Uz preradu i prodaju mesa i mesnih prerađevina, čime se bavi otkako je osnovana krajem 2016. godine, Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga "Babogredski feniks" odlučila je krenuti i u uzgoj šparoga.

Riječ je o inovativnoj proizvodnji, prvoj takve vrste u Hrvatskoj, na grijanim površinama u blizini elektrane na drvnu biomasu snage 9,7 megavata, vrijedne 50-ak milijuna eura, koja je u gospodarskoj zoni u Babinoj Gredi puštena u rad 2015. godine. Šparoge su zadrugari prepoznali kao proizvod visoke dodane vrijednosti, velika je potražnja za ranim urodom i odlučili su se prilagoditi zahtjevima tržišta. Osigurat će ga upotrebom niskotemperaturne toplinske energije s rashladnog tornja postrojenja podzemnim sustavom toplovoda kojim će se grijati nasadi šparoga. To će omogućiti rani i povećani urod, što se u uobičajenim uvjetima uzgoja ne može ostvariti.


Razvoj korijena
Energana je na zemljištu postavila sustav grijanja i osigurat će njegovo redovito funkcioniranje, a zadruga je odradila agrološki dio na 4,25 hektara kojima raspolažu.

- Na polovici površine nešto većoj od dva hektara prošle smo godine posadili krune, odnosno sadni materijal, a za drugu polovicu zemljišta, s obzirom na to da sadnice nismo mogli naći nigdje na tržištu, kupili smo sjeme i sijali, i uzgajali ga sve do sredine kolovoza. I onda smo to posadili na njivu. Cijela će 2021. godina biti uzgojna, što znači da nemamo ni kilogram proizvoda za tržište. Imamo investiciju od dvije godine intenzivnog ulaganja da bi tek u trećoj godini imali očekivani urod od nekakvih 30 posto od stvarnog potencijala koji bi ondje trebao biti – pojašnjava upravitelj Mato Petričević. Napominje da je zadovoljan što su uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju, odraditi planirano i u pripremljeno tlo posadili šparogu. Postavljen je sustav grijanja, tlo je, pojasnio je, primjereno pognojeno i obogaćeno, s obzirom na rezultate ispitivanja kvalitete tla koje su imali. Unijeli su mikroelemente, hranjive tvari i sve ostalo što je trebalo, posadili šparogu i razveli sustav za natapanje. Sredinom ožujka stići će sadni materijal za formiranje još osam preostalih redova.

- Mi dobijemo šparogu i u pravilu je možemo brati, ali ako je ove godine poberemo, nagodinu nemamo berbe. Njoj je potrebno intenzivno dvije godine da bude u zemlji da bi se potpuno razvio korijenov sustav jer iz njega tjeraju zeleni izdanci koji se beru. I upravo zbog toga tek u trećoj godini možemo ići u berbu. Računam na nekakvih 40-ak dana berbe u 2022. godini – kaže Petričević.

Velika ulaganja
Babogredci bi šparogu iz inovativne proizvodnje nagodinu trebali imati prvi u ponudi na tržištu. Berbu će tempirati prema narudžbi kupaca i imat će robu kada je nema još nitko. Kupci će odrediti datum kada trebaju određenu količinu proizvoda, neovisno o vanjskim uvjetima, a na temelju iskazanih potreba ići će se s dizanjem temperature u određenim sektorima nasada i osigurati količinu šparoga koju mogu prodati. Petričević pojašnjava da će se nakon dogovorenog termina, 28 dana prije isporuke robe kupcima, ići u pokrivanje i puštanje grijanja za ugovorene količine šparoge. A potom kreće berba, mora se brati svakodnevno jer šparoga, napominje, u prosjeku raste od 7 do 11 centimetara dnevno, ovisno o temperaturi. Zbog toga ona mora biti u kondiciji i dobro razvijenog korijenova sustava. A sve to iziskuje velika ulaganja koja se tek trebaju početi vraćati. Zadruga je za proizvodnju šparoge kupila najkvalitetnije sjeme i sadni materijal koji se trenutačno mogu naći na tržištu EU-a, koji su prihvatljivi za ekološko certificiranje, što im je vrlo bitno.

Njiva na kojoj su nasadi šparoga pet godina nije obrađivana, i najveći im je problem ponik korova jer ga ne smiju tretirati nikakvom kemijom nego ga isključivo mehanički uklanjati, sve je ondje isključivo ručni rad i ekološka proizvodnja.

“Šparoga nam je ‘pojela’ kompletan dohodak od prerade i prodaje mesa koji je ostvarila zadruga, a uzeli smo i pozajmicu od 150.000 kuna. U 2020. je uloženo oko 460 tisuća kuna u 4,25 hektara. Kad završi peta vegetacijska godina od dana sadnje, mi bismo otprilike trebali biti na nuli i pokriti kompletan ulog, a od 5. do 15. godine trajat će eksploatacijski rok nasada šparoge”, ističe Petričević. Brutoprihod po jednom hektaru trebao bi biti od 100.000 do 130.000 kuna. Trebali bismo imati samo robu prve klase i maksimalno do 15 posto robe druge klase.

>>>

Karla Babić iz Babine Grede je „Šokački cvit 2021.“, prva pratilja je Mirna Čolić iz Županje, a druga Ana Sopta iz Nuštra. Za laskavi naslov natjecalo se devet djevojaka odjevenih u bogato tradicijsko narodno ruho svoga kraja, a zbog epidemiološke situacije prouzročene koronavirusom, izbor je održan online.

Otvorene su stare škrinje, bljesnule su zlatare, zabijeljele se široke šokačke rubine, zazlatili se dukati… Brižno čuvane i uštirkane nošnje i prigode u kojima se nose djevojke su na originalan način predstavile stručnom Prosudbenom povjerenstvu koje nije imalo nimalo lak zadatak. Ljepotica Sijela nagrađena je sa 7000 kuna, a pratilje su dobile nagradu od 5000 i 3000 kuna, a sve tri i prekrasnim buketima cvjećarnice Florist-Flora Županja. Sve ostale djevojke dobile su po 1.000 kuna.

Prije izbora „Šokačkog cvita“, po mnogima najatraktivnije priredbe u sklopu manifestacije, održan je program otvorenja 54. Šokačkog sijela koje se pod motom „Inat šokački“ održava online, od 6. do 16. veljače. Na scenski pomno uređenoj pozornici, koju je osmislio veliki zaljubljenik u tradicijsku baštinu županjskog kraja i član Izvršnog odbora Šokačkog sijela Ivan Zlatunić, prikazivala se zanimljiva priča o djevojačko-momačkom prkosu i inatu. A sve zbog odluke roditelja da se djevojka ne može udati za došljaka, za momka u kojega je zaljubljena, već za bogatoga gazdina sina.

Na svečanosti otvorenja iznova su prikazani sva raskoš i ljepota Šokadije i Slavonije, bogatstvo tradicije, narodnog ruha, pjesme, plesa i običaja. U programu otvorenja, koji je zbog poštivanja epidemioloških mjera sniman parcijalno, a potom objedinjen u cjelovečernji program, sudjelovali su profesionalni i glumci iz GAK-a Županja, Prva pjevačka konjica Sinđir, MPS Divandžije, KUD-ovi Tomislav i Kristal-Sladorana te TS Kristali.

>>>

Mlada obitelj Nikić iz Babine Grede s četvero djece u dobi od devet, šest, četiri i godinu dana, koja je večer uoči Stare godine ostala bez svoga doma, nakon što je u njihovoj kući u Radićevoj ulici buknuo požar, a o čemu smo nakon nemilog događaja pisali, dobit će novi krov nad glavom. Pravodobnom reakcijom i pribranošću supružnika Irme i Ivana, s kojima je u kućanstvu živio i Irmin teško bolesni otac s karcinomom pluća, a koji je nedavno preminuo, srećom, nitko nije ozlijeđen, ali je na kući nastala velika šteta.

Dvije sobe
Pretpostavlja se da je vjerojatno zbog potresa, koji se dan ranije dosta osjetio i u Babinoj Gredi, došlo do deformacija dimnjaka koji je napuknuo, pa je došlo do samozapaljenja krovne konstrukcije. U požaru su izgorjeli potkrovlje i kat kuće, a intervencijom vatrogasaca vatra je ugašena i spriječeno širenje na prizemlje. Cijelo potkrovlje, nagorjele grede, crijep i prostorije u gornjem dijelu kuće, morali su se potpuno porušiti, ostao je samo donji dio kuće koji zahtijeva temeljnu obnovu.

- Bila sam s djecom dolje u sobi, uspavljivala sam najmlađeg Luku kada sam čula uspaničenog oca kako viče da nam gori kat kuće. Bila sam u šoku, pokupili smo djecu i izletjeli napolje, gdje nas je dočekao strašan prizor - plameni jezici gutali su naš dom. Taj osjećaj bespomoćnosti, očaja, tuge i straha kakav nas je preplavio teško je opisati i to ne bih poželjela ni najvećem neprijatelju - prisjetila se Irma noćne more koju su proživjeli.

Nakon požara u pomoć su odmah priskočili susjedi, prijatelji i drugi mještani. Iz prizemlja su iznesene sve stvari, voda kojom su vatrogasci gasili vatru slijevala se po zidovima, od vlage se podigao laminat na podovima, i sve će se morati ponovno raditi. Zahvaljujući ljudima dobre volje koji su iznovice pokazali empatiju i veliko srce za one kojima je pomoć najpotrebnija, a posebice su osjetljivi kada su u pitanju djeca, njihovo je dvorište zadnjih dana postalo veliko gradilište. Radovi na novoj kući su se zahuktali i Nikićima, nakon tragedije koja ih je zadesila, polako vraćaju optimizam i vjeru u bolje sutra.

Do ljeta
- Zbog novonastalih okolnosti i situacije, kuću više nećemo dizati na kat, nego smo uz postojeći objekt odlučili nadograditi dvije sobe za djecu i sve to staviti pod jedan krov. Sada ćemo imati približno 100 kvadrata stambene površine i prezadovoljni smo, jer nakon prvotnog šoka, očaja i neizvjesnosti zbog gubitka doma, zahvaljujući dobrim ljudima, rodbini, sumještanima, našoj i drugim općinama i tvrtkama, sve će se ipak dobro završiti – govori Irma. Na račun im je do sada uplaćeno 110.000 kuna, potrošili su 50.000 kuna da objekt stave pod krov. Pred njima je, kaže Irma, još velik posao, treba sve ožbukati, staviti glazure, sušiti, obnoviti kupaonicu… Useljenje očekuje do ljeta, ako financijska situacija to bude omogućila.

- Hvala svima koji su nam priskočili u pomoć te pomogli na bilo koji način, Vukovarsko-srijemska županija dala je 5000 kuna, Općine Babina Greda 10.000 kuna za kupnju materijala, Općina Sikirevci uplatila je 2000 kuna, Općina Ivankovo 3000 kuna, a Dilj je donirao 3400 komada crijepa. Mnogo nam je pomogao i Sokol iz Vinkovaca, gdje mi je zaposlen suprug, donirali su dio građe. Da nije bilo pomoći svih tih dobrih ljudi, i da smo bili prepušteni sami sebi, doista ne znam što bismo i kako dalje - ustvrdila je Irma. Obitelj je privremeni smještaj pronašla u naselju Kladavcu, kod Ivanovih roditelja, sedam kilometara udaljenom od općinskog središta Babine Grede. Nije im, kaže, Irma nimalo jednostavno, svako malo moraju odlaziti u selo, odvoziti djecu u predškolu i u školu, prostor je skučen, ondje je loš signal, ali nekako se snalaze i izdržat će do povratka kući.

- Nestrpljivo očekujemo taj dan da se ponovno vratimo u naše selo, u našu kuću, i da ponovno nastavimo ondje gdje smo stali. Teško mi je što sam ostala bez oca, bio mi je jako velika potpora, teško mi je zbog svega što smo proživjeli, ali tako je valjda moralo biti. Još jednom zahvaljujem svima koji su nam pomogli i koji su uz nas - zaključuje.

>>>

Nakon savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u predmetu nabave izgradnje i opremanja sportske dvorane OŠ "Mijat Stojanović" u Babinoj Gredi u ponedjeljak je, doznajemo od pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje Vukovarsko-srijemske županije, Jadranke Mustapić Karlić, objavljen natječaj za izbor izvođača radova.

- Natječaj će biti otvoren 30 dana i ako sve bude prema planu, odnosno ako se predviđeni rok zbog opravdanih razloga ne bude morao pomicati, otvaranje ponuda trebalo bi biti 19. travnja, no sve će ovisiti o situaciji. Stoga je sada teško precizirati kada će radovi početi, jer prethode im pregled i ocjenjivanje pristiglih ponuda, a potom slijedi i žalbeni rok te će tek nakon što se ispuni sva procedura biti izabran izvođač radova - objasnila je pročelnica.

Uvođenje izvođača u posao predviđeno je u roku od mjesec dana od dana potpisivanja ugovora, a rok završetka radova je 24 mjeseca.

Ukupna vrijdnost gradnje i opremanja dvorane je 30 milijuna kuna s PDV-om, od čega će sufinanciranje Vukovarsko-srijemske županije, na temelju odluke Skupštine iz rujna prošle godine, biti sedam milijuna kuna, odnosno po 3,5 milijuna kuna za 2021. i 2022. godinu. Prema tripartitnom sporazumu, Općina Babina Greda sufinancirat će dvoranu s tri milijuna kuna, a ostatak iznosa osigurat će Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Gradnja dvorane je, podsjećamo, počela još 2014., ali je izvođač radova nedugo potom završio u stečaju i napustio gradilište. Krajem 2018. projekt je preuzela Vukovarsko-srijemska županija, a zbog proteka dosta vremena i potencijalne ugroze okolnih objekata na gradilištu morala je krenuti ispočetka. U konzultaciji s građevinskim stručnjacima odlučeno je da se ide u preprojektiranje.

Osnovna škola u Babinoj Gredi dobit će dvodijelnu sportsku dvoranu s proširenim borilištem.

>>>

Najveći i financijski najvažniji projekt Županijske uprave za ceste (ŽUC) Vukovarsko-srijemske županije u prošloj godini bila je izgradnja 11,2 kilometra duge ceste od Prkovaca do Babine Grede, koja prolazi kroz Kladavac, a vrijednost investicije bila je približno 20 milijuna kuna.

Stanovnici tog zapostavljenog i prometno izoliranog naselja, između općinskog središta Babine Grede i Prkovaca u općini Ivankovo, koji su do sada bili izolirani, konačno su prodisali i dobili vezu s ostatkom svijeta. Svih ovih godina muku su mučili s udarnim rupama i dotrajalom makadamskom cestom, ljeti su se gušili u prašini, a za lošeg vremena teško je bila prohodna. Nakon svake kiše i snijega pretvarala se u kaljužu i njome se samo traktorom moglo proći. Autobus tada nije mogao do Kladavca i djeca su izostajala iz škole sve dok se blato ne bi osušilo. O problemima Kladavčana Glas Slavonije često je pisao, a obraćali su se za pomoć i Vladi RH, poručujući da su građani trećeg reda, za čiju je djecu i asfalt luksuz.

Cesta je lani konačno asfaltirana, ali su stigli i novi problemi. Selom su, požalili su nam se mještani, počeli masovno prometovati i jurcati tegljači, koji iz susjedne BiH cestom kroz Kladavac u smjeru Vinkovaca odvoze šljunak i pijesak, ali i drugi kamioni, stvarajući veliku buku. Naime, granični prijelaz Šamac šest je kilometara udaljen od Babine Grede. Mještani strahuju da će teška vozila uništiti tek asfaltiranu cestu, koju su jedva dočekali, kažu da već ima i puknuća, a pitaju se hoće li snažne vibracije ostaviti posljedice i na njihovim kućama.

Općinski načelnik Josip Krnić u srijedu je ŽUC-u poslao zamolbu za ograničenje brzine i tereta na cesti Babina Greda – Prkovci. Napominje da su Kladavčani presretni što su konačno dobili cestu, ali upozorava da prevelika brzina vozila, uglavnom teretnih, u noćnim satima narušava mir i utječe na zdravlje i život mještana, a ugrožava i živote na samoj prometnici.

Napominje da je ugrožena sigurnost pješaka i u strogom centru Babine Grede, na križanju ceste u Ulici Ilirskog preporoda (koja vodi prema cesti Babina Greda – Prkovci), u Ulici Mijata Stojanovića i Mažuranićevoj.

– Tu postoji velika opasnost za pješake, posebice za učenike koji moraju prijeći cestu zbog dolaska u školu i odlaska iz nje. Opasnost je velika, a postoji velik broj svjedoka da su ovih dana u naletu kamiona umalo stradala dva učenika – upozorava Krnić.

Poziva čelnike ŽUC-a da postave potrebne prometne znakove u naseljenom mjestu, odnosno znakove ograničenja brzine na svim lokacijama gdje se prelazi cesta. Ujedno ih moli da ograniče i teret vozila koja ondje prometuju. Podsjeća da je na toj cesti postavljen samo jedan sloj asfalta i izražava bojazan da drugi sloj asfalta, ako se ništa ne poduzme, ta prometnica neće ni dočekati i da će ponovno postati makadam.

Ravnatelj ŽUC-a VSŽ-a Željko Galić kazao nam je da je zaprimio zamolbu babogredskog načelnika.

– Održat ću sastanak sa svojim timom i sagledat ćemo sve raspoložive mogućnosti kako bismo riješili taj problem vezan uz kamione. Nastojat ćemo pronaći način da se teretni promet ograniči i preusmjeri na neki drugi pravac, vidjet ćemo što u tehničkom dijelu u vezi s tim možemo napraviti. U svakom ćemo slučaju taj problem nastojati što prije kvalitetno riješiti – zaključuje Galić.

>>>

Općina Babina Greda velike nade polaže u razvoj turizma, stavljanje u funkciju postojećih resursa i osmišljavanje novih sadržaja radi pozicioniranja na turističkoj karti Hrvatske i privlačenja što većeg broja gostiju.Do lipnja sljedeće godine dobit će reprezentativni kompleks u etnostilu koji će dati veliki doprinos turističkom otvaranju i biti dodatni vjetar u leđa gospodarskom razvoju toga sela. Tvrtka Elaborat d.o.o. iz Babine Grede odlučila je rekonstruirati i oživiti staru kuću i skladišne prostore koji su bili u vlasništvu obitelji Mihić, nekada poznatih seoskih gazda i vlasnika mlina.

– Sljedeći mjesec počet ćemo građevinske radove na rekonstrukciji postojećih objekata u pansion s deset dvokrevetnih soba, restoran, kušaonicu domaćih proizvoda i konferencijsku dvoranu – najavljuje vlasnik i direktor tvrtke, Mile Tomljenović.

Ukupna vrijednost projekta iznosi približno 5.000.000 kuna, a osigurano je i sufinanciranje od približno 1.500.000 kuna iz Programa ruralnog razvoja RH, kroz operaciju 6.4.1. Ističe da, s obzirom na veliki broj poznatih manifestacija i događanja koja se tijekom godine organiziraju u Babinoj Gredi, od nadaleko poznatih Konja bijelaca, Bećarfesta, Dana kulena, sira i vina do Stanarskih susreta, takav objekt i sadržaji selu nedostaju. To više što će se uskoro realizirati i velik broj privatnih investicija koje su sada u završnoj fazi. Napominje da postojeća ponuda ne prati potražnju i upravo se stoga i odlučio na ovaj projekt.

Smatra da u Babinoj Gredi postoji tržišni prostor za unaprjeđenje postojeće ponude u smislu osiguranja novih ugostiteljskih sadržaja, a poglavito smještajnih kapaciteta.

Zapošljavat će najmanje 12 radnika, a za potrebe pružanja ugostiteljskih usluga planiran je otkup proizvoda od lokalnih OPG-ova. Tomljenović napominje da su pripreme za početak realizacije trajale tri godine i zahvaljuje lokalnoj samoupravi, na čelu s općinskim načelnikom Josipom Krnićem, na velikoj potpori.

Krnić ističe veliko značenje uređenja toga kompleksa, nazvanoga "Mihićevi dvori", za Babinu Gredu, ne samo u turističkom nego i u gospodarskom smislu. Smatra da je velika stvar za lokalne OPG-ove što će svoju domaću proizvodnju moći plasirati kroz takav objekt – od kulena, sira, sezonskog povrća, voća, rakije...

Napominje da Babina Greda ima izvrstan geostrateški položaj i komunikacijsku povezanost. Nalazi se na koridoru autoceste A3 koja ide od Muenchena do Istanbula, i vjeruje da imaju potencijala da putnike bar na jedan dan privuku u Babinu Gredu. I zato se mora poraditi na otvaranju smještajnih kapaciteta kojih u selu trenutačno nema, a cilj je osigurati dovoljan broj ležajeva da mogu smjestiti autobus gostiju, putnika namjernika.

Općina će stoga snažno poticati ljude da se otvore, OPG-ove da urede i registriraju sobe za prihvat gostiju, iznosom do 25 tisuća kuna po smještajnoj jedinici.

Svinjokolja, pečenje rakije, tečajEVi kuhanja
Gostima će nuditi aktivan odmor i omogućiti im da sudjeluju u radovima. U sezoni svinjokolja moći će sami odrađivati posao, domaćin će im sve pripremiti, a tu je, primjerice, i pečenje rakije. “Ljudi su stalno u potrazi za novim iskustvima i doživljajima, i zato želimo poraditi na doživljajnom turizmu”, kaže načelnik Krnić. Ponudu autohtonih specijaliteta žele dići na višu razinu, a organizirat će i tečajeve kuhanja prema starinskim receptima naših baka, s mnogo originalnih okusa i s malo začina. Organizirat će i tradicijska vjenčanja.

>>>

Središte Babine Grede do kraja sljedeće godine poprimit će sasvim novu vizuru, nakon što se sagrade i u funkciju stave reprezentativni ugostiteljsko-turistički kompleksi koji će tu općinu, kao zanimljivu i atraktivnu destinaciju, zasigurno pozicionirati na turističkoj karti Hrvatske.Uz "Mihićeve dvore" investiciju tvrtke Elaborat d.o.o. iz Babine Grede, vrijednu približno 5.000.000 kuna, koja će obuhvaćati pansion s deset dvokrevetnih soba, restoran, kušaonicu domaćih proizvoda i konferencijsku dvoranu, prema najavama općinskog načelnika Josipa Krnića, realizirat će se i drugi projekt čija je vrijednost oko tri milijuna eura. Na lokaciji starog mlina, nekada poznate babogredske obitelji Mihić, na zemljištu od oko 8000 četvornih metara investitor iz Zagreba namjerava sagraditi motel s 26 soba, multifunkcionalnu salu za svatove za do 500 osoba, trgovački centar na 1000 kvadrata, a razmišlja se i o gradnji moderne benzinske postaje.

- Napravljeno je idejno rješenje, radi se projektna dokumentacija, a ovih dana počinje rušenje starog mlina i priprema terena. Čim se ishode sve potrebne dozvole i suglasnosti, počinje gradnja, a ako sve bude prema planu, do kraja 2022. godine investicija će biti realizirana - otkriva Krnić.

Ukazuje na golemo značenje navedenih investicija za Babinu Gredu, jer će se pozitivno odraziti na sve sfere života u općini, prije svega na turistički razvoj koji bi trebao biti zamašnjak sveukupnog razvoja toga kraja te otvoriti brojne mogućnosti i u korištenju europskih fondova. Turizam je jedan od osnovnih prioriteta u toj općini koja u njega polaže velike nade. Babogredci vjeruju da imaju jako dobru turističku priču koju će upotpuniti novim i jedinstvenim sadržajima, a uskoro će imati i gdje smjestiti svoje goste, što je bitno, jer smještajnih kapaciteta u selu za sada nema.

Turistima koji su stalno u potrazi za nečim novim ponudit će autohtoni doživljaj Babine Grede, nekoliko dana provedenih na drukčiji način, bijeg od svakodnevice, priliku za stjecanje novih znanja i iskustava. Sve će to dati i dodatan poticaj razvoju gospodarstva, otvorit će nove mogućnosti za lokalne proizvođače i osmišljavanje novih sadržaja za privlačenje turista kojima će imati što ponuditi.

Načelnik Krnić napominje da je Babina Greda lokacijski jako dobro pozicionirana, ima izvrstan geoprometni položaj i komunikacijsku povezanost. Smještena je neposredno uz autocestu A3, koja od Bregane vodi do Bajakova, do granice sa Srbijom. Napominje da su na tom dijelu autoceste, koja je vrlo frekventna i njome godišnju prođu milijuni vozila, prenoćišta itekako potrebna. A rubnim dijelom općine prolazit će kanal Dunav-Sava. Sve su te komparativne prednosti prepoznali investitori koji su odlučili uložiti svoj novac.

U suradnji s Lučkom upravom Slavonski Brod gradit će se i pristanište na Savi, što je i predviđeno prostornim planom Babine Grede.

>>>

Pearl Infrastructure Capital, čiji je trenutačni investicijski potencijal veći od milijardu eura, a njegova vrijednost ulagačkog portfelja prelazi šest milijardi eura, upravo je zaključio preuzimanje tvrtke Uni Viridas koja upravlja kogeneracijskim postrojenjem Viridas biomass u Babinoj Gredi s instaliranom električnom snagom postrojenja od 10 MW.

Iz Pearl Infrastructure Capitala nisu htjeli otkriti vrijednost transakcije, ali se ona, prema procjenama stručnjaka, kreće između 40 i 45 milijuna eura, piše Jutarnji list.

Tvrtka Uni Viridas bila je u vlasništvu Sunčice Lalić.

>>>

Povodom obilježavanja Dana općine Babina Greda, na svečanosti u Hrvatskom domu kulture „Franjo Delić” u Babinoj Gredi danas su zaslužnim pojedincima, udrugama i ustanovama uručena priznanja, a potom je svečano otvoren i Dječji vrtić “Regoč”.

Zbog izuzetno velikog i nemjerljivog doprinosa u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na području djelovanja u Istočnoj Slavoniji i Posavini, Plaketa Zlatni grb Općine Babina Greda dodijeljena je 3. satniji 3. bojne 131. brigade Hrvatske vojske Županja, Ivanu Matiću i Vodno-gospodarskoj ispostavi Biđ-Bosut Vinkovci. Plaketa Srebrni grb Općine Babina Greda dodijeljena je Petru Malbašiću, Zdenku Jukiću, Mati Vukoviću i Luki Damjanoviću, a Zahvalnice Općine Babina Greda Ivi Čiviću, Petru Grgiću. Franji Stojanoviću, Ivanu Vukoviću, Ivi Štiviću, Ljubici Damjanović, Mariji Malnar, Evici Vuković i Ivanki Jozinović.

“Babina Greda uspješna je općina što svjedoči i općinski proračun koji je danas 17 milijuna kuna dok je 2009. godine iznosio svega 2,5 milijuna kuna. Više od 20 milijuna kuna smo uložili u razvoj Babine Grede iz EU fondova, a posebice me raduje što su privatni investitori prepoznali Babinu Gredu kao općinu pogodnu za ulaganje, a od čega bi koristio osima Babogredaca trebali i mati i stanovnici okolnih mjesta”, poručio je načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić.

Kazao je kako je ga posebice raduje otvorenje prvog dječjeg vrtića u Babinoj Gredi u koji je uloženo 8,5 milijuna kuna od kojih 7,4 milijuna kuna iz EU fonda za ruralni razvoj. Također je najavio kako će u narednom četverogodišnjem razdoblju u Babinoj Gredi započeti i gradnja Doma za starije osobe.

Obilježavanju Dana Općine Babina Greda nazočio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.

>>>

Općinu Babina Greda, koja se prostire uz autocestu A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, bosanski gospodarstvenici sve više prepoznaju kao idealnu lokaciju za ulaganje svoga kapitala i širenje posla.


Prije svega zato što je Hrvatska članica EU-a, prvi je susjed BiH, pa je samim tim i logičan odabir zbog smanjenja troškova poslovanja i potrebnog ishođenja certifikata prema EU standardima. Babina Greda interesantna im je zbog svog geostrateškog položaja koji im osigurava dobru prometnu i komunikacijsku povezanost s drugim zemljama i otvara vrata velikoga tržišta.


Među investitorima koji su odlučili tvrtku registrirati u Babinoj Gredi je i kompanija Belamionix, sa sjedištem u Brčkom. Osnovana je 1996., i s 26 trgovačkih centara i 16 benzinskih crpki danas je među vodećim trgovačkim lancima na području BiH s više od 1500 zaposlenih. U Babinoj Gredi namjeravaju sagraditi tvornicu grackalica površine 15.000 četvornih metara, a u drugoj fazi trgovački centar na 3200 kvadrata i benzinsku postaju. Ukupna je vrijednost gradnje ovoga poslovnog kompleksa 18 milijuna eura. Završetak radova predviđen je do kraja sljedeće godine, a trebao bi otvoriti oko 120 novih radnih mjesta.


- Belamionix će prije svega pokrenuti tvornicu grickalica, kao osnovnu djelatnost, a zatim će svojim kupcima veleprodaje i maloprodaje nuditi širok asortiman kvalitetnih proizvoda najboljeg omjera cijene i kvalitete. Važno je istaknuti i da će u asortimanu biti zastupljeni svi veći domaći i lokalni proizvođači, kao i nova tvornica grickalica u Babinoj Gredi, gdje smo analizama tržišta prepoznali potencijale za proširenjem poslovanja - ističe direktor Sejfudin Suljić.


Načelnik Babine Grede Josip Krnić napominje da pojedini kolege načelnici, čije se općine nalaze uz granicu, nisu prepoznali potencijal investitora iz BiH koji svoj kapital žele uložiti u Hrvatskoj i otvoriti si vrata europskog tržišta.


- Kompanija Belamionix odlučila je dio proizvodnje preseliti u Hrvatsku. Prošle godine kupili su 35.000 kvadrata zemljišta u blizini naplatnih kućica Babina Greda, na samom izlazu s autoceste A3 - ističe Krnić. To je već četvrti investitor iz susjedne države koji je stigao u Babinu Gredu kako bi pokrenuo proizvodnju, a uglavnom dolaze s područja Gradačca. Svi su oni, napominje, prepoznali prednosti i mogućnosti koje im se u toj općini nude. Granični prijelaz Slavonski Šamac-Bosanski Šamac udaljen je samo nekoliko kilometara od Babine Grede. Uz tvornicu autodijelova, koja uskoro treba početi raditi, u pripremi je i otvaranje velike šljunčare, a jedan će investitor proizvodit će ukrasne elemente za fasade.


- Općina Babina Greda prije svega područje je od posebne državne skrbi, čime investitori stječu određene pogodnosti korištenja EU fondova prilikom povlačenja sredstava za nove tehnologije. Ako je investicija veća od deset milijuna kuna, može se ići direktno i na državne poticaje za kapitalne investicije. Kod nas su oslobođeni plaćanja komunalne naknade i plaćaju doista mizeran komunalni doprinos na proizvodne objekte - pojašnjava.


Zemljište na kojem će graditi bilo je u privatnom vlasništvu, a općinskim prostornim planom nalazi se u gospodarskoj zoni. Svi su investitori za kvadrat zemljišta plaćali od 2,5 do tri eura, što je, prema njemu, dobra cijena, i vlasnici su zadovoljni. Riječ je o zemljištu lošije kvalitete za poljoprivrednu proizvodnju, ali strateški jako dobro pozicioniranom, uz autocestu, a rješava se i potrebna komunalna infrastruktura.
Krnić ističe veliko značenje i za OPG-ove, ne samo iz Babine Grede, nego i šire okolice, koji će proizvoditi za tvornicu grickalica i imati sigurnog otkupljivača svojih domaćih proizvoda.

Jedan od uvjeta ulagačima je, kaže načelnik Krnić, da sjedište tvrtke bude registrirano u Babinoj Gredi

>>>