Sinoć, 27. ožujka, u 21.15 sati policijskim službenicima Postaje granične policije Županja dojavljeno je da se u Babinoj Gredi dogodila prometna nesreća s ozlijeđenom osobom.

Očevidom je utvrđeno kako je oko 21.10 sati nepoznati vozač, krećući se osobnim automobilom Ulicom Mijata Stojanovića, uslijed neprilagođene brzine kretanja, udario u zadnji kotač neosvijetljenog bicikla kojim je bez reflektirajućeg prsluka upravljao 69-godišnjak iz Babine Grede.

Od siline udara, biciklist je odbačen u odvodni kanal, a vozač osobnog automobila se bez zaustavljanja udaljio s mjesta prometne nesreće. Ozlijeđenom biciklisti pružena je hitna medicinska pomoć u OŽB Vinkovci, gdje je utvrđeno kako je teže ozlijeđen.

Policijski službenici poduzimaju mjere traganja za vozačem i vozilom.

>>>

Kad automobilom uđete u Babinu Gredu, naselje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, čini vam se kako se vozite cijelu vječnost a da ste i dalje u naselju i ne nazire se izlaz. Kuće koje nisu u samome centru prorijeđene su, a između njih su i plodne obradive površine. U prilog tome govori i da je Babina Greda katastarski najveća općina u Republici Hrvatskoj, koja se prostire na 8002 hektara. Samim tim ovo pitomo slavonsko selo ima što pokazati turistima i putnicima namjernicima.


Inače, prvi se put Babina Greda u dokumentima spominje 1506. godine i to pod nazivom Babagerenda. Postoje zapisi i da se kmetsko naselje, ali pod nazivom Gerenda, spominje već oko 1200. godine i ono je bilo u posjedu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kako god, otkako se počela spominjati Babina Greda je naselje koje polako, ali sigurno raste i napreduje. Usporedo se razvija i turistička ponuda, koja je iz godine u godinu sve bogatija i raznolikija. Jedna od posebnosti turističke ponude Babine Grede svakako su nekadašnja stara imanja, koja se nazivaju stanovi, a koja su pretvorena u turistički proizvod.

– Stanova je nekad bilo jako puno u Babinoj Gredi, ali su s vremenom gotovo nestali. Posljednjih se godina vraćaju. Trenutačno je aktivno desetak stanova u Babinoj Gredi, a ima naznaka da će se uređivati i neki novi jer ljudi žele svoju imovinu, koja je bila pomalo ostavljena sa strane, obnoviti i privesti svrsi – kaže Vesna Knežević, vlasnica stana Knežević.

I njen je stan tipičan primjer nekadašnjeg stana koji karakterizira više prostorija koje su mještani nekada koristili za razne svrhe. Središnji dio je kuća, gdje je obitelj Knežević uredila apartman "Orljak", a okolo su nekada bila razna spremišta, staje, svinjara, krečana, sojenica, bunar… Sve je okruženo s puno zelenila i već na prvi pogled sve to što se vidi opušta. I unutrašnjost apartmana uređena je na sličan način. Unutra je i niz komada namještaja kakav se nekada koristio, ali tu su i neki suvremeni komadi, poput televizora i klima-uređaja, bez kojih se danas ne može zamisliti svakodnevni život.

– Suprug i ja još smo 2004. godine, i to kao cura i dečko, otišli u Zagreb s planom da u njemu nastavimo živjeti. Međutim, tri godine poslije smo se vratili jer nismo mogli izdržati svu onu gradsku vrevu, gužvu, užurbanost… Sve toga u Babinoj Gredi nema. Ovdje mi najviše paše ta opuštenost i činjenica da nema nikakve strke. To je nešto neprocjenjivo – kaže Knežević.

Uza sve to, stan je prilika i da se pobjegne od svakodnevnih obveza i opusti u radu okruženim nestvarnim zelenilom. U dogovoru s vlasnicima stanova možete raditi u polju, brati šljive, voziti se zapregom, ispeći rakiju ili se pak okušati u jahanju babogredskog lipicanca. Pri tome u Babinoj Gredi ne manjka ni zabave jer je naselje postalo poznato po nizu manifestacija koje iz godine u godinu okupljaju sve veći broj građana. Tu su manifestacije poput "Nema sela nad Babine Grede", "Konji bijelci", "Bećar fest", "Stanarski susreti", pokladna jahanja…


Njezino visočanstvo kobasica ovdje ima svoj viteški red, drži svjetski rekord i ima svoj muzej
Ne smije se zaboraviti ni Interpretacijski centar u kojemu se kroz interaktivni postav može doznati više o kulturnom nasljeđu i kako se nekada živjelo na tim prostorima. Kada govore o svome naselju, mještani uvijek rado spominju i činjenicu da je upravo u Babinoj Gredi Dragutin Tadijanović napisao prvu pjesmu svojoj supruzi.

Predsjednik Milanović na otvorenju Bećarfesta u Babinoj Gredi
12.06.2022., Babina Greda - Predsjednik Republike sudjelovao je na otvorenju 10. Becarfest-a, festivala becarca Slavonije, Baranje i Srijema, koji se odrzava u sklopu trodnevne manifestacije "Nema sela nad Babine Grede". Photo:
Očekuju i kruzere

Ipak, turistička ponuda Babine Grede raste i dalje. Među ostalim, u planu je gradnja hotela s 12 soba, kušaonicom sira, rakije i kulena te vrhunskom kuhinjom koja će svoju ponudu prilagođavati godišnjim dobima i proizvodima koji se tada ubiru. U planu je na obali Save graditi i pristan gdje će moći pristati riječni putnički kruzeri. U ponudi će biti i plovilo koje će se moći koristiti za vožnju i razgledanje obala Save, pecanje i uživanje na vodi.

– Puno se radi i puno toga planira. Za nekoliko godina turistička ponuda Babine Grede bit će puno sadržajnija i kvalitetnija – zaključila je Knežević.

OCJENE

Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš: 9

Gostoljubivost i susretljivost: 10

Kvaliteta i raznolikost smještaja: 7

Sadržaji za djecu: 8

Biciklističke staze; rekreativni sadržaji: 8

Pješačke staze i šetnice: 8

Kulturni sadržaji: 8

Izletišta: 8

Autohtonost: 8

Opći dojam: 9

Ukupna ocjena: 83



>>>

Kao odgovor na potrebe starijeg stanovništva Općina Babina Greda odlučila je krenuti u pripreme za gradnju doma za starije, koji će, doznajemo od načelnika Josipa Krnića, nuditi smještaj za 122 osobe. Bit će moderno opremljen i pružati najbolje usluge korisnicima treće životne dobi. Prostirat će se na 4200 kvadrata, na tri etaže, a riječ je o pasivnoj kući, koja je danas u svijetu vodeći standard u energetski štedljivoj gradnji.


Imat će 30 jednokrevetnih i pet trokrevetnih soba, ostale su dvokrevetne te će nuditi brojne sadržaje, restoran, prostor za (hidro)masaže i sve ostalo potrebno za kvalitetan i što ugodniji boravak korisnika. Krnić napominje da to neće biti klasnični starački dom, jer svojim će korisnicima pružati više. Neće biti namijenjen samo mještanima Babine Grede. Bit će omogućen i dnevni boravak za sve zainteresirane umirovljenike, i iz okolnih naselja, ondje će moći provoditi vrijeme, družiti se, objedovati, sudjelovati u raznim aktivnostima, radionicama...

"Izradili smo idejno rješenje, 3D vizualizaciju, i točno se zna kako će svaka soba i sve drugo izgledati. Imamo osigurano zemljište u Ulici Josipa Blažekovića, oko 150 metara od centra sela, iza doma kulture. Nakon izrade projektne dokumentacije slijedi ishođenje građevinske dozvole i rješavanje financiranja", kaže Krnić. Imaju nekoliko opcija, ako ne bude mogućnosti povlačenja europskih sredstava, tražit će privatno partnerstvo. Napominje da je dosta Babogredaca na privremenom radu u inozemstvu, rade na sličnim poslovima i nije isključeno da se i oni uključe u samu gradnju. Sve će, napominje, ići svojim tijekom, a cijelu će projektnu koncepciju predstaviti Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, i vjeruju da će dobiti zeleno svjetlo za gradnju doma i za osnivanje ustanove.

"Želimo podići kvalitetu života starijeg stanovništva, omogućiti mu smještaj, jer svi znamo da su postojeći domovi prebukirani. Želimo im omogućiti adekvatnu skrb, što bolje uvjete boravka i dostojan život u starosti jer oni to zaslužuju. I zato je potrebno prilagoditi sadržaje i usluge, kako bi se zadovoljile njihove životne potrebe", kaže Krnić. A resornom će ministarstvu predstaviti i projekt izgradnje doma za nezbrinutu, odnosno djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koji namjeravaju sagraditi uz dom za starije jer vjeruju da bi se odlično dopunjavali. Osnovna je ideja, objasnio je, da djeca bez roditelja dobiju svoga "skrbnika", didu ili baku, da imaju osjećaj pripadnosti, a korisnici doma za starije koji su u boljem zdravstvenom stanju imali bi osjećaj da imaju unuka, što bi im zasigurno puno značilo i obogatilo život. Zajedno bi mogli nedjeljom ručati, provoditi vrijeme i ostvarila bi se pozitivna sinergija, na dobrobit i jednih i drugih.

Mještani Babine Grede ne kriju zadovoljstvo i pozdravljaju hvalevrijedan potez općinske vlasti, dajući punu potporu načelniku i suradnicima jer su projekti na kojima rade itekako potrebni i vrijedni za cijelu lokalnu zajednicu.

ZA OKO 70 DJECE
Kapacitet doma za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi trebao bi biti oko 70 mjesta. A da polovina njih, kaže Krnić, ostane u Babinoj Gredi, poboljšat će demografsku sliku i općina će dobiti nove mlade ljude, koji su joj itekako potrebni zbog ubrzanog gospodarskog razvoja.

>>>

Drago i Anamarija ispali su iz četvrte sezone showa 'Superpar' pred finale, no mnogima su bili omiljen par u showu u kojem su pobjedu odnijeli Azelma i Ismet. Supružnici iz iz Babine Grede imaju zanimljivu ljubavnu priču te su se upoznali kada je on došao kao klijent u banku u kojoj je ona tada radila.

Anamariji se na prvi pogled svidio devet godina mlađi Drago, no zbog razlike u godinama, njihove obitelji isprva nisu vjerovale u ovu vezu. Nakon prvog susreta Drago se preselio u Švedsku i u Hrvatsku se vratio tek nakon nekoliko mjeseci, a jedan od razloga njegova povratka bila je upravo njegova sadašnja supruga s kojom je šest godina u braku.

Drago i Anamarija osvojili su srca gledatelja, ali i drugih parova u kući koji su više puta isticali da su superpar. 'Naši Slavonci. Po nama i superpar. Naš odnos je prekrasan. Mislim da svojim odnosom možete biti primjer drugima. Drago je pokazao kako se voli ženu', komentirao je Tomislav.


Par je dobio i veliku podršku gledatelja koji su navijali za njegovu pobjedu. "U to malo vremena pokazali su se u najboljem izdanju, za mene bili i ostali superpar u svakom pogledu", "Oni su moji favoriti, najbolji par. Šteta što su ispali", "Vi ste pokazali puno toga pozitivnog i lijepog", "Bili ste super, svoji i jednostavni", samo su neki od pozitivnih komentara.

Drago nam je otkrio nakon izlaska iz 'Superpara' da je sretan zbog toga. "Kako mi ne bi bilo drago kad vidim da je publika bila na našoj strani bez obzira kako smo prošli", dodao je.

Objasnio je kako su se on i supruga ponašali normalno kao i u stvarnom životu. "Naravno da nekad ima svađe, ali nije to ništa strašno", rekao je Drago.

Otkrio je prilaze li mu ljudi na ulici. "Mi smatramo da smo obični ljudi, a otkad smo izašli iz showa, dosta nam je ljudi prilazilo, najviše djeca. Hoće se i fotografirati. To mi je jako drago", ispričao je.

Više i radi nakon izlaska iz showa. "Sviđa mi se što se povećalo posla. Volim kad sam zatrpan poslom. Sve je otišlo u odlično smjeru nakon showa", istaknuo je Drago koji se bavi montiranjem PVC stolarije.

>>>

Do sada su na našim gospodarstvima potvrđena 22 slučaja afričke svinjske kuge. Zabilježen je i prvi slučaj pojave bolesti kod divlje svinje na području Gunje. Zbog njezina širenja na istoku zemlje rastu neizvjesnost i strah među svinjogojcima da će im bolest ozbiljno ugroziti proizvodnju. Ekipa HRT-a bila je u Babinoj Gredi.

Prvi slučaj afričke svinjske kuge u Babinoj Gredi uznemirio je mještane, posebno svinjogojce.

- Kad se ono sinoć pojavilo u vijestima da je u Babinoj Gredi nisam spavao, govori Ivan Delić, proizvođač kulena iz Babine Grede.

Na ulazu i izlazu iz sela policija od jutros provjerava sva teretna vozila i prikolice.

- Dobro je da ima kontrole da i Ministarstvo poljoprivrede i MUP kontroliraju odvoz i dovoz stoke, naglašava Josip Krnić, načelnik općine Babina Greda.

Iako se mladi stočar Mato Petričević strogo drži propisa i mjera - sad strahuje za svoje svinje.

- Imamo dosta komada bravaca. Ne znam ni kako ćemo prodati, ni pošto, ni kome. Ne smiješ ni zaklati za sebe, ni ništa, rekao je Mato Petričević, svinjogojac iz Babine Grede.

Zbog virusne bolesti koja se i dalje širi već sada im je, kažu svinjogojci, ozbiljno ugrožena proizvodnja.

- Velik je problem jer se to ne može prodati, niti tko kupiti, a niti odvesti nekuda, a to je najveći problem. Niti se zna cijena, rekao je Petričević.

- Trebalo bi ići u klaonicu. Odjednom cijela populacija svinja, cijela Slavonija sad je bolesno, govori Ivan Petričević, svinjogojac iz Babine Grede.

Selo poznato po konjima ali i slavonskom kulenu nada se boljim danima, kada će ponovno moći prodavati svoje proizvode.

- Mislim da ovi mladi poljoprivrednici koji se bave tovom svinja polako odustajati od daljnje proizvodnje, govori Krnić.

Iako su uzgajivači s pravom zabrinuti, prioritet je sada spriječiti da se afrička svinjska kuga pojavi i na drugim farmama.

>>>

Nevrijeme koje je jučer pogodilo Hrvatsku napravilo je brojne štete na usjevima diljem Hrvatske. Kako javlja Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, oluja je nanijela ogromne štete u čak 14 županija.

Brojni građani su ostali bez struje. U Vukovarsko-srijemskoj županiji bez struje je ostalo 40 posto stanovnika.

“Najteže je stanje na području Otoka, Komletinaca, Privlake, Babine Grede, Cerne, Gradišta”, stoji u priopćenju HEP-a.

Danima bez struje
“Ekipe su na terenu i utvrđuju kvarove nakon čega pristupaju otklanjanju. Po potrebi angažirat ćemo kolege iz drugih distribucijskih područja”, dodaju.

Kako se čuje s terena, stanovnici pogođenih područja bez struje bi mogli biti sljedećih tri-četiri dana. Stanovnici ovog područja tradicionalno u svojim domaćinstvima imaju škrinje pune mesa i zamrznutog voća i povrća, a sada se boje kako će sve ono što su mjesecima skupljali izgubiti u sljedećih nekoliko dana.


“Prvo su nam svinje zabranili, a sad ćemo ostati i bez ovo malo što imamo u hladnjaku i škrinji. Pa što ćemo mi jesti”, govori nam očajna čitateljica koja je htjela ostati anonimna.

Fotografije koje smo dobili s terena pokazuju potpunu apokalipsu, uništene voćnjake i povrtnjake. Snimke katastrofe u Slavoniji objavio je i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.

Sve službe na terenu
“Olujno nevrijeme pogodilo je prvo sjeverozapad Hrvatske, područje oko grada Zagreba, a u večernjim satima stiglo je i u Vukovarsko-srijemsku županiju. Jak vjetar i kiša napravili su veliku materijalnu štetu na obiteljskim kućama i javnim objektima, srušena stabla i prevrnuta vozila u određenim su područjima zapriječili cestovni promet, a zbog posljedica nevremena velik broj mjesta ostao je bez električne energije i došlo je do prekida telekomunikacijskih veza.

Sve su službe na terenu i rade sve što je u njihovoj moći kako bi sanirali nastalu štetu. Prema dosad dostupnim informacijama građana, najviše je stradalo županjsko i vinkovačko područje, a novo olujno nevrijeme očekuje se oko ponoći”, napisao je Dekanić.

>>>

Nakon korone, stigla ih je afrička svinjska kuga, a sad još i ovo. Josip Krnić kaže da najloni za pokrivanje objekata nisu dovoljni

Vrijedni ljudi puno toga su napravili, ali tragovi nevremena vide se na svakom koraku.

Naš reporter Bojan Uranjek uživo se javio iz Babine Grede gdje je razgovarao s Josipom Krnićem, načelnikom općine koji je dao detalje koliko je šteta velika.

"Ljudi su se samoinicijativno organizirali, jedni drugima pomažu. Svako od 1300 domaćinstava ima neku štetu i puno toga treba napraviti. Ljudi su pokrpali nakon nevremena u srijedu što se moglo, ali i sturadan te sinoć bilo je opet nevrijeme. Bojim se da tome nije kraj", rekao je Krnić.

"U Babinoj gredi struja je spojena na 90 posto (domaćinstava op.a) , u susjednom Slavonskom Šamcu nešto manje. HEP je najavio da će sutra doći ljudi iz drugih dijelova zemlja i pomoći oko dalekovoda. Ali kad pet ili više dana ljudi nemaju struje, onda veliki dio zimnice koje su pospremili moraju baciti. Jesmo li mogli dobiti agregate ili nešto drugo iz Robnih rezervi? Ne znam...", rekao je Krnić.

Nastavio je da su ljudima interventno dali što su mogli kako bi se naručilo nužno za sanaciju, kao što su crjepovi, ali da nitko ne može reći što će se dalje događati.

"Nakon korone, zadesila nas je afrička svinjska kuga, a 90 posto ljudi u mjestu bavi se poljoprivrednom. Tu imamo i gospodarstvenike, trebala se otvoriti tvornica autodijelova, ima tu i obrtnika. I oni su nastradali i situacija je teška. Ljudi su se trebali zapošljavati, sad su u problemu", rekao je.

>>>

Policijska uprava vukovarsko-srijemska je u 10:15 zaprimila dojavu o smrtnom stradavanju osobe prilikom uklanjanja stabla oštećenog u olujnom nevremenu u Babinoj Gredi.

Na mjesto događaja upućene su policijska ophodnja i hitna medicinska pomoć.

Nezapamćeno olujno nevrijeme poharalo je Hrvatsku 19. srpnja, odnijelo četiri života te napravilo ogromnu štetu. Osim zagrebačkog područja, teško je pogođena Slavonija. Prema nekim izvješćima, u Gradištu kod Županje zabilježen je udar vjetra od 180 km/h. Babina Greda jedna je od općina koje su najviše stradale.

Nakon tog nevremena, uslijedili su dani nestabilnosti s čestim olujama.

Nakon završenog očevida policija je izvijestila o nesreći koja se dogodila u Babinoj Gredi:

- Očevidom je utvrđeno kako se oko 10,10 sati, prilikom sječe stabla hrasta u dvorištu obiteljske kuće u Babinoj Gredi, stablo zaokrenulo i palo na 65-godišnjaka koji je na mjestu događaja preminuo od zadobivenih ozljeda – navode iz policije.

>>>

Babina Greda je konačno pred realizacijom jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata - gradnjom kanalizacije - koja će znatno podići kvalitetu življenja mještana u toj općini, unaprijediti uvjete rada industrijskih pogona i riješiti problem onečišćenja prirode. U petak je u Zagrebu, u okviru svečanosti kojom su Hrvatske vode obilježile 147. obljetnicu organiziranog upravljanja vodama u RH, općinski načelnik Josip Krnić potpisao ugovor o sufinanciranju izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje (kanalizacije) u ukupnoj vrijednosti 15 milijuna eura za 36 kilometara mreže i 1,85 milijuna eura za pročistač. Dodijeljena su ukupno 22 ugovora ukupne vrijednosti 227 milijuna eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


TRUD I ČEKANJE SE ISPLATILO

Krnić ne krije zadovoljstvo i radost i ističe da ovaj vrlo vrijedan projekt, za koji su se zalagali godinama i na čiju se potrebu ukazuje svakodevno, konačno pred ostvarenjem, što će za cijelo selo mnogo značiti, a potpisivanje ugovora o sufinanciranju nazvao je povijesnim danom za Babinu Gredu. "Otkad sam došao na mjesto načelnika, prije 14 godina, intenzivno razmišljam o gradnji kanalizacije. U Općini smo poduzimali sve što je bilo u našoj moći. Više od milijun kuna uložili smo u pripremu projektne dokumentacije i tek su se sada stvorili potrebni preduvjeti za početak gradnje. Trajalo je dugo, ali se trud isplatio. Zahvaljujem svima koji su se zauzeli da dođemo do našega cilja, prije svega Vinkovačkom vodovodu i kanalizaciji (VVK), koji su i kandidirali ovaj projekt i direktoru Mariu Komšiću, Hrvatskim vodama koje su ga prihvatile, Vladi RH, Vukovarsko-srijemskoj županiji, a puno nam je pomogao i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić", kazao je Krnić. Posebne zahvale uputio je općinskim vijećnicima i predsjednicima Vijeća koji su, naglašava, godinama zdušno i predano radili, zajednički se zalagali za boljitak sela, a svi, ustvrdio je, s istim ciljem – da Babina Greda bude kulturna seoska metropola Slavonije. Vjeruje da će radovi krenuti početkom 2024. godine, a rok završetka bit će 24 mjeseca od uvođenja izvođača u posao. Konačan iznos investicije bit će poznat nakon provedenog postupka javne nabave. Projekt će sa 70 posto sredstava financirati EU, 20 posto bit će nacionalna sredstva, a 10 posto mora osigurati Općina. "Ovo je za nas veliki financijski zalogaj, ali nekako ćemo izgurati, naći ćemo načina", zaključuje.

GOLEMA ULAGANJA U BABINU GREDU
Izgradnjom kanalizacije konačno će biti kvalitetno riješen problem zbrinjavanja otpadnih voda koje se prikupljaju u septičkim jamama čiji je kapacitet premalen. Otpadne se vode, u kojima su i deterdženti iz perilica rublja, dijelom izlijevaju po površini terena i vrlo često bivaju ispuštene u melioracijske i/ili prometne kanale, što negativno utječe na okoliš i predstavlja realnu opasnost od zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i izvor opasnosti za zdravlje ljudi.
Na proljeće će u Babinoj Gredi biti završena školska sportska dvorana, općinski trg s parkom i šetnicom, Dom kulture, krenut će gradnja kanalizacije, očekuje se i početak gradnje nove energane kod geotermalnog izvorišta...”Sa svim tim ulaganjima i drugim privatnim investicijama do kraja 2025. godine u Babinu Gredu će biti uloženo više od 200 milijuna eura”, poručio je Krnić.

>>>

Sisački biskup Vlado Košić predslavio je na blagdan Male Gospe u samostanskoj crkvi Srca Isusova u Lasinji svečano misno slavlje tijekom kojeg je svoje privremene redovničke zavjete položila s. Marija Gabrijela od Srca Isusova (Katarina Đukić).

U koncelebraciji su bili domaći župnik Silvio Eljuga, duhovnik sestara Hrvoje Špehar te više svećenika. Uz sestre iz samostana, slavlju su nazočili i rodbina i prijatelji zavjetovanice iz Osijeka i Babine Grede.

Na početku je biskup čestitao s. Mariji Gabrijeli, poručivši kako je ovo velik događaj ne samo za ovu zajednicu, već i za čitavu Crkvu koja je bogatija za jednu sestru reda koji osobito moli za duhovna zvanja i svećenike.

Progovorivši o blagdanu Rođenja Marijinog, biskup je ustvrdio kako je upravo Blažena Djevica Marija osobit uzor redovnicama.

- Kada se rodila mala Katarina te su je otac i majka primili u naručje, zasigurno su se pitali što će biti od nje. Sazrijevši, ona je odlučila otići u samostan i to u ovaj Red sestara kćeri Srca Isusova. Ta je odluka vjerojatno mnoge iznenadila, izazvala mnoga pitanja, ali najvažnije je da je donijela mir u njenom srcu. Tako smo čuli u Zbornoj molitvi da je i rođenje Marijino učvrstilo mir. To je i ime koje se Bogu daje, On je Mir naš. Tako kaže Pavao u Poslanici Rimljanima da je Krist naš Mir, onaj koji je sve nas pomirio s Bogom Ocem svojim i koji nam je donio spasenje. Marija je bila ta posrednica bez koje Krist ne bi mogao doći među nas ljude i postati čovjek. Sin Božji, vječna Božja Riječ, postao je čovjek po pristanku jedne ljudske osobe, Djevice Marije koja je rekla: "Neka mi bude." Prihvativši Božju ponudu, upisala se u povijest spasenja i postala zauvijek nezaobilazna u našem odnosu prema njenom Sinu, našem Spasitelju - kazao je biskup Košić.

U nastavku je razmatrao o malenosti i poniznosti, istaknuvši koliko je važno da se čovjek pred ljudima i Bogom ne oholi, nego da bude na sliku Isusovu, koji je sam sebe ponizio.

- Postao je jednak nama u svemu osim u grijehu, a prvo poniženje bilo je njegovo utjelovljenje. Doista, ponizio se time što je napustio božansku slavu, što se sakrio u ljudskom obličju i što je sam sebe lišio božanstva i postao nam jednak, tako da ga nisu mogli prepoznati osim oni koji su uzvjerovali. Zato je i rekao: "Blago onima koji se ne sablazne nada mnom", jer doista, moguće se o Isusa i sablazniti. On je bio običan čovjek koji se kretao po židovskim gradovima i selima i propovijedao te su se mnogi pitali kakav je to novi prorok. U zavičaju ga nisu poštovali te tamo nije učinio nijedno čudo jer oni nisu imali vjere. I vi, drage sestre, pazite da ne upoznate Isusa toliko da vam postane običan, da ne vidite u njemu tu jednu veličinu i posebnost. On jest običan i došao je kao malen čovjek među nas, ali je i Sin Božji. To se može vidjeti samo očima vjere, očima koje je imala i Blažena Djevica Marija - zaključio je biskup.

Na kraju, biskup je još jednom čestitao sestri, nakon čega je s. Marija Gabrijela od Presvetog Srca položila svoje privremene redovničke zavjete.

>>>