Babina Greda mirno je šokačko selo nedaleko od Županje, čuveno po konjima i marljivim ljudima, pa je vijest o nesvakidašnjem ubojstvu među mještanima izazvala iznenađenje. Oba sudionika tragičnog događaja - i ubojica i ubijeni - doseljenici su, pa Babogredci nerado pričaju o svemu što se dogodilo jer, eto, »nisu oni naši već su izbjeglice iz Bosne«. I najiskusniji policajci Policijske uprave vukovarko-srijemske ne pamte da je ubojica tragove ubojstva pokušao prikriti kako je to učinio u Babinoj Gredi. Policajce je također iznenadio motiv, ali sve to nije utjecalo na tijek očevida i istrage - sve prikupljene indicije upućivale su na to da je ubojica devetnaestogodišnji I. B.. izbjeglica iz Donjih Hamića u Bosni i Hercegovini, koji je vrlo brzo i priznao ubojstvo iz koristoljublja.

I. B. podmeće požar
Ubojstvo je otkriveno gotovo slučajno. Naime, u noći od subote na nedjelju, od 8. na 9. lipnja izbio je požar u skromnoj vuklanizerskoj radionici Ediba Smailhodžića uz autocestu Zagreb - Bajakovo, u kojemu je ozlijeđen I. B. Taj detalj nije promaknuo iskusnim policajcima, pa su se zainteresirali što je I. B. radio u radionici i za vrijeme požara i klupko se počelo odmotavati. Ubrzo je, pritiješnjen dokazima, I. B. priznao da je ubio Ediba Smailhodžića (42), a podmetanjem požara pokušao je prikriti tragove zločina. Inspektori za krvne delikte PU vukovarsko-srijemske Miodrag Matičić i Niko Džinić, koji su obavili očevid, ističu kako samo ubojstvo nije neuobičajeno, ali nesvakidašnji je način na koji je ubojica pokušao prikriti tragove. Naime, leš je zacementirao u prostoriji pokraj radionice'
- lako u policiji radim već 22 godine, nisam do sada naišao na ovakav slučaj, a i patolog koji je obavio obdukciju kaže kako u svom iskustvu nije imao sličan slučaj - kaže Niko Džinić.

Smrt u mukama
Sve je počelo u četvrtak, 6. lipnja oko 21 sat, kad je I. B. došao u radionicu, u kojoj je vlasnik i stanovao u skromnoj sobici, te usnulog Ediba željeznom šipkom dva puta udario u glavu, a šipku bacio u Savu. Budući da nije bio siguran je li vlasnika vulkanizerske radionice doista ubio, najlonskim užetom svezao mu je ruke na leđa jer se bojao da će korpulentni Edib pružiti otpor ako dođe k svijesti. Pokazat će se da je oprez I. B. bio potreban jer je nakon nekog vremena Edib umro u mukama, pokušavajući se osloboditi užeta.
I B. je nakon ubojstva otišao kuci u strossmayerovu 27, gdje je živio s majkom, i vjerojatno razmišljao što učiniti s lešom. Sutradan, u petak, I B je kupio tri vreće cementa i vratio se na mjesto zločina. Odvukao je Ediba u prostoriju koja je služila kao kupaonica, polegao ga na trbuh, umotao u deku, pokrio ga kartonom i napravio neku vrstu kalupa, načinio smjesu od cementa i vode te time »zalijevao« pokojnika. Ustanovio je da neće imati dovoljno cementa pa je kupio još dvije vreće kako bi okončao ovaj morbidni posao.
U subotu oko 23 sata otišao je na obližnju benzinsku postaju, kupio deset litara benzina, vratio se u vulkanizersku radionicu, zalio benzinom ležaj na kojemu je ubijen Edib Smailhodžić i gdje je još bilo tragova krvi, ali i cijelu prostoriju, te podmetnuo požar kako bi uništio tragove.
- Mladić je bio neiskusan pa nije znao da benzin ne gori već gore njegove pare. te kad je upalio šibicu ili upaljač, naglo je buknuo požar u cijeloj prostoriji - rekao je inspektor Miodrag Matičić.
- U panici nije mogao pronaći ključ da bi izišao iz prostorije i pritom je i sam ozlijeđen.

Samotnjak i koristoljublje
Budući da se cement stvrdnuo, policajci su imali muke dok su iz betona izvadili leš. Prema podacima kojima raspolaže policija, I. B. je izbjeglica koji se družio s ubijenim i povremeno radio u njegovoj radionici, pa je stekao njegovo povjerenje, a tu se krije i motiv ubojstva.
- Njih dvojica 25. svibnja potpisali su ugovor o najmu radionice kojim Edib daje I. B. radionicu na dvije godine u najam za 200 njemačkih maraka na mjesec - ističu inspektori Matičić i Džinić.
- I. B. se obvezao da će isplatiti najmodavcu 4800 njemačkih maraka i tek tada ima pravo koristiti radionicu.
Ubojstvom i skrivanjem leša u betonsku kocku vjerojatno se htio domoći radionice, a poznanicima bi rekao kako je Edib otišao u Brčko, što je sada malo teže provjeriti. I. B. je bio samotnjak, malo se s kim družio, a potječe iz poštene obitelji - tri brata sudjelovala su u obrani Posavine.

Mladić je u početku negirao ubojstvo, ali je ubrzo sve priznao jer je bio pod strahovitim pritiskom i nije mogao dugo prikrivati zločin.
I. B. oduzeo je ubijenome zlatni lančić, prsten i narukvicu i to sve prodao u Županji, a tim je novcem platio zaostale rate struje za vulkanizersku radionicu. Također je oduzeo Edibov automobil.

O Edibu Smailhodžiću malo se zna. Tek toliko da se dva puta ženio - jedna je žena s troje djece u Brčkom, a druga u Njemačkoj To potvrđuje i Matija Ćivić, prva susjeda koja tek površno poznaje Ediba.
- Ovdje nije imao rodbine i malo smo se družili, ali je s nama uvijek bio dobar - kaže baka Matija.
- Tek u nedjelju ujutro doznali smo što se dogodilo, prije toga nismo ništa neobično zamjećivali.

Sada je vuklanizerska radionica zapečaćena, a ispred nje je poluizgorjeli kauč s tragovima krvi na kojemu je ubijen Edib. Kroz razbijene prozore nazire se prostorija s ostacima betona gdje je I. B. zacementirao vlasnika. Devetnaestogodišnji I. B. u zatvoru je Istražnog centra u Osijeku, ima vremena za razmišljanje kako se zločin ne isplati.

Bio je pristojan i povučen

Majku I. B, Janju B, nismo pronašli kod kuće, ali su nam susjede rekle kako je s njom teško razgovarati jer ima govornu manu, a događaj je još pojačao bolest. Anka Marić, susjeda iz Strossmayerove ulice, ne može vjerovati da je miran mladić iz njihove ulice počinio takav zločin.
- L B. je iz dobre i poštene obitelji. Dva njegova brata bila su na ratištu. Često su posjećivali majku i radili na imanju sve što treba. Otac je umro, pa su oni pomagali majci. I. je bio jako povučen dečko. Jednom sam ga srela na ulici zagrlila ga, jer znam ga od malih nogu, I pitala: 'Kada ćeš se ženiti?, a on se samo nasmijao i prošao dalje - kaže Anka Marić.
- Netko je njega morao na to nagovoriti jer ne bi on to sam učinio.
Druga susjeda, koja nije željela reći svoje ime, također I.-a poznaje kao pristojnog mladića.
- Uvijek je pristojno pozdravljao, a sjećam se da sam ga viđala kako pomaže susjedima kupiti sijeno, cijepati drva i slično. Iznenadila sam se kad sam u novinama pročitala da ima 19 godina jer sam mislila da je mlađi. Nisam ga viđala s prijateljima, uvijek je hodao sam - kaže ta susjeda koja je površno poznavala i ubijenog Ediba Smailhodžiča, za kojega nema baš lijepih riječi.
- Dok je supruga živjela s njim u Babinoj Gredi, Edib ju je često tukao i, navodno, izbio oko.
Iako je benzinska crpka samo dvadesetak metara udaljena od vuklkanizerske radionice koju je zapalio, L B. je po benzin otišao na udaljeniju crpku na autocesti kako bi, vjerojatno, uklonio razlog za sumnju.
- Kad je oko 23 sata došao mladić s dva kanistra po deset litara benzina, nije nam bilo ništa čudno jer često se dogodi da netko ostane na cesti bez benzina. Tome nismo pridavali veću važnost - kažu prodavači na benznskoj crpki.


>>>

Saborski zastupnik Đuro Perica i vukovarsko-srijemski župan Vlado Ošust svečano su u srijedu, 9. travnja, pustili u promet novoizgradene cestovne prometnice Babina Greda -Cerna i Andrijaševci -Vođinci ukupne duljine 24 kilometra, simbolično prerazavši vrpcu na izlazu iz Babine Grede prema Cerni.

O investiciji vrijednoj ukupno 17 milijuna kuna okupljenim mještanima Babine Grede i nazočnim predstavnicima županijske uprave, Županijskog odbora HDZa i drugim uglednicima, govorio je novoimenovani ravnatelj Županijske uprave za ceste Josip Dujić, predsjednik Skupštine Vukovarsko-srijemske županije.

Jedanaest kilometara duga dionica ceste između Babine Grede i Cerne cijelom dužinom predstavlja novu kvalitetniju vezu s privremenim sjedištem Županije. Cesta je široka šest metara, a stajala je 9 milijuna kuna.

Kroz četverogodišnji rad Županijske skupštine izborili smo se za područnu organizaciju javnih poduzeća na razini županija, rekao je Dujić te dodao kako danas svaka kuna izdvojena za ceste, brže i kvalitetnije biva uložena u razvitak prometnica na području Vukovarsko-srijemske županije. Tome su dokaz i dvije iznimno značajne prometnice koje su upravo predane na uporabu, zaključio je Dujić.

Saborski zastupnik Đuro Perica napomenuo je važnost novoizgradenih cesta za Babogredce koji su čak dvojili o izdvajanju iz Vukovarsko-srijemske županije.

Dožupan Rudolf Knig istaknuo je kako je izgradnja novih prometnica financirana sredstvima iz državnog, ali djelomice i županijskog proračuna, a župan Vlado Ošust poručio je žiteljima Babine Grede neka razmisle koja je to stranka koja obećanja ispunjava, a koje su stranke što samo obećaju i vrlo rijetko danu riječ provode u djelo.

>>>

Jako nevrijeme, praćeno tučom veličine oraha, ponovno je protutnjalo županjskom Posavinom, ovaj put rubnim, zapadnim dijelom tako da se na udaru najviše našla Babina Greda.

O pričinjenim štetama, načelnik Općine Đuro Bilonić kaže:
— Od 1200 domaćinstava, koliko selo broji, doslovce niti jedna obiteljska kuća nije ostala neoštećena. Led koji je padao bio je veličine i do kokošjeg jaja, oštećena su stakla, a automobili i druga vozila pretrpjeli su također velike štete. Glede poljoprivrednih kultura stanje je alarmantno, od kukuruza nije ostalo ništa, što je nakon obilaska površina pod usjevima utvrdio i Vjenceslav Leko, pomoćnik pročelnika županijskog Ureda za gospodarstvo. Šećerna repa je u gotovo jednako lošem stanju, i pšenica je uništena između 60 i 70 posto. S obzirom da je ovo već treća tuča u posljednjih 20-ak dana, mi iz općinskih vlasti i mještani ogorčeni smo zbog neučinkovitosti zaštite od tuče.

Sa štetama su se upoznali i predstavnici županijskog Ureda za obnovu dok će detaljnu procjenu na površini od oko 4000 hektara utvrditi općinska komisija. Budući da se već sada s velikom sigurnošću može kazati kako će one biti goleme i za Babinu Gredu katastrofalne, Općinsko će poglavarstvo na izvanrednoj sjednici donijeti odluku o proglašenju elementarne nepogode na tome području.


>>>

U Babinoj Gredi održana je sjednica Općinskoga vijeća na kojoj je prihvaćen prijedlog proračuna za 1997. godinu. On je utvrđen tek sada jer to općinsko tijelo nije zasjedalo od kolovoza prošle godine pa nije bilo prilike za razmatranje prijedloga koje je Poglavarstvo inače redovito dostavljalo.
Zbog teške financijske situacije u Općini Babina Greda plaće zaposlenih u njezinim službama smanjene su za 30 do 35 posto. Zbog istih je razloga bez naknade za obnašanje svoje dužnosti ostao i načelnik Đuro Bilonić, s tim što je odlučeno da ima pravo na pokrivanje troškova korištenja vlastitog automobila za potrebe općine.

U nastavku sjednice dana je suglasnost na konačan prijedlog GUP-a bivše općine Županja, u dijelu koji se odnosi na Babinu Gredu, unatoč tome što njime još nije konkretno definirano prometno rješenje za izlazak te općine na autocestu Zagreb— Lipovac, odnosno ulazak u Babinu Gredu s autoceste. Duža rasprava vođena je o iznalaženju načina rada na stočnom sajmu koji se u selu održava dva puta mjesečno, a najveći problem, istaknuto je, jest naplata korištenja parcela. S tim u svezi odlučeno je da taj posao treba biti profesionaliziran, odnosno da naplatu korištenja parcele na sajmu treba raditi jedan djelatnik, a za sada će to biti netko iz općinskih službi. Parcele na sajmu, utvrdilo je Općinsko vijeće, bit će ubuduće davane u zakup natječajem.

>>>

U srijedu, 15. listopada u Babinoj Gredi na svečani način u promet je puštena cesta Babina Greda-
Slavonski Šamac.
O značaju ove novoizgrađene prometnice za cjelokupni razvoj gospodarstva ovoga područja, koja povezuje dvije općine Babinu Gredu i Slavonski Šamac, ali isto tako i dvije županije Vukovarsko-srijemsku i Brodsko-posavsku, govorili su Đuro Bilonić, načelnik općine Babina Greda, Andrija Matić, dožupan vukovarsko-srijemski, te Mirko Tomac, župan brodsko-posavski.
Svečanim rezanjem vrpce cestu Babina Greda - Slavonski Šamac, otvorio je mr. Željko Lužavec, ministar pomorstva, prometa i veza Vlade Republike Hrvatske, ističući tom prigodom važnost ove prometnice, ali i najavljujući otvorenje novih prometnica na ovom području.

>>>

Vrhovni sud RH potvrdio je prvostupanjsku presudu vijeća Županijskog suda u Osijeku, kojom je Ivica Matoš (29) iz Babine Grede osuđen na četiri godine zatvora zbog pokušaja ubojstva svoga djeda Antuna Grahovca i djedova brata Ivana Grahovca.
Matoš je 15. studenoga 1995. u Babinoj Gredi, oko 20 sati najprije napao svoga djeda s kojim je živio u istoj kući. Smatrajući starca odgovornim za smrt svoje majke, prišao mu je s leđa dok je on sjedio na stolici i oko vrata prebacio vojnički vezicu dugačku 1.20 metara i široku 5 milimetara. Počeo mu je stezati vrat ali je djed uspio između vezice i vrata gurnuti ruku. pa je vezica puknuta. Unuk je djeda nastavio gušiti rukama, no starac se uspio othrvati.
Mladić je potom otišao u očevu kuću i rekao svome bratu da je zadavio djeda Antuna, uzeo bicikl i odvezao se u Kladavac gdje živi djedov brat Ivan. Napao ga je nožem, ali ga nije uspio umoriti jer se pri drugom ubodu u leđa oštrica kuhinjskog noža savinula.

Psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da je u vrijeme obaju napada Matoš bio bitno smanjeno uračunljiv. Na suđenju je izjavio kako nije namjeravo ubiti ni djeda niti njegova brala. Od djeda je želio doznati pravi razlog samoubojstva njegove majke, kaže, a od njegova brata zašto ga je trovao, odnosno upozoriti ga da mu više ne može činiti ono što je već činio.

Presuda Županijskog suda u Osijeku, kojom je Matoš bio osuđen na dvije i pol god ne zatvora, bila je ukinuta jer je Vrhovni sud uvažio žalbu Županijskoga državnog odvjetništva, koje je smatralo da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno, a nije bilo zadovoljno ni odlukom o kazni. No, nakon ponovljenog suđenja Vrhovni sud potvrdio je (novu) presudu Županijkog suda, pa je Matoš pravomoćno dobio četverogodišnju zatvorsku kaznu.

>>>

Nepoznata dvojica napadača provalila su u noći od 10. na 11. siječnja u župni stan u Babinoj Gredi i pri tome nanijeli lakše tjelesne ozljede župniku Vjenćeslavu Hoščeku i njegovoj domaćici Katarini Biondić. Napadači su bili naoružani puškama i maskirani u vojne odore. Jedan od napadača ranio je župnika, udarivši ga po glavi kundakom puške. Napadači su potom svezali župnika i domaćicu i začepili im usta ljepljivom trakom. Opljačkali su župni ured, odnijevši sav nađeni novac. Zarobljeni župnik i domaćica uspjeli su se osloboditi tek oko 3 sata ujutro. Župnik je nazvao policijsku postaju u Županji, koja je izvršila uviđaj. Kako saznajemo iz te policijske postaje, pripadnici MUP-a nalaze se na terenu i očekuje se skoro uhićenje osoba koje se sumnjiče da su izvršile napad.

>>>

U sklopu posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Zlatko Dominiković sa suradnicima je boravio u Babinoj Gredi gdje je otvorio veterinarsku ambulantu "Greda-vit", a tom su svečanom činu bili nazočni i vukovarsko-srijemski župan Rudolf Konig, saborski zastupnik Matej Janković, dužnosnici Brodsko-po-savske županije, općinski čelnici i ostali brojni uglednici. Riječ je o prvoj privatnoj veterinarskoj ambulanti u Slavoniji i šestoj u Republici Hrvatskoj, koja je registrirana prema novom Zakonu o veterinarstvu.

Obraćajući se nazočnima, njezin vlasnik i direktor Zdravko Vukovac nije krio svoje zadovoljstvo naglasivši kako je napokon ispunjen njegov dugogodišnji san još od studentskih dana.
U realizaciji toga projekta obitelji Vukovac maksimalnu potporu dali su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Vukovarsko-srijemske županije te Općina Babina Greda.
Zgrada veterinarske ambulante veličine je 150 četvornih metara i sastoji se od dva dijela koja su predviđena za liječenje malih i krupnih životinja, a opremljena je najsuvremenijom opremom.


>>>

Radovi na telefonizaciji babogredskog naselja Kladavac primiču se kraju. Telefonska mreža postavljena je od Babine Grede prema Kladavcu, koji je od općinskog središta udaljen osam kilometara, a preostalo je montiranje kutija na objekte te samo priključenje pretplatnika na već instaliranu TK centralu.

Prema riječima načelnika Babine Grede Đure Bilonića, radovi na telefonizaciji toga rubnog naselja trebali bi biti okončani do 25. srpnja, kada će mreža biti spremna za puštanje u funkciju. Zanimanje Kladavčana za priključak na telefonsku mrežu iznimno je veliko. Pojavili su se manji problemi u zatvaranju financijske konstrukcije, no u općini se nadaju kako će svi nastali problemi na zadovoljavajući način vrlo brzo biti riješeni. Tako će, priključenjem svih tridesetak kućanstava Kladavca na telefonsku mrežu, uvelike biti olakšan njihov svakodnevni život.
Do sada su prilikom naručivanja različitih potrepština i slično, Kladavčani morali putovati do Babine Grede, Županje ili Vinkovaca. Prema predračunima, koji još uvijek nisu konačni, telefonizacija naselja Kladavac investicija je vrijedna 700 tisuća DEM.

>>>

Naredbom o zabrani stavljanja u promet svinja u Vukovarsko-srijemskoj i dijelu Osječko-baranjske županije pogođeni su svi seljaci, a naročito u Babinoj Gredi, povezani s tvrtkom "Babogredac".

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je nedavno na temelju Zakona o veterinarstvu donijelo Naredbu o zabrani stavljanja u promet svinja u Vukovarsko-srijemskoj te dijelu Osječko baranjske županije. Razlog uvođenju zabrane nepovoljno je epidemiološko stanje u vezi s pojavom trihinele spiralis na ovim područjima, a cilj joj je sprječavanje daljnjeg širenja te bolesti.
Trihineloza je, naime, u posljednje vrijeme u naglom porastu, što potvrđuje i 700 utvrđenih pozitivnih uzoraka od oko 100 tisuća pregledanih svinja u posljednja tri mjeseca prošle godine. Od ovoga broja, 600 je bolesnih svinja s područja Vukovarsko-srijemske županije.
Ovom su odlukom pogođeni svi seljaci s područja županije, a posebice oni koji su se intenzivno
bavili tovom svinja. Najviše takvih uzgajivača ima u Babinoj Gredi, gdje su povezani preko tvrtke -Babogredac- koja se uz ostalo bavi uslužnim tovom te posreduje u plasmanu svinja. U okviru usluga koje pruža seljacima tvrtka osigurava prasad, dovozi hranu i organizira liječenje bolesnih svinja no zbog disperziranosti uzgajivača ona nije dužna niti je u mogućnosti organizirati stalni veterinarski nadzor nad tovljenicima.

U ovom trenutku, prema podacima, Babogredci imaju oko tisuću svinja tovljenih za poznate kupce, no kako su oni uglavnom izvan granica županije, sada se traži način kako svinje prodati. S obzirom na rigoroznost zabrane, rješenje nije lako pronaći, a jedno od najrealnijih je prodaja svinja vinkovačkoj klaonici, bez obzira što bi u tom slučaju isplata bila krajnje neizvjesna. Seljaci su u ovom trenutku ipak primorani svinje prodati u Vinkovcima, jer su već dostigle optimalnu težinu koja ih uvrštava u prvu kategoriju, pa bi svako odugovlačenje i premišljanje nanijelo zapravo gubitak jer svinje moraju jesti, a time svakodnevno dobivaju na težini.

Glede zabrane prometa svinjama, uzgajivači iz Babine Grede drže da je preuranjena i donesena pod pritiskom, a u interesu određenih lobija, odnosno uzgajivača iz drugih dijelova Hrvatske. Samim time, ističu Babogredci, odluka o zabrani prometovanja svinjama je zapravo diskriminatorska jer dovodi u neravnopravan položaj proizvođače iz ovoga dijela države s onim drugima, pri čemu je pozivanje na trihinelu neozbiljno i providno budući da je ta bolest jednako prisutna na cijelome hrvatskom teritoriju. Zbog svega, oni razmišljaju o prestanku tova svinja u sljedećem turnusu koji je većinom trebao biti plasiran na jadransko tržište u predstojećoj turističkoj sezoni.

>>>