sufinanciranja, a istovremeno osigurati da Općina i dalje normalno funkcionira - kaže Krnić. Da nisu sada ušli u taj projekt i dobili nepovratna europska sredstva za njegovu provedbu, ustvrdio je, kanalizaciju zasigurno ne bi dobili u sljedećih 20 godina. I zato se, dodaje, svi skupa moraju malo “stisnuti” i provesti ga do kraja.

Kreditno zaduženje
Općina Babina Greda projekt je trebala sufinancirati s oko 1,8 milijuna eura, no nakon provedenog postupka javne nabave utvrđeni je iznos znatno porastao. Na objedinjeni poziv za izgradnju sustava javne odvodnje u tri spomenute općine stigla je samo jedna ponuda, koja je i prihvaćena, te je potpisan ugovor vrijedan približno 38 milijuna eura s PDV-om. Babinoj Gredi pripao je iznos sufinanciranja od gotovo 4,6 milijuna eura, čak dva i pol puta veći od predviđenoga. To je, kaže načelnik Josip Krnić, veliki financijski zalogaj za Općinu, čiji je realni proračun, kada se gledaju izvorni prihodi, milijun eura, ali vjeruje da će uspjeti osigurati novac. Kao rješenje nameće se kreditno zaduženje, no pitanje je hoće li Općina moći dobiti potrebnu suglasnost Vlade RH jer je već kreditno zadužena za postojeće investicije. Od banaka je zatražila dostavu indikativnih ponuda, da vidi čime može raspolagati, kolike su kamate, mogući anuiteti i rokovi otplate, i mogu li se i kako financijski uklopiti. Utvrđeni rok završetka gradnje kanalizacijske mreže je 31. prosinca 2025., no s obzirom na to da je riječ o velikom projektu, u Općini smatraju da ga je nemoguće realizirati u godinu dana, te će poslati zahtjev za produženje roka izvođenja radova. Za takve je projekte realno da traju dvije godine, pa bi 31. prosinca 2026. zapravo bio realan rok.

Kroz Babinu Gredu proteže se i Berava
Kraj septičkim jamama
Izgradnjom kanalizacijske mreže konačno će biti kvalitetno riješen problem zbrinjavanja otpadnih voda na području Babine Grede. Sanitarne otpadne vode na babogredskom području skupljaju se u septičke jame, čiji je kapacitet premalen. Dijelom se izlijevaju i često ispuštaju u melioracijske i prometne kanale, što negativno utječe na okoliš i čini realnu opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i izvor opasnosti za zdravlje ljudi.

To je, napominje načelnik, posebno važno jer je Babina Greda zaštićeno vodonosno područje. Prema procjenama, više od 70 posto vode iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije nalazi se pod tim selom. Krnić je dosadašnjih godina često upozoravao na lošu naviku sumještana da otpadne i fekalne vode ispuštaju u Beravu, koja, kako kaže, mnogima služi kao septička jama. Riječ je o kanalu koji se u duljini od 15-ak kilometara proteže duž Babine Grede, od Gundinaca pa sve do Krajc kanala u Cerni. Sada će konačno i taj problem biti riješen.



>>>